Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JE LI NDH BILA FIKCIJA?      (13.06.2011.)

Rado slu┼íani uglednik hrvatskog kulturnog obzorja, nedvojbeno domoljubnog nazora, nedavno je izjavio u smislu kako je NDH bila fikcija iza koje je ostala samo nova rana. Izre─Źeno le┼żerno, s uvjerljivo┼í─çu i autoritetom znalca. Tom ocjenom od strane simpati─Źnog nam uglednika, NDH je zapravo dobro pro┼íla obzirom na demonizaciju kojom je zadnjih 66 godina, uklju─Źivo dana┼ínjicu, uredno ─Źa┼í─çena. U nemogu─çnosti repliciranja putem TV, poku┼íati ─çu ovim putem ponuditi druga─Źije mi┼íljenje.

Je li NDH bila fikcija, dakle izmišljotina, nevjerojatna pretpostavka, privid?

Pred nekoliko godina isti je uglednik ustvrdio, vjerojatno retori─Źki, u smislu: Dana 10-tog travnja 1941. svi smo bili za NDH, a 11-tog travnja vi┼íe ne.. Dakle on priznaje da je dana 10. travnja 1941. NDH postojala u stvarnosti i to kao ┼żeljena, dugo is─Źekivana i plebiscitarno prihva─çena stvarnost. Samim time kvalifikacija fikcija, izmi┼íljotina itd. uglavnom otpada.

Iako se dalji ┼żivot te dr┼żave nije mogao ostvarivati u smislu ┼żeljenih ideala i ciljeva jer joj to nisu dozvolili, ona je i dalje ┼żivjela u svojoj ponosnoj, iako ratnoj i tegobnoj stvarnosti. Mnogi koji su imali zamjerke (a zar ih danas nemamo?) i dalje su je smatrali svojom, ┼żeljenom i voljenom pa su radili, ratovali i ginuli za nju jer su ┼żeljeli da njihova djeca ┼żive u svojoj hrvatskoj dr┼żavi. Prisjetimo se da je po─Źetkom 90-tih biv┼íi predsjednik Stjepan Mesi─ç uvjerljivo obja┼ínjavao kako je uspostava samostalne dr┼żave 1941. godine zna─Źila pobjedu hrvatskog naroda. Bez patetike mo┼że se ustvrditi da borci za Hrvatsku nisu dali ┼żivote za fikciju, izmi┼íljotinu i uobrazilju, nego za svoju te┼íko do─Źekanu i netom obnovljenu stare slave djedovinu. Ni potomci tih palih boraca, pobijenih i ba─Źenih u brojne Hude jame, ne─çe biti sretni ocjenom da su im o─Źevi i djedovi pali za fikciju.

Vjerojatno nije bila fikcija za onu "veliku ve─çinu hrvatskog naroda u kojem je progla┼íenje NDH izazvalo eufori─Źno odu┼íevljenje". (D. Biland┼żi─ç) i za koju se "plebiscitarno izjasnila" (kard. A. Stepinac), ni za one o kojima britanski konzul Thomas Rapp ka┼że Ivanu Me┼ítrovi─çu "rvatska dr┼żava je tu i narod je za nju", ┼íto je potvrdio i SAD konzul, ni za one koji su se za nju borili ─Źetiri godine i, ako nisu pali, mnogi su zajedno s masom naroda napustili svoje domove, spa┼íavaju─çi glavu od ve─ç im poznatog partizansko-─Źetni─Źkog ─Źovjekoljublja. Ostali su se dijelom priklonili komunistima, aktivno ili iz konformizma, a velik dio je znakovito za┼íutio. Izgubili su dr┼żavu, ali vjeru u nju ne.

Ostala je samo nova rana. To─Źno, te┼íka rana, komunisti─Źko-─Źetni─Źki genocid, etnocid, kulturocid, najve─çi masakr civila i zarobljenika u Europi nakon zavr┼íetka II. svjetskog rata. Hrvatski ┼żivalj je desetkovan i izbrisan s velikog dijela svog tisu─çljetnog prostora. Slijedila je bjesomu─Źna protuhrvatska propaganda koja dobrim dijelom traje i danas. Cilj te hajke je demonizirati NDH, uvijek iznova, u vijeke vijekova. Ujedno svakom Hrvatu, posebno onome koji se usu─Ĺuje izre─çi ime NDH bez obavezne pogrde, usaditi njegov dio krivnje sve do genocidnosti kako se vi┼íe nikada ne bi potpuno uspravio te kako mu ne bi slu─Źajno palo na pamet tra┼żiti povijesno-znanstvenu evaluaciju tih zbivanja. Ne potsje─ça li to na ha┼íke izvanpravne i unaprijed napisane presude Gotovini, Marka─Źu, Bla┼íki─çu, Kordi─çu? A na BiH Hrvate glavni udar tek slijedi.

Nije svaka neostvarena ideja fikcija. Bezbroj plemenitih ideja i ideala je ugu┼íeno, poslano u Sibir ili ba─Źeno u jame, ali time oni nisu nestali. I Francuska je Revolucija vojno pora┼żena, ali su ideje slobode i jednakosti pre┼żivjele pa je i francuski knji┼żevnik Henry Troyat inspiriran je temom "Slava pobije─Ĺenih" ( La gloire des vaincus). Tako je i ideja o pravu na suverenu i nezavisnu hrvatsku dr┼żavu nad┼żivjela i vojni─Źki poraz i komunisti─Źku represiju, ┼íto se plebiscitarno pokazalo 1991. godine.

Na kraju, kakovog ima smisla danas ponovno nalaziti mane NDH nakon ┼íto je 66 godina bla─çena i cipelarena. To nije udaranje boksa─Źa na podu nego nekog ve─ç bezbroj puta izudaranog i ubijanog. Zar nije ispravnije ulo┼żiti trud da se do─Ĺe do istine o tom razdoblju putem znanstvenih saznanja? Znanstvenike, publiciste i druge autore osloboditi straha od gubitka radnog mjesta i od progona, pru┼żiti im punu materijalnu i moralnu potporu kako bi se po─Źele ispravljati polustoljetne krivotvorine komunisti─Źke nazovi-historiografije? No za to je prvenstveno potrebna dobra volja vladaju─çih, od kojih se mnogi pani─Źki pla┼íe pogledati istini u o─Źi, s razlogom. Svaki mali korak u otkrivanju istine zna─Źiti ─çe novu hrvatsku pobjedu, kako re─Źe uvijek dosljedni Mesi─ç. Jer istina je dostupna, dokazljiva i stvarna, istina nije fikcija.

 

Nikola Debeli─ç

HRVATSKO SLOVO, petak 10. lipnja 2011.

Rubrika JEKA

nikola.debelic.t-com.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU