Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

MLADEN KLEMEN─îI─ć - ZAGREBA─îKI ┼áTIKLEC     ┬á (25.07.2019.)

Izlet u Podsused - podsusetsko kupalište

ÔÇ×Podsused je od davnine najbolje i najomiljenije izleti┼íte Zagreb─Źana. Dvije ┼żeljeznice vode onamo, dr┼żavna i samoborska, svojim ubavim i romanti─Źnim polo┼żajem na Savi, pun guste hladovine i ugodnih zakutaka, upravo vabi i zove na ove ljetne zapare ─Źovjeka, da ondje proboravi dan ili makar popodne. Zagreb─Źani su ve─ç i prije polazili u Podsused na kupanje jer je tamo voda ugodnija, ti┼ía, a i ljep┼íe pje┼í─çano ┼żalo no u Zagrebu.ÔÇť

Citirani tekst dio je fotoreporta┼że nazvane Sa kupali┼íta u Podsusedu, objavljene 1927. u tada popularnu tjedniku Svijet.

Danas je te┼íko zamisliti da je najzapadniji dio grada neko─ç bio popularno izleti┼íte, no prije stotinjak godina sve je izgledalo druk─Źije. Zagreb je bio mnogo manji, a Podsused, prili─Źno udaljen od ruba grada, bio je naselje s vlastitim urbanim identitetom i povije┼í─çu, nastanak kojeg je povezan s dvjema povijesnim gra─Ĺevinama: kapelom svetog Martina u dolini potoka Dolja i utvrdom Susedgrad na brdu iznad nje.

Kapelica svetog Martina najstariji je danas o─Źuvan spomenik na podsusedskom podru─Źju, a i jedan od starijih na cjelokupnom zagreba─Źkom podru─Źju. Kapelica se spominje u darovnici kralja Andrije II. iz 1209. Nije dokraja jasno kojem je Martinu kapelica posve─çena: univerzalnom svetom Martinu, biskupu iz Toursa iz 4. stolje─ça, koji se slavi po cijelom zapadnokr┼í─çanskom svijetu, ili pak pustinjaku Martinu, koji je po lokalnoj predaji ┼żivio u ┼ípilji kraj kapelice.

Prvi spomen kapelice ujedno je i najstariji spomen Podsuseda. Drugi podsusedski spomenik jest srednjovjekovna utvrda Susedgrad, po kojoj je Podsused i nazvan. U povijesnim izvorima Susedgrad se prvi put spominje 1316. kao kraljevska utvrda, potom ─Źesto mijenja gospodare, a u popularnoj je povijesti zapam─çen kao sjedi┼íte susedgradsko-stubi─Źkog vlastelinstva i utvrda oko koje se zakuhala Selja─Źka buna 1573.

Podsused, ime slikovito govori, razvio se kao podgra─Ĺe drevnoga Susedgrada, od kojeg su danas vidljive tek ru┼íevine na krajnjem zapadnom obronku Medvednice. Od druge polovice 15. stolje─ça u povijesnim se izvorima spominje ÔÇ×trgovi┼íte pod tvr─Ĺavom SusedgradÔÇť. Otad pa sve do 1950, kada je administrativno priklju─Źen Zagrebu, Podsused je bio samostalno naselje. Kao izleti┼íte ÔÇ×to─Źno na pola puta izme─Ĺu Zagreba i SamoboraÔÇť, kako je zapisano u Novotnyjevu Vodi─Źu kroz goru Zagreba─Źku (1906.), Podsused je po─Źetkom 20. stolje─ça bio ladanjsko odredi┼íte bolje stoje─çih gra─Ĺana Zagreba.

Godine 1862. kroz Podsused je pro┼íla prva ┼żeljezni─Źka pruga koja je stigla do Zagreba, a 1901. kroz Podsused je izgra─Ĺena i uskotra─Źna pruga od Zagreba do Samobora. Ne┼íto prije nego ┼íto je zapo─Źeo prometovati Samobor─Źek, u Podsusedu je 1884. izgra─Ĺen cestovni most, kojemu je potom prigra─Ĺena pruga. Taj most, s karakteristi─Źnom ┼żeljeznom re┼íetkastom konstrukcijom, bio je jedan od prepoznatljivih podsusedskih simbola sve do 1978., kada je temeljito rekonstruiran, a stara konstrukcija uklonjena. Nekako istodobno prestao je prometovati i Samobor─Źek.

 

 

Podsusedsko kupali┼íte, spomenuto u citatu iz Svijeta, izgra─Ĺeno je u 1920-im godinama i bilo je omiljeno kupali┼íte Zagrep─Źana za ljetnih vru─çina. Bilo je opremljeno drvenim kabinama, a u blizini su bile znamenite podsusedske gostionice, neke od njih s tradicijom vlasnika vi┼íe nara┼ítaja iste obitelji. U sredi┼ítu Podsuseda i po okolnim obroncima po─Źele su nicati vile i ladanjske ku─çe, oko njih vrtovi i vo─çnjaci, a na prilazu ru┼íevnom Susedgradu ure─Ĺen je perivoj te izgra─Ĺen planinarski dom. Kultivirana je i pristupna cesta iz smjera Zagreba, Podsusedska aleja, du┼ż koje su zasa─Ĺeni divlji kesteni. Nimalo ne ─Źudi stoga da je 1922. u mjestu osnovano i dru┼ítvo za poljep┼íanje i razvitak Podsuseda, karakteristi─Źna udruga toga vremena za sva mjesta koja su u ranoj etapi razvitka turizma privla─Źila goste. Usporedba Podsuseda s be─Źkim Grinzingom (Irena Kra┼íevac) stoga je vi┼íe nego opravdana.

Da izletni─Źka idila ipak ne bude potpuna, pobrinula se skupina zagreba─Źkih poduzetnika koji su 1908. izgradili tvornicu cementa ili po doma─çi Fabriku, u koju se kamen dopremao iz obli┼żnjih kamenoloma u Podsusedskom Dolju i Bizeku. U tvornici se zaposlio velik broj stanovnika Podsuseda i okolice, a privukla je i mnogo ljudi koji su se zbog radnoga mjesta doselili u Podsused. Radila je sve do 1987. i bila je velik zaga─Ĺiva─Ź okoli┼ía, a nakon zatvaranja ostala je napu┼ítena. Unato─Ź povremenim raspravama o prenamjeni, njezina je sudbina neizvjesna.

Sve koji ┼żele vi┼íe doznati o starom Podsusedu, njegovim stanovnicima i legendama mogu uputiti na monografiju nazvanu Podsused, ┼íto ju je 2010, u godini velikih podsusedskih obljetnica (800 godina od prvog spomena i 70 godina od osnutka ┼żupe), objavila podsusedska ┼żupa sv. Ivana Bosca. Knjiga je podijeljena u dva dijela, u prvom i manjem obra─Ĺene su crkvene teme, a u drugom je na vi┼íe od dvjesto stranica dvadesetak autora svestrano i znala─Źki obradilo kulturno-povijesno naslje─Ĺe te dru┼ítveni ┼żivot Podsuseda. Objavljeni tekstovi sretan su spoj akademski utemeljenih tekstova i kvartovske memoaristike, a dodana vrijednost bogata je ilustrativna gra─Ĺa prikupljena iz muzejskih izvora i obiteljskih albuma. Tko po┼żeli na licu mjesta provjeriti ┼íto je ostalo od nekada┼ínjeg izleti┼íta u ove ljetne dane mo┼że se zaputiti do Podsuseda. ┼áetnja najzapadnijim dijelom grada pru┼żit ─çe i danas ne┼íto od nekada┼ínjeg izletni─Źkog zadovoljstva. Ako pak niste nimalo istra┼żiva─Źki ili ┼íeta─Źki raspolo┼żeni, posegnite za spomenutom monografijom. Mnoge ─çe vas ─Źinjenice iznenaditi, a pomno odabrane ilustracije vratit ─çe vas poput ┼żivih slika u minulo vrijeme, kada se u Podsused i┼ílo na izlet.

Mladen Klemen─Źi─ç - Zagreba─Źki ┼ítikleci, Vijenac 662

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU