Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

PARADIGMATIÄŒKI PEÄO

Dragi profesore, uozbiljite se i ne glumite disidenta!

Dragi Predraže,

Tvoj je smisao za hiperrealnost požderao tvoju politiÄku realnost, a Tvoja je medijska videosfera pojela Tvoju grafosferu - ako mogu rabiti rijeÄi teoretiÄara postmoderne J. Baudrillarda i R. Debraya. I ti si taj folirantski mise en scene dobro prokljuvao i medijski sjajno iskoristio. Uspio se dobro montirati privid montiranog procesa protiv sebe - te time i otkloniti i svaku ideju da stvarno odeÅ¡ u zatvor radi klevete. Hiperrealnost je u tvom pseudopravnom sluÄaju dosegla vrhunac jer nije li danaÅ¡nje hrvatsko pravosuÄ‘e ionako puno bivÅ¡ih sinova enobejaca, skojevaca, afežeovki i titoista, koje si ti nekad najbolje poznavao? Pa Äega si se dakle uplaÅ¡io?

 

Kao Tvoj nekadaÅ¡nji mladi student, a prije mog odlaska u emigraciju u SAD, uvijek si mi bio simpatiÄan, joÅ¡ davnih sedamdesetih godina. Ostaje mi dan danas veliki misterij, veći od MeÄ‘ugorja, kako si se ti uopće uklopio u bivÅ¡i jugo-teroristiÄki sustav? Niti psihosomatski, niti antropoloÅ¡ki, niti fizioloÅ¡ki, niti retoriÄki nisi ti nimalo tip homo balcanicusa, tj. brahijalnog udbaÅ¡ko-partizanskog divljaka kojih je Hrvatska i dan danas puna premda u cool Gucci izdanju.

(Pre)Drag si mi jer si ipak pisao i didaktiÄka pisma na "organe" za mog uhapÅ¡enog tatu Mirka i sestru Mirnu 1984.g - premda mi se Äini da su ti Tvoji drugarski cirkulari viÅ¡e bili pokriće za Tebe nego za njih. Eh, jedno je biti pravi disident, a drugo je glumiti disidenta - Å¡to je danas postao folklor meÄ‘u brojnim novinarima i Tvojim kolegama u vodećim hrvatskim medijima.

Dobar si bio i kao moj profesor jer za razliku od mnogih doÅ¡kolovanih udbogenih profesora s politologije i udbofila sa sociologije, naÅ¡ Odsjek za Romanistiku na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, zahvaljujući Tebi, ipak je davao traÄak slobode govore - Äak i u olovnim godinama Josipa Broza Tita. Dao si mi da Äitam stotine prokletih autora poput L.F. Célinea, P. Drieu la Rochellea, Robert Brasillacha koje su tvoji uzori i huÅ¡kaÄi, poput J.P Sartrea, iz Äiste zavisti nakon 1945. dali smaknuti ili zauvijek uÅ¡utkati. Nije Äudo Å¡to nakon silnih demokratskih poratnih Äistki nacionalistiÄkih intelektualaca u Francuskoj i NjemaÄkoj imamo postupnu talibanizaciju duhova na desnoj sceni. BioloÅ¡ki je intelektualna desnica davno uniÅ¡tena.

Nadalje, nakon 1991. nisi koristio hadezejstvo kao odskoÄnu dasku za visoki banditizam i osobnu raskoÅ¡. A to ti služi na Äast. Upravo su ti cro-torbari totalno danas diskreditirali hrvatski nacionalizam.

No grijeÅ¡iÅ¡ Predraže! I ti i većina "javnih radnika" imali ste 45 godina vremena da rijeÅ¡ite nacionalno pitanje u SFRJ-u, da poruÅ¡ite komunistiÄke hagiografije i da ukažete na Å¡tetne viktimologije i na opasnost plemenskih nacionalizama. NiÅ¡ta nisi uÄinio, Å¡to rat 1991. samo potvrÄ‘uje. Titova Jugoslavija u kojoj Ti praviÅ¡ sjajnu karijeru bila je groblje ljudi. Nikad nisam Äuo da si rijeÄ rekao o partizanskim klanjima srpske graÄ‘anske klase u Zemunu i Adi Ciganliji u zimi 1944. i ranih 1945., ili o mladim ljudima koje su partizani redom vjeÅ¡ali na sarajevske bandere 1945.g. Znam da te Hrvati ne zanimaju pa neću o Daksi i Macelju, ili progonu i likvidaciji pola milijuna Donauschwaba iz Baranje, Slavonije i Slovenije nakon 1945.g. Dvadeset puta mi je draži srpski nacionalist V. Dimitrijević i njegova prestižna izdavaÄka kuća iz Lausanne L'Age d'Homme, nego Ti. On je davno pisao o partizanskim zloÄinima o kojima je francuska inteligencija i njena politiÄka klasa dosta nauÄila. A gdje si Ti tada bio?

Ajde PeÄ‘o, uozbilji se. Vrijeme leti. Sve se mijenja. ÄŒekaju nas joÅ¡ titanske katastrofe u narednim godinama. Znamo obojica kamo Europa srlja i kakva elegantna represija se stoga provodi na Zapadu - puno gora jer je bolje skrivena. Mogao si staviti prije dvije godine u Le Mondeu svoj potpis, poput većine drugih Francuza, za ukidanje kriviÄnog zakona Fabius Gayssot koja je otjerala brojne francuske profesore na burzu ili u nemilost. Ti i sam znaÅ¡ da si to uÄinio, nestao bi iz medija. Postao bi aorist!

Tvoj bivši student

Tomislav Sunić
Hrvatski list, 12. Kolovoza 2010.

 

Matvejević i "francuski intelektualci" - Dosta je bilo delirija!

Piše Christophe Dolbeau

(preveo dr. T. Sunić)

Veoma je iritantno kada dio hrvatskih medija već nekoliko tjedana govon o 'nekim francuskim intelektualcima' koji navodno u svojstvu glasnogovornika sveukupne francuske inteligencije podržavaju Predraga Matvejevića. A koji su to famozni intelektualci? Å aka prijatelja i dužnika Bernarda Henryija Levyija - od kojih većina Äak i nisu Francuzi. Gospoda Umberto Eco i Claudio Magris su Talijani, g. Rushdie je Angloindijac-Perzijanac, g. Sloterdijk je Nijemac, Nedim Giirsel TurÄin, a g. Hitchens Britanac.


Dakle nema rijeÄi o nekoj galskoj zemlji već o pravom babilonskom tornju! B.H. Levy je lik kojeg većina ljudi u Francuskoj smatra obiÄnim "folirantom" - i prevarantom. Govori za se da je ljeviÄar, no to ga nimalo ne prijeÄi da bude milijunaÅ¡ koji upravlja s viÅ¡e tvrtki koje, pak, iskoriÅ¡tavaju afriÄke Å¡ume, i to u uvjetima koji neki smatraju veoma sumnjivim. PriÄa se da je on erudit, no puno njegove proze posvećeno je - pogotovo u njegovim zadnjim knjigama - fiktivnoj filozofiji kojoj bi se mogao dati komiÄan naziv Jean-Baptiste Botula -sklepane u biti oko jednog nadripisca. Izgleda da naÅ¡ veliki "profesor" o tome niÅ¡ta nije Äuo. Oko tog pseudoznanstvenika, tj. BH Levyija vrti se krug smutljivica bez stvarnog utjecaja, kao na primjer lik Gillesa Hertzoga, Äija je glavna dekoracija do danaÅ¡njeg dana da je on neÄak Marcela Cachina, jednog od osnivaÄa KomunstiÄke partije Francuske. Drugi zanimljivi sluÄaj: Christopher Hitchens, koji nije niÅ¡ta boljeg naÅ¡ao nego da priÄa o samom sebi (živi u Americi) i da vrijeÄ‘a sjećanje na Majku Tereziju. Kakve li hrabtosti!

A budući da nema sluÄajnosti, ti su ljudi izabrani da se jave u dnevniku Le Monde, tjedniku koji je u proteklih 40 godina bio jedan od najboljih zagovornika komunistiÄke Jugoslavije. U to doba, glavni mentor rubrike o Jugoslaviji bijaÅ¡e Paul Yakovitch. Kao bivÅ¡i Å¡ef kabineta V. Ribnikara, i urednike Politike, te kao suosnivaÄ Yugopresas, taj je gospodin bio Äesti posjetitelj kod Rankovića, nakon Äega je imao Äast blagosloviti i prosvijetliti svojim idejama i francuski Le Monde. Najmanje Å¡to se o njemu može reÄi - da nije nikad volio Hrvate... UÄenici Satrea, Louisa Althussera i Charles Bettelheima -sve od reda su oni prekaljeni marksisti i bivÅ¡i poklonici Mao Ce Tunga, a usput i jugonostagiÄari. Svi ti Matvejevićevi prijatlji predstavljaju u biti - same sebe, tj. niÅ¡ta znaÄajnog. KonaÄno je vrijme staviti stvari u svoje okvire!

Hrvatski list, 12. Kolovoza 2010.

13.08.2010.

010-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: