Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KRVNIK RATKO MLADI─ć PROIZVOD JE EUROPE, NE SAMO SRBIJE      (08.07.2011.)

Najtra┼żeniji ratni zlo─Źinac Ratko Mladi─ç, kojega je Srbija pro┼íloga tjedna uhitila, a u trenutku ─Źitanja ovoga teksta vjerojatno ─çe ve─ç biti u Haagu i izjasniti se da nije kriv za genocid, kr┼íenje ┼żenevskih konvencija, prava i obi─Źaja ratovanja, dakle za neopisive ratne zlo─Źine u Bosni i Hercegovini, nije samo jedna od najzanimljivijih pravosudnih haa┼íkih trakavica, nego je i hiperrealisti─Źni izraz i odraz politike, kako one u Srbiji, tako i one na ─Źitavom europskom prostoru, one s po─Źetkom 90-ih i ove dana┼ínje.

On je izvan svake sumnje najkrvaviji ratni zlo─Źinac, ali to nije mogao postati bez srbijanske politike koja ga je "delegirala" za takvu ulogu, bez potpore izmanipuliranog srpskog naroda koji ga je obasipao cvije─çem i bez konformizma mo─çne Europe koja je godinama mirno promatrala Ratka Mladi─ça i Srbiju kako ─Źine "najgore zlo─Źine poslije Drugoga svjetskoga rata na prostoru Bosne i Hercegovine" (┼íto, naravno, nije to─Źno, jer najgori zlo─Źin nakon Drugoga svjetskog rata bio je onaj partizanski u Bleiburgu).

Da je mo─çni Zapad reagirao 1991. godine kada je Ratko Mladi─ç ─Źinio okrutne zlo─Źine u ┼ákabrnji, Kijevu, u ┼íibenskom zale─Ĺu i na prostoru Sinja, kada su ┼żrtve za tom pomo─çi vapile, a imao je za to bezbroj mogu─çnosti, ne bi se dogodila ni Srebrenica gdje je likvidirao gotovo osam tisu─ça dje─Źaka i mu┼íkaraca.
Umjesto toga, mo─çni europski dr┼żavnici nazivali su ga ekselencijom, a stra┼íne zlo─Źine u Hrvatskoj ni do danas mu nisu zamjerili ni procesuirali, ┼íto zna─Źi da ih Europa ni danas ne smatra Mladi─çevim ili srbijanskim grijesima. Europu jedino u stanovitoj mjeri mu─Źi Srebrenica. Zato je danas slavlje diljem Europe zbog ─Źinjenice da je zlo─Źinac nakon 16 godina od podizanja haa┼íke optu┼żnice priveden pravdi vi┼íe klasi─Źno pranje prljave savjesti, nego sustizanje pravde. To─Źno je, bolje i┼íta nego ni┼íta i bolje ikad nego nikad, ali zna li se da je to tek retori─Źki izgovor onih koji su ostali skr┼ítenih ruku u trenutku kad je trebalo reagirati i zna li se da je i Mladi─çevo uhi─çenje i izru─Źenje samo ne─Źiji joker u politi─Źkoj trgovini, onda se Europa i svijet nisu tim uhi─çenjem pomaknuli s mrtve to─Źke, nisu ni┼íta nau─Źili iz srbijanskih i Mladi─çevih zlo─Źina─Źkih operacija, nisu ni┼íta nau─Źili iz vlastitih grijeha ne─Źinjenja. To je jedino klju─Źno u cijeloj toj pri─Źi.


Nizozemski su vojnici mirno promatrali Mladi─çevo klanje tisu─ça u Srebrenici. Ne samo da se nisu suprotstavili, nego nisu pozvali nikoga u pomo─Ź, a jo┼í prije toga francuski predsjednik Miterand srda─Źno se rukovao s Radovanom Karad┼żi─çem u Sarajevu, dok je lord Carington u Beogradu ispijao viskije i pripaljivao cigare s Milo┼íevi─çem, u isto vrljeme kad je demon Mladi─ç kasarmirao ─Źkabrnjske Hrvate. Jo┼í stra┼íniji pokolj od onoga u Srebrenici lebdio je nad Biha─çem, a sprije─Źio ga je u posljednji trenutak, u ime Hrvatske, general Ante Gotovina.


Bilo je jasno da ta Europa svojom ┼íutnjom, tolerancijom ili ─Źak 'razumijevanjem' sponzorira Mladi─çeve masovne pokolje zato ┼íto ga je, iz nekih ─Źudovi┼ínih razloga, trebala u tom trenutku, nije joj odgovaralo da ga zaustavi, kao ┼íto joj nije posebno trebalo ni da bude brzo uhi─çen u mirnodopskom vremenu nakon 1995. Godine niti je Srbiju posebno pritiskala zbog neuhi─çenja. Da su Srbija i Ratko Mladi─ç uspjeli ostvariti vojne i politi─Źke ciljeve, nikada ne bi ni do┼ílo do Mladi─çeva optu┼żenja, a u o─Źima dijela zapada postao bi slavan.


U me─Ĺuvremenu dok se 'tragalo' za Ratkom MIadi─çem, ta Europa je s maksimalnom energijom progonila, a naposljetku i okrutno kaznila hrvatske generale Gotovinu i Marka─Źa, umjesto da ih nagradi jer su sprije─Źili jo┼í jedan Mladi─çev genocid, ┼íto je samo po sebi jo┼í jedan zlo─Źin ravan zlo─Źinu nezaustavljanja Mladi─çevih pokolja. Haa┼íka pravda postala je jo┼í nakaradnija. No kako se ne mogu beskrajno zatvarati o─Źi pred stvarno┼í─çu, me─Ĺunarodna politika u dogovoru sa Srbijom odlu─Źila se ipak na privo─Ĺenje mrtvaca Ratka Mladi─ça u Haag radi la┼żne ekvidistance o krivnji ili kako bi cijelom svijetu prodala barem nekakav privid pravde.


Europa je stvorila monstruma Ratka Mladi─ça i pustila ga da kolje, a sada ga je uzela kao mrtvaca da prikrije tu vlastitu povijesnu sramotu i da on na sebe preuzme svoje i njezine grijehe. I sada, eto, svidjelo se pravdoljubivoj gospodi u London, Bruxellesu i Haagu, a ne Gospodinu Bogu ili bo┼żici pravde, da se nakon 16 godina njihov demon pojavi u tobo┼żnjoj haa┼íkoj pala─Źi pravde.

Srbijanska trgovina

Ratko Mladi─ç je poslije podizanja haa┼íke optu┼żnice 16 godina nesmetano ┼żivio u Srbiji prolaze─çi kroz razli─Źite faze i stupnjeve skrivanja, odnosno slobodnoga kretanja. Srbija ga je odlu─Źila izru─Źiti Haagu pro┼íloga petka nakon ┼íto se poslo┼żilo nekoliko okolnosti: nije vi┼íe bilo politi─Źki mudro ni korisno ┼ítititi ga jer Hrvatska je nadomak pristupanju Europskoj Uniji, hrvatski pobjedni─Źki generali Ante Gotovina i MIaden Marka─Ź drakonski su osu─Ĺeni u Haagu, sama Srbija treba datum po─Źetka pristupnih pregovora s EU kako ne bi previ┼íe zaostajala za Hrvatskom, a sam Ratko Mladi─ç u┼íao je u godine starosti, do┼żivio je nekoliko infarkta i mo┼żdanih udara, jedva se fizi─Źki kre─çe, te┼íko je bolestan i primi─çe mu se kraj ┼żivota. Pa kad je ve─ç sve tako, po┼íaljimo mrtvaca u Haag neka tamo umre, njemu je ionako malo stalo do ┼żivota, a mi ─çemo dobiti cijenu koju tra┼żimo za izru─Źenje, logika je slu┼żbene Srbije.

Toga dana, kad je uhi─çen u selu Lazarevu, 60-ak km od Beograda, srbijanski predsjednik Boris Tadi─ç ─Źestitao je pripadnicima sigurnosnih i operativnih slu┼żbi Srbije na uhi─çenju u, kako je rekao, bri┼żno pripremljenoj i tajnoj akciji. Samo sat ili dva poslije, tako─Ĺer preko ekrana njihove nacionaIne televizije, ministar unutarnjih poslova Ivica Da─Źi─ç govorio je da je Mladi─ç uhi─çen zapravo u rutinskom nadzoru njihove policije, dakle da posebne operacije nije bilo. Sami mje┼ítani Lazareva u televizijskoj reporta┼żi govorili su kako je to malo mjesto i kako prakti─Źki nema nikakve ┼íanse da netko ┼żivi u selu, a da oni to ne znaju. Drugim rije─Źima, poru─Źili su, Mladi─ç je vjerojatno uhi─çen u Beogradu i doveden u Lazarevo radi snimanja te predstave za javnost kojom je jo┼í jednom doma─çoj i me─Ĺunarodnoj javnosti ba─Źen pijesak u o─Źi. Rezultati su, naravno, za Srbiju bili planirani, predvidljivi i o─Źekivani: svi svjetski dr┼żavnici ─Źestitali su Borisu Tadi─çu i Srbiji i navijestili joj da su joj vrata Europske Unije sada ┼íirom otvorena. Bit ─çe tu, dakako, ne samo skora┼ínjeg datuma o po─Źetku pristupnih pregovora, nego i obilnih financijskih nagrada iz raznih europskih fondova, a tempo pristupanja Srbije EU poprimit ─çe akceleracijske dimenzije. Kao ┼íto je i nakon izru─Źenja Radovana Karad┼żi─ça Srbija nagra─Ĺena s gotovo 3.5 milijarde eura iznimno povoljnog zajma, nekoliko puta vi┼íe nego ┼íto je Hrvatska pod nepovoljnijim uvjetima dobila premda je daleko odmakla u tom pregovara─Źkom procesu za EU.

Sada ─çe Haa┼íki sud, komentirao je dr. ┼Żarko Puhovski, imati mirniju savjest nakon ┼íto je osudio hrvatske generale Gotovinu i Marka─Źa. Iz Perspektive toga suda, odnosno na─Źina na koji on tretira doga─Ĺaje s po─Źetka 90-ih, to je vjerojatno istina. ┼áto se nas u Hrvatskoj ti─Źe koji znamo istinu, nedavne te┼íke osude nevinih hrvatskih generala te┼íko se mogu 'prati' naknadnim ulovom velike "zvjerke". Haag je o─Źito poslagao kockice u mozaik koji je odavno bio prepoznatljiv. Sve ┼íto se doga─Ĺa, doga─Ĺa se u sklopu scenarija uspostave ravnote┼że krivnje za ratove na Balkanu, ─Źak i na simboli─Źkoj razini. Haag mo┼że, naravno, re─Źi; optu┼żili smo, osudili smo, ili priveli pravdi, sve vode─çe aktere Srbije i Hrvatske iz 90-ih, a kao ┼íto je biv┼ía glavna tu┼żiteIjica Carla Del Ponte iz Beograda objavila svijetu da je uhi─çen hrvatski general Ante Gotovina, tako je i sada glavni haa┼íki tu┼żitelj Serge Brammertz s Brijuna obavijestio svijet da je uhi─çen Ratko Mladi─ç. Agresorska Srbija je, djelovanjem Haa┼íkoga suda i politikom koja diktira tim sudom, tako i slu┼żbeno inaugurirana na istu razinu kao i napadnuta Hrvatska.

Utoliko je ovaj scenarij zapravo poraz hrvatske politike, poraz koji ni┼íta nije manji zato ┼íto Ratko Mladi─ç vi┼íe nije na slobodi u Srbiji. Radi toga bezo─Źnog cilja i na oltar te prljave politike, Hrvatska je morala dati nedu┼żne zapovjednike u njihovim najboljim godinama ┼żivota, a Srbija izru─Źiti tek nekoli─Źinu onih najkrvavijih kada su postali bolesni i oronuli starci kojima je svejedno gdje ─çe umrijeti. To─Źno je, dodu┼íe, da je Srbija izru─Źila 45 svojih ljudi Haa┼íkome sudu, a Hrvatska manji broj onih iz vojno-politi─Źkog vrha iz 90-ih, ali je isto tako to─Źno da je cijela Hrvatska osu─Ĺena upravo preko dvojice najboljih generala te optu┼żena preko jo┼í ┼íestorice bosansko-hercegova─Źkih Hrvata koji ─Źekaju presudu, dok je najve─çi broj izru─Źenih Srba optu┼żen ili izru─Źen po individualnoj odgovornosti, pri ─Źemu najodgovornije za zlo─Źina─Źku agresiju na Hrvatsku Haag uop─çe nije ┼żelio procesuirati (uostalom, Ratko Mladi─ç u Haagu nije ni optu┼żen za nebrojene masovne zlo─Źine u Hrvatskoj).

Nema pomirenja

Izru─Źenje Ratka Mladi─ça u samoj Srbiji ne ─çe oja─Źati progresivne politi─Źke snage, nego ─çe vjerojatno imati suprotan u─Źinak. l prije Mladi─çeva uhi─çenja, stranka biv┼íeg ┼áe┼íeljeva radikala Tomislava Nikoli─ça imala je po istra┼żivanjima oko 40 posto glasova i bila je najmo─çnija politi─Źka snaga.
Sada će taj postotak vjerojatno porasti pa bi radikal Nikolić, koji je samo potisnuo svoj ekstremizam spram Hrvatske, mogao lako i pobijediti na sljedećim izborima u Srbiji sljedeće godine. Po vlastitom priznanju, Nikolić je granicu Velike Srbije 'Virovitica - Karlobag' samo odgodio za neka druga vremena. Time će i deklarativna namjera Haaškoga suda da stvara nekakvo pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije pasti u vodu

Ivica Marija─Źi─ç
Hrvatski list, 2. lipnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU