Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NEVIDLJIVA RUKA JOSIPOVI─ćEVE POLITIKE      (24.10.2011.)

Na ovotjednom saborskom izglasavanju zakona o ni┼ítavnosti srpskih optu┼żnica za ratne zlo─Źine protiv hrvatskih branitelja i politi─Źara sudarat ─çe se dvije razli─Źite politi─Źke koncepcije. Ona kojoj je uistinu stalo do za┼ítite hrvatske pravosudne suverenosti, odnosno koncepcija koja inzistira na cjelovitosti funkcionalne dr┼żave pa na temelju vlastite pravne tradicije i aktualnoga me─Ĺunarodnog prava nastoji za┼ítititi svoje dr┼żavljane od politi─Źkoga progona susjednih dr┼Żava, koje jo┼í uvijek nisu odustale od svojih velikodr┼żavnih projekata.

Druga se politi─Źka koncepcija skriva iza prividno nevina pojmovlja o regionalnoj suradnji i politi─Źkom dogovoru Hrvatske sa Srbijom, ┼íto je zapravo samo drugi naziv stvaranje politi─Źke tvorevine Jugosfere, odnosno projekta, ┼íto ga je jo┼í prije nekoliko godina precizno definirala i temeljito razradila britanska strategija, s ciljem da ┼íto sna┼żnije za┼ítiti vlastite nacionalne probitke na jugoistoku Europe.

Kao jedan od glavnih britanskih stratega u jugoisto─Źnoj Europi slovi Dejan Jovi─ç, ina─çe savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi─ça. Jovi─ç je svojedobno bio jedan od rijetkih zagreba─Źkih novinara, koji je potkraj 80-ih godina, u slu─Źaju JNA protiv Janeza Jan┼íe i skupine slovenskih intelektualaca, izri─Źito podupro JNA. Ta, gotovo patolo┼íka veza s jednom zlo─Źina─Źkom organizacijom kao ┼íto je bila JNA, danas se pretvorila u postroj koji iza kulisa ravna hrvatskom dr┼żavnom politikom.

Jovi─ç je, kako tvrdi beogradski Blic, jedan od deset najmo─çnijih Srba na svijetu, a na Pantov─Źak je instaliran, kako bi kao nevidljiva ruka vodio Josipovi─ça, koji preuzima mo─ç ─Źak i unutar SDP-a, potisnuv┼íi u pozadinu i samoga ┼íefa stranke Zorana Milanovi─ça. O sna┼żnoj dominaciji Jovi─çeve politike unutar SDP-a svjedoci i pona┼íanje biv┼íega branitelja i ─Źasnika HV-a, a sada SDP-ova saborskog zastupnika Ante Kotromanovi─ça, koji se na pro┼ílotjednoj saborskoj sjednici, kad je trebalo glasovati o ni┼ítavnosti srbijanskih zakona na podru─Źju Republike Hrvatske, zbog strana─Źke stege, nije usudio pojaviti u Saboru, premda mu je osobno, kao branitelju i ─Źasniku, srbijanskim zakonom dovedena u pitanje sloboda u zemlji za koju se borio.

Koliko je pak rije─Ź o uskla─Ĺenim koncentri─Źnim udarima iz Beograda da se u posljednjem trenutku zaustavi razdvajanje Srbije od Hrvatske, svjedo─Źe upravo Josipovi─çevi politi─Źki potezi. On je ponajprije, iskoristiv┼íi blagdansku prigodu u tv-razgovoru na Dan nezavisnosti, objavio kako je nezadovoljan sada┼ínjim predsjedni─Źkim ovlastima. Nakon ┼íto u svojim rukama dr┼żi vojsku, sigurnosne slu┼żbe i diplomaciju te kao nitko u┼żiva medijsku za┼ítitu, predsjednik bi se sad ustavnim promjenama poku┼íao nametnuti i kao posebna vlast iznad Hrvatskoga sabora, kojem bi, kako tra┼żi, svojim potpisom mogao poni┼ítavati zakone.

Taj diktatorski poriv, skriven iza dje─Źjega lica predsjednika Republike, odveo bi politi─Źki sustav u diktatorsko jednoumlje, a volju hrvatskih bira─Źa, posredno izra┼żenu preko zastupnika u Sabom, pretvorio bi u volju nepovrjedivoga vo─Ĺe, koji, unato─Ź raskidu svih dr┼żavnopravnih sveza s biv┼íom SFRJ, optu┼żnice njezinih tijela ─Źak i 20-ak godina kasnije, smatra "pravno fakti─Źnima".

Pro┼ílotjedno SDP-ovo napu┼ítanje saborske sjednice, na kojoj je trebalo poni┼ítiti jugosrpske optu┼żnica kao i sve znatnije smanjivanje Milanovi─çeva strana─Źkoga utjecaja, moglo bi se interpretirati i kao SDP-ov zaokret od politike Ivice Ra─Źana, ─Źiji su zastupnici, za razliku od lipanjskoga napu┼ítanja Sabora, kad je progla┼íena dr┼żavna neovisnost, ipak 8. listopada 1991. nazo─Źili sjednici na kojoj su raskinute sve dr┼żavnopravne sveze sa SFRJ.

Naime, raketiranjem Banskih dvora, 7. listopada 1991. beogradski su stratezi napustili jugoslavensku politiku stvoriv┼íi ve─ç sve preduvjete za realizaciju velikosrpskoga projekta komadanja Republike Hrvatske, pa su udarom na Banske dvore poku┼íali likvidirati, ne samo hrvatskoga predsjednika Franju Tu─Ĺmana, nego i hrvatske predstavnike u saveznoj jugoslavenskoj vlasti - Stjepana Mesi─ça i Antu Markovi─ça. Upravo je taj ─Źin likvidacije i jugoslavenskih du┼żnosnika iz Hrvatske, predsjednik SDP-a Ivica Ra─Źan jasno razumio kao smrtni udarac Jugoslaviji, pa je kao politi─Źki pragmatik na saborsko zasjedanje doveo i svoje zastupnike, koji su onda s drugim narodnim zastupnicima jednoglasno potvrdili referendumsku odluku hrvatskoga naroda o izlasku iz Jugoslavije.

Sada┼ínji politi─Źki zaokret SDP-a na predsuverenisti─Źke pozicije potvr─Ĺuje i upravo objelodanjeno Josipovi─çevo stajali┼íte o pitanjima gonidbe ratnih zlo─Źina. On se, kako je izjavio, zala┼że da sve zemlje u regiji, a prije svega Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina, donesu me─Ĺunarodni sporazum kojim bi se rije┼íilo pitanje optu┼żnica.

Dakle, predsjednik Republike Hrvatske, ina─Źe biv┼íi profesor zagreba─Źkoga Pravnog fakulteta, prema ovoj izjavi, masovne pokolje, progone, silovanja i koncentracijske logore te tehniku etni─Źkoga ─Źi┼í─çenja i genocida, ┼íto ih je provela JNA sa svojim paravojnim srpskim postrojbama, smatra politi─Źkim pitanjem, koje bi valjda trebali rije┼íiti dogovorom Josipovi─ç i Boris Tadi─ç, koji optu┼żnice protiv branitelja od srbijanske agresije jo┼í uvijek tiska poput Milo┼íevi─çeve tvornice novca na Top─Źideru.

S druge pak strane, u izjavi kako bi provedbu navedenoga sporazuma mogle nadgledati tzv. nevladine organizacija, kao tvrdnja da je do┼ílo vrijeme o racionalizaciji i smanjivanju broja optu┼żnica, skrivaju politi─Źku smicalicu o─Źito proizvedenu u britanskom laboratoriju. Naime, nedavno je poradi uputa za novo politi─Źko djelovanje boravila u London predstavnica organizacije Detecta, ┼íto upu─çuje na sukladnost Ter┼íeli─Źkinih pothvata i rafinirane politike predsjednikova savjetnika Deajana Jovi─ça u izjedna─Źavanju krivnje hrvatskih branitelja i srpskih agresora.

Pozivom pak na smanjivanje masovnosti optu┼żnica predsjednik ┼íalje poruka o reciprocitetu krivnje te poni┼ítava ulogu Srbije u agresiji, ┼íto se o─Źito podudara sa zahtjevima Beograda o povla─Źenju hrvatske tu┼żbe protiv Srbije za genocid pred Me─Ĺunarodnim sudom pravde u Haagu. Zato ─çe se na stajali┼ítima oko zakona o ni┼ítavnosti srbijanskih optu┼żnica hrvatski politi─Źari i ovoga tjedna o─Źitovati o potpori razli─Źitim politi─Źkim koncepcijama hrvatske dr─çavnosti.

Pi┼íe Mate Kova─Źevi─ç
Hrvatsko slovo, 14.10.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU