Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KOMUNIZAM JE PAO, TOTALITARNI MENTALITET OSTAO     ┬á (28.06.2019.)

Trideset godina od pada komunizma?

Pro┼íle godine obilje┼żavanje ┼íezdesetosma┼íke revolucije vri┼ítalo je iz svih medija. Sudionici i svjedoci te revolucije koja je ustala protiv konformizma, protiv autoriteta, danas sjede u Europskom parlamentu, upravljaju svijetom medija i i sveu─Źili┼íta, postav┼íi sve ono protiv ─Źega su se borili, fotelja┼íi, mainstream. Sve u svemu bizaran doga─Ĺaj, jo┼í bizarniji epilog: sja┼íi Kurta da uzja┼íi Murta, odnosno ustali su protiv normi, da bi rekli ÔÇô mi smo norma.

Ove pak godine je jedan puno va┼żniji doga─Ĺaj za Europu i Europljane, trideset je godina od pada Berlinskog zida, od pada, uz nacifa┼íizam, najkrvavije ideje i sustava u povijesti, komunizma. O 1968. godini pompa i vika, o 1989. godini i propasti komunizma ÔÇô ┼íutnja, kao da milijuni ljudi nisu izbavljeni od terora i masovnih zlo─Źina. Te su godine kineski komunisti dostojno proslavili pad komunizma pokoljem na Tienanmenu i okrenuli se kapitalizmu. Ta "nova Kina" zapo─Źela je masakrom. Bolje da propadne selo nego (komunisti─Źki) obi─Źaji...

Za┼íto ne obilje┼żavano 1989., barem s par posto pompe kojom je proslavljena i obilje┼żena 68.? Ljevicu razumijem, ona je dugo vremena na slobodnom Zapadu sa simpatijama gledala na komunisti─Źki eksperiment, da bi kasnije rekli, a mnogi i danas misle, da je socijalizam dobra ideja, ali lo┼íe realizirana. Ta ljevica se danas prestrojila, pa vidjev┼íi da svijet ne mo┼że mijenjati nasilnim politi─Źkim putem, odlu─Źila se mijenjati pojedinca, zaposjev┼íi medije te kulturne i sveu─Źili┼íne institucije, a proletera i brigu za njega zamijenila je LGBTIQ... agendom, migrantom i ostalim novima "prezrenim na svijetu" koje treba osloboditi, spasiti i, kao i komunisti, "svijet u─Źiniti pravednijim".

┼Żivotinjska farma

Berlinski zid zapravo nikada nije pao, on se samo preselio u ljudske glave. Ako ljevi─Źari ne obilje┼żavaju, komemoriraju ovu va┼żnu obljetnicu, za┼íto to ne ─Źine liberali? Kao odgovor ponovit ─çu temeljnu tezu knjige Ryszarda Legutka pod znakovitim naslovom "The Demon in Democracy", koju sam pro┼íle godine donio u Globusu, pa je ove godine, godine pada komunizma, moram prigodno ponoviti: Jeste li sigurni da postoji razlika izme─Ĺu starog komunisti─Źkog re┼żima i modernog liberalnog sustava? Da, postoje enormne razlike, ali i enormne sli─Źnosti. Legutko, koji je kao Poljak ┼żivio i u komunisti─Źkom i u liberal-demokratskom sustavu (bio je europarlamentarac, ne znam je li opet izabran), ovako sa┼żimlje temeljnu sli─Źnost komunizma i liberalne demokracije: Oba politi─Źka sustava pro┼żimaju cijeli dru┼ítveni poredak, sve institucije, norme, mentalitet. I komunizam i liberalna demokracija postavljaju se kao zadnje referentne to─Źke za sve ┼íto se doga─Ĺa u dru┼ítvu.

"U komunizmu je", pi┼íe Legutko, "sva stvarnost morala biti i zvati se komunisti─Źkom. Nije postojao odgoj, ve─ç komunisti─Źki odgoj, nije postojala obitelj, ve─ç komunisti─Źka obitelj, nije postojao moral, ve─ç komunisti─Źki moral... Malo kasnije, kada je na┼ía zemlja prihvatila novi sustav, vidio sam, s izvjesnim razlikama, da u liberalno-demokratskom sustavu svaka stvarnost tako─Ĺer mora postati liberal-demokratska: obitelj treba postati liberalna i demokratizirana, isto vrijedi i za ┼íkole, za moral, mentalitet op─çenito." ─îak se i religija, u liku pape Franje, uzvisuje ako se Crkva liberalizira i demokratizira, ina─Źe, ku┼í! Pridjev komunist neko─ç, kao i liberal danas, ozna─Źava superiornog ─Źovjeka, sve drugo je ili sumnjivo, ili manje vrijedno. Dijelimo se i danas, kao u komunizmu, na napredne i nazadne snage. U tom slu─Źaju, kao u komunizmu, radi se o neprijatelju naroda, ili, kao u liberalnoj demokraciji, da citiramo Poppera,

"o neprijateljima otvorenog dru┼ítva" i slobode kao takve. Kao i komunizam, i liberalna demokracija ima globalne ambicije, ona je globalisti─Źka, pa se tako─Ĺer izvozi uz pomo─ç bombi i tenkova proizvode─çi "prolje─ça", bila ona arapska ili ira─Źka, u kojima onda "procvjeta tisu─çu cvjetova", od ISIL-a do Muslimanske bra─çe. I jedan i drugi sustav kontrolu temelje na kontroli jezika, bilo verbalnim deliktom (govor mr┼żnje u liberalizmu), ili politi─Źkom korektno┼í─çu. Ni za jedne ni za druge nije va┼żno ┼íto je dobro ili istinito, ve─ç ┼íto je (ideolo┼íki, politi─Źki) korektno, ispravno, u skladu s dominantnim poretkom, od medija do sveu─Źili┼íta. Kao ┼íto su komunisti mislili da su oni zadnja rije─Ź, kraj povijesti, tako je i Fukuyama u istoimenoj knjizi rekao za liberalizam 1989.

Osim pada komunizma, ove je godine, ne lezi vra┼że, i sedamdeseta obljetnica od prvog izdanja Orwellove 1984., pisca koji je najavio novi totalitarizam na Zapadu, koji ─çe distorzijom jezika napraviti distorziju stvarnosti. Nema vi┼íe Udbe, nema KGB-a, na djelu je Orwellova policija mi┼íljenja, jezi─Źni in┼żenjering, zvan politi─Źka korektnost, a Zapad je doista postao ┼żivotinjska farma u kojoj su neke ┼żivotinje jednake, a neke jednakije.

Trideset godina od pada komunizma? Kada bolje promislim, i nema se ┼íto posebno slaviti, osim ┼íto ovi danas ne zatvaraju, osim usta, a fizi─Źki gulag zamijenili su mentalnim.

Ivica Šola, slobodnadalmacija.hr

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU