Isključen iz članstva radi špijunske djelatnosti, Božidar Brebrić bio je član Glavnog odbora od 1976. do 1981. godine

Egzil Hrvat špijunirao sunarodnjake

U Zürichu se trenutno vodi kriminalistička obrada protiv 49-godišnjeg Hrvata koji je kao član uprave jedne hrvatske udruge optužen da je špijunirao sunarodnjake i dostavljao podatke Generalnom konzulatu Jugoslavije u Zürichu. Diljem Europe, prognani Hrvati - koji traže neovisnost svoje republike od Jugoslavije - i Jugoslaveni lojalni državi već godinama vode ponekad krvavi mali rat.

49-godišnji Hrvat, čije su ilegalne aktivnosti razotkrivene početkom ove godine, suočit će se s optužbama za političko obavještajno djelovanje.

Hrvata, koji je prema riječima Jörga Klatlera, glasnogovornika FDJP-a, priznao, tereti se da je od 1976. do 1981. kao član Glavnog odbora Hrvatske kulturne zajednice stalno dostavljao službenicima u jugoslavenskom generalnom konzulatu informacije o aktivnostima Zajednice i političkim stavovima svojih članova. Time je akutno ugrozio sunarodnjake u Švicarskoj i Hrvatskoj te izazvao nemir u emigrantskim krugovima.

Slučaj Božidar Brebrić - presuda

 

Špijuniranje među Jugoslavenima (NZZ, 12.09.1984.Neue Zürcher Zeitung)

 

Okružni sud Zürich je jednog 50 godina starog jugoslavenskog državljanina, po zanimanju elektromontera, u smislu tužbe proglasio krivim za političko obavještajno djelovanje. Osudio ga je na šest mjeseci zatvora i, kao sporednu kaznu, protjerivanje iz zemlje u trajanju od pet godina; za glavnu i sporednu osudu odredio mu je uvjetno izvršenje i odmjerio rok kušnje od tri godine.

 

Tuženik u ovom slučaju pripadao je Hrvatskoj kulturnoj zajednici. Primatelji njegovih poruka uglavnom su pripadali diplomatskom zboru; obično su to bili konzuli. Optuženi je izvještavao o događajima iz života udruge, o glasovanjima i izborima, te o raspravama koje su im prethodile, a svoje je klijente obavještavao i o tome tko je koje stajalište zastupao.

 

Primjerice, optuženi bi se trebao pobrinuti da u upravni odbor udruge budu izabrani ljudi lojalni režimu. Suprotno njegovim namjerama, naloženo mu je da ostane član udruge kako bi nekolicina "ispravnih ljudi" mogla utjecati.

 

Također je upoznao predstavnika jugoslavenskih vlasti s raspravom odbora za obilježavanja desete obljetnice HKZ, nakon koje se glasovalo hoće li se u tome svirati jugoslavensku himnu, hrvatsku ili nijednu,...

Činjenicu da ovakve političke vijesti nemaju kaznenopravnu težinu, uvažio je i sud prilikom izricanja presude. Svojom osuđujućom presudom sud je nepogrešivo jasno dao do znanja da se takvo špijuniranje u Švicarskoj općenito ne tolerira.

Dugo nikome nije bilo poznato djelovanje Dragana Hazlera iz Basela.

Pravo je čudo kako je taj čovijek mogao mnoge ljude uvjeriti kako je on veliki i zaslužni domoljub.

Hazlerovo djelovanje je pratila švicarska obavještajna služba. Odlukom Saveznog departamenta za pravosuđe i policiju od 16. rujna 1981. preneseno je daljnje vođenje kaznenog postupka zbog zabranjenoga političko-obavještajnog djelovanja na državno odvjetništvo kantona Basel-Stadt. To je državno odvjetništvo 21. rujna 1984. podiglo optužnicu protiv Dragana Hazlera. U optužnici se navode sljedeća inkriminirana djela.

 

Optužnica

Hazler je 10. srpnja 1972. u pismu jugoslavenskoj ambasadi optužio jednog Jugoslavena, koji se negativno izrazio o jugoslavenskoj narodnoj zajednici, da je počinio protudržavno krivično djelo. Neshvatljivo je zbog čega se Hazler obraća jugoslavenskoj ambasadi 1972., kad je "silom prilika postao politički emigrant", budući da mu ambasada u Bernu 1971. nije htjela produžiti putovnicu (Slobodna Dalmacija, 5.7.2000.).

 

Bivšeg udbaša, kako je utvrdila švicarska obavještajna služba, i konzula jugoslavenske ambasade u Bernu, Stanka Nastića, Hazler je 25. listopada 1975. izvijestio da su dvojica Hrvata neprijatelji Jugoslavije samo za to što su zastupali drukčije političko uvjerenje od njegova.

Više o aktivnostima Hazlera možete pročitati na stranici
https://www.hkz-kkv.ch/hazud_dragan_hazler.php