Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZLAZAK      (15.04.2011.)

Izlazimo iz ropstva (a novo nam porobljavanje prijeti); otrgnuli smo se iz pand┼ża nemani, a nema se ─Źasa za radostan predah, jer i nad ─Źudesno lijepim, jezi─Źno svje┼żim, a tako drevnim, pjesni─Źkim djelom, kakvo jest Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovi─ça (1487.-1572.), rastvorenim pred mojim o─Źima, naviru osje─çanja svehrvatskoga bola na ovoj postaji kri┼żnoga puta naroda, osje─çaj stanovite bezpomo─çnosti ribara i seljaka, radnika i pjesnika pred dana┼ínjim para/vladateljstvom na┼íim, odnosno pred pripadnicima mo─çne kaste haagd┼żi, a bez istinskoga maruli─çevskoga "roda" i bez Boga, koji, opijeni vinom zaborava, "vincem od zabitja", navo─Ĺeni taktikom "mrkve i batine" globalisti─Źkih vladara najnovijega novoga poredka, ─Źine se veoma spremnima i slo┼żnima (iako su javnosti osmi┼íljeno predstavljeni kao da su protivnici ljuti) u izvedbi zavr┼ínoga ─Źina politike narodne predaje: izru─Źenja i hrvatske "Matere na┼íe, po kojoj se hodi, koju... more svu obhodi" pod velevlast tu─Ĺinu, i to onomu koji jo┼í nije popravio (niti pokazuje volje da to zbiljski i uradi) svoju lo┼íu ocjenu iz lekcije o ljudskosti, iz poglavlja o vukovarskoj postaji hrvatskoga kri┼żnoga puta, niti onu iz povijesti, o hrvatskoj olujnoj pobjedi nad srpskim okupatorom kao mironosnom odgovoru sija─Źima nereda u ovomu dijelu svijeta.

 

Hrvatski je narod u Vukovaru branio, a u Kninu obranio, vlastiti ┼żivot i pravo na svoju slobodnu dr┼żavu, branio je i Europu, u koju je povijestno i tvora─Źki ukorijenjen svojim hrvatskim jezikom i duhom, religijskim, eti─Źkim, esteti─Źkim i samosvojnim demokratskim vrijednostima ┼íto se zrcale i iz ove Hektorovi─çeve knji┼żice, tiskane u Mletcima godine Gospodnje 1568., a ta obrana Croatiae i Europae sveudilj bija┼íe pod znamenjem "pripunim svakoga po─Źtenja". Da bi se Hrvatskoj potamnila slava pobjede, za europejsku Europu veoma bitne, i hrvatskoj naciji uskratilo zaslu┼żeno priznanje i nesebi─Źna potpora u obnovi, armijsko-istraga┼íki uni┼ítene i "mu─Źko-lopovsko- hajdu─Źki" oplja─Źkane, zemlje , valjalo je Hrvate proglasiti "pripunim svakoga nepo─Źtenja" i lopovluka, zlo─Źinstva, a ┼íto je dobrano uspjelo sto┼żeru pansrpstva, u toj mjeri da je Hrvatska, "kriva" i oklevetana poput Kafkina junaka u Procesu, i veleizdana, suo─Źena s jo┼í jednim, simboli─Źnim, glavosijekom, posljedice kojega ne moraju biti manje ┼ítetne od tragedije zrinsko-frankopanske.


"Narod hervatski ima svoje narodno, osamstogodi┼ínje knji┼żtvo", davno je podsje─çao Star─Źevi─ç, ustvrdiv┼íi da "kod nas, na grobu narodnoga, prebogatoga, najugla─Ĺenijega jezika i knji┼żtva di┼że se barbarstvo", koje poti─Źu "Slavoserbi, jer i u tomu, kako i u svemu, smeraju proti Hervatom".

I upravo se zbog riznice narodnojezi─Źnoga hrvatskoga blaga, od koje se otrgnuti ne dade neobarbarska pasmina, ┼íto, s vrhunskom podr┼íkom carskoga Be─Źa, nale┼że na jezik hrvatski, hrvatsko odcjepljenje od "slavstva" i povratak europejskomu hrvatstvu tako te┼íko odvija; tako─Ĺer i stoga ┼íto jezi─Źne sokove i energiju iz hrvatske milenijske duhovne riznice isisavaju postvukovci novoga doba, koji pori─Źu izvorni i samostojni jezik hrvatski i njegove ┼żive ba┼ítinike progla┼íuju nacionalistima, ┼ítovi┼íe, fa┼íistima, bijesni zbog spoznaje da "On dade ┼żivot du┼íi na┼íoj" (Ps, 66), u jeziku na┼íemu.


Vinom su zaborava zasigurno bili opijeni sastavlja─Źi programa na┼íe dalekovidnice kada su odlu─Źili hrvatskomu gledateljstvu prikazati crnogorsku televizijsku pri─Źu o SANU-armijskom pohodu na Dubrovnik, na Hrvatsku, i to pod imenom "Rat za Dubrovnik", jer time kao da su odradili specijalne zada─çe u slojevitim pripremama za recikla┼żu koncepta istojezi─Źnosti i u─Źvr┼í─çivanje regionalne udbosfere, kojih je sastavnim dijelom i to televizijsko prikrivanje glavnih izvori┼íta po─Źinjenoga zlo─Źina protiv mira i na─Źertanijsko-memorandumskih ciljeva polumilenijskoga srpskoga nadiranja preko Drine i Dunava na hrvatsko ozemlje.

Nu, oslobo─Ĺenje je na┼íe nezaustavljivi put slobode i sve je na┼íe u tomu putu, ali na njemu bi bilo manje patnje i ┼íutnje, a vi┼íe razgovorne vedrine i samopouzdanja da je hrvatska televizija stvara─Źki osvijetlila barem zlo─Źina─Źki mrak Srbije iz vremena milo┼íevi─çevskoga nacikomunizma, iz kojega je srbijanska vlada uputila Hrvatskoj pismo, svo od majstorske ─çosi─çevske "srpske la┼żi", s fantasti─Źnom tvrdnjom o hrvatskomu gradu Dubrovniku kao gradu "koji predstavlja deo istorije srpskog naroda" i kojega ─çe od Hrvata ("crne legije"!) ─Źuvati "Vlada Republike Srbije" i "pripadnici JNA i jedinica TO". Da se vidi koji je to mrtvozorni jezik i zloduh bio nalegao na jezik hrvatski, dobro je pro─Źitati to pismo od 5. listopada 1991., s potpisom "predsednika Dragutina Zelenovi─ça" (pretiskano u knjizi Hrvoja Ka─Źi─ça: U slu┼żbi domovine. Croatia rediviva, 2003.), neformalnu srbijansku objavu rata Hrvatskoj.


─îak i danas, dok, vra─çaju─çi se, svi u ranama, izvoru svomu ┼żive vode, ostavljamo iza sebe taj kolektivisti─Źki govor mr┼żnje i smrti, njegovo ruganje po─Źtenju i vite┼ítvu, golema nas strjepnja ispunja od opasnosti ┼íto jo┼í pred nama stoje, i unato─Ź ufanjima kako ─çe nam doista prva Dama Croatiae prite─çu u pomo─ç za dobro domovine. U kontekstu zagovora slobode od svakoga zla, od svake "Srboslavije", stoga je naravnim poziv na sabranost u Pismu i molitvi Bogu da "strovali u jamu najdublju nasilnike i varalice" (Ps, 55), na poziv hrvatskim vlastima i dr┼żavnim i crkvenim da s dr┼żanstvom po┼ítuju veli─Źanstveno mjesto hrvatskoga jezika i knji┼żtva i prava u ┼żivotu naroda.

Mile Pešorda

Hrvatsko slovo, 01.04.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU