Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

"ISTRAGA" TRAJE!    (02.05.2011.)

Uz haaški "trijumf Srbije", odnosno "trijumf izdaje"


Simboli─Źno razapinjanje "juna─Źke zemlje mile" i dalje traje, jer zavidnici se i bogolomnici iz reda regionalnih i globalnih "starje┼íina", mo─çno moderirani upravlja─Źkom "antirimskom strukturom", ne mire s hrvatskom slobodom i dr┼żavnom nezavisno┼í─çu, osovljenom na petrovskoj stijeni, obranjenom u znamenu kri┼ża, i blagoslovljenom rje─Źitom, i ─Źudotvornom, potporom na┼íega Wojtyle, Pape tisu─çlje─ça, S.B.Ivana Pavla II. Poznata hrvatska crta naivnosti, s jedne strane, i stigma "Zvonimirove kletve" i izdajstva, s druge, koristile su onima nedobronamjernima, antieuropejskim gospodarima Europe koji su, ne samo zanemarivali istinu i prezirali Hrvate, ve─ç su, povrh svega, savr┼íeno za┼ítitili srpski naci(onalsocijali)zam i minihitlera Slobu Milo┼íevi─ça od pravednoga suda i presuda poput onih kojima je u N├╝rnbergu bila zape─Źa─çena sudbina nacisti─Źke Njema─Źke.

Radikalni srpski napada─Źki nacrti i planovi, kao Gara┼íaninovo "Na─Źertanije", Karad┼żi─çevo "Srbi svi i svuda", Stojanovi─çevo "Do istrage va┼íe ili na┼íe", poslovnik i Ustav srpske organizacije "Ujedinjenje ili smrt" iz 1911. (sa svesrpskim ciljem ujedinjenja "srpskih pokrajina"u jedinstvenu Srbiju: "Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Stare Srbije i Makedonije, Hrvatske, Slavonije i Srijema, Vojvodine, Primorja"-─Źl.7.),

alkemi─Źarski pretvoreni u postitoisti─Źki koncept velikosrpstva za XXI. stolje─çe sadr┼żan u nacionalnome "Memorandumu" SANU i javnomu doga─Ĺanju srpskih nacimitinga i intelektualno-politi─Źkih i masmedijskih izljeva mr┼żnje prema nesrpskim narodima, te, zavr┼íno, odjelotvoreni genocidnom ratnom agresijom "JNA" i "Jugoslavije" na, prethodno osmi┼íljeno razoru┼żane, tri "zapadne republike", koje su, protivno volji totalitaristi─Źkoga Beograda, izabrale put demokracije - sve to nije bilo dostatno da, na sudu u Haagu, vlasti u Beogradu i sovjetofilna srpska "JNA" budu optu┼żene i osu─Ĺene za "dru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat", ali zato je takvom la┼żnom ocjenom u ljetopise suda i u povijest UN-a trenuta─Źno upisana hrvatska svenarodna obrana svoga doma i oslobo─Ĺenje dijela hrvatskih zemalja od yu-srbske okupacije, a ┼żrtva zlo─Źina agresije progla┼íena zlo─Źincem.

I stotinjak godina nakon ┼íto su javno, u zagreba─Źkomu glasilu SD(S)S-a "Srbobranu" br. 168/169 god. 1902., objavljeni, srpski se nacionalpoliti─Źki radovi na "istrazi na┼íoj", na na─Źertanijskom "op┼ítem sojedinjenju Srbstva" i na uni┼ítenju hrvatstva, uspje┼íno nastavljaju, makar danas ne┼íto manje opse┼żni od zamisli, svjetski poznatoga, srpskoga znanstvenika i geopoliti─Źkoga stratega Jovana Cviji─ça o "cijelomu jugoslavenskomu kompleksu od Trsta do Soluna kao jednoj nacionalnoj cjelini" (1908.). "Ponosni Dubrov─Źani su se odlu─Źili za Srpstvo", odaslali su svoju krilaticu "srbobranci" iz g. 1902., revni u─Źenici glasovitoga prisvaja─Źa hrvatskoga jezi─Źnoga i narodnoga blaga - Vuka S. Karad┼żi─ça, a dana┼ínji na njoj visoko lete i (bez ikojega primjerena civilizacijskoga odgovora s hrvatske strane), piratski oteto i prisvojeno hrvatsko knji┼żevno blago stvoreno na hrvatskom jugu i u Dubrovniku, uvr┼í─çuju u srpski korpus i s tim se otetim hrvatskim blagom slobodno predstavljaju po va┼íarima i sajmovima, po u─Źili┼ítima, sveu─Źili┼ítima i knji┼żnicama diljem svijeta.

Iako je, na po─Źetku jugoagresije na Republiku Hrvatsku, tzv. me─Ĺunarodna zajednica u biti stajala, ne uz europejsku i demokratsku Hrvatsku, nego na strani srpsko-crnogorskih ─Ĺenerala i admirala Joki─ça i njihove velikosrbske "JNA", ipak nisu pripadnici "Titove armije" uspjeli pobjedonosno ugaziti, u studenome 1991., u opkoljeni Dubrovnik, jer su ih zaustavili hrabri hrvatski dragovoljci (me─Ĺu kojima su se neustra┼íivo┼í─çu u obrani i ovoga dijela Domovine istaknuli i Hercegovci, ┼íto bija┼íe glavnim razlogom njihove potonje posvema┼ínje difamacije), ali zato Srbija, s vidljivim uspjehom, plja─Źka i prisvaja hrvatsku ba┼ítinu Dubrovnika, jer se naspram takvih ─Źina stvarne institucije hrvatske dr┼żave, znanosti i kulture odnose kao da su ve─ç u nekoj novoj "Srboslaviji". Tako si je i srpski knji┼żevnik, ─Źlan SANU-a Miro Vuksanovi─ç, glavni urednik edicije "Deset stolje─ça srpske knji┼żevnosti", mogao dopustiti izjavu, u duhu "dva veka Vuka", kako je u ediciji "zastupljena knji┼żevnost pisana na s r p s k o m jeziku, na svim njegovim 'oblicima' i narje─Źjima" pa su "tako zastupljeni i dubrova─Źki i bokokotorski pjesnici renesanse, baroka i prosvjetiteljstva, njih 50..., kao ┼íto ─çe svoj izbor imati Dr┼żi─ç i Gunduli─ç".

Politi─Źko-sudska prosudba i nepravomo─çna sudska presuda u Haagu (u Velikoj Britaniji ocijenjena kao "trijumf Srbije", a me─Ĺu Hrvatima kao "trijumf izdaje"!) o demokratskoj i domobraniteljskoj Republici Hrvatskoj u borbi za ┼żivot i za slobodu kao "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu" te otima─Źina i posrbljivanje bitnoga dijela, odnosno jednoga od stupova, hrvatske knji┼żevnosti zorno se uklapaju u koncept srbobranske "istrage" hrvatstva i poni┼żavanja Hrvatske, u neprekinuti "proces pretapanja" ("Do istrage va┼íe ili na┼íe") istine u la┼ż, hrvatstva u srpstvo/slavstvo ili u robstvo. Ni Hrvatska, niti mjerodavni me─Ĺunarodni sud, ne znade se za┼íto, nisu sudili srpskom generalu agresorske "JNA" Veljku Kadijevi─çu, "krvniku iz Imotskoga" ("Panorama" br.7., str.42., Zagreb, 15.lipnja 1994.) , a prije─Ĺe li hrvatska vlast neodgovorno i preko ovih najnovijih kriptobarbarskih udara na Europu vrijednosti, na temelje nacionalnoga bitka i identiteta, mogla bi narod izlo┼żiti novim stradanjima i propadanjima, a zemlju unutarnjim komadanjima u sklopu budu─çih regionalizacija.

Mi se s pijetetom radujemo cvitnim nediljama i u duhu bodrimo, ┼żrtvovane, ─Źastne borce za hrvatsku slobodu, spominju─çi se svih na┼íih nevinih ┼żrtava i stradalni┼ítva preko 20.000 istarskih Hrvata i Slovenaca, ┼żrtava fa┼íisti─Źkoga nasilja, koji su "od 1922. do 1930. pro┼íli kroz talijanske zatvore, a ubijeno ih je 2.172"" (Ernest Radeti─ç, Istra pod Italijom, str.219., Zagreb, 1944.), s pouzdanjem kako su nam svima obrazi - poslije tolikih udaraca, pljuvanja i pljuskanja - postali kremen, i da nam sveudilj na dobro do─Ĺe Uskrs.

Mile Pešorda

Hrvatsko slovo br. 835., 22.04.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU