Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

STEREOTIPE SU STVORILI HRVATSKI NEPRIJATELJI

U Hrvatskoj se i nad Hrvatskom ve─ç desetlje─çima vlada stereotipima, a pritiv samostalnog mi┼íljenja, demokratskog komuniciranja, me─Ĺusobnog povezivanja i uspje┼ínog razvoja hrvatskog dru┼ítva i dr┼żave. Stereotipi su i danas oko nas i u nama. Kad se oslobodimo stereotipa, oni nestaju kao da ih nije ni bilo. Po jednom od njih, u Jasenovcu je ubijeno 700.000 ljudi, a usta┼íe su bile gore od nacista, i to je bilo najva┼żnije u ─Źetverogodi┼ínjoj povijesti NDH. Nakon nestganka stereotipa, novi nara┼ítaji ne razumiju da su oni bili zna─Źajni. Poneseni mlado┼í─çu, ─Źesto vjeruju da se to njima ne mo┼że dogoditi, ali dogoditi se mo┼że svima. Ve─ç u travnju 1933. Udru┼żenje njema─Źkih sveu─Źili┼íta izdalo je priop─çenje za "Novi njema─Źki reich". Kad su s njema─Źkih sveu─Źili┼íta izba─Źeni politi─Źki protivnici i ┼Żidovi, mogao je napredovati veliki broj mla─Ĺih nastavnika. Sociolog Cark Brinkman zapo─Źinjao je svoja predavanja rije─Źima "Kona─Źno mi mo┼żemo slobodno govoriti!"


Na zatvorenoj sjednici Sanaderova vlade smijenjen je, bez obrazlo┼żenja, Bioeti─Źki savjet (ustvari, zbog protivljenja politi─Źkom smjenjivanju uglednih lije─Źnika, profesora i ravnatelja, uklju─Źuju─çi i prof. Dr. Jo┼íka Paladina). Ni jedan saborski zastupnik nije tra┼żio obrazlo┼żenje. Ni novoimenovani savjet nije tra┼żio da dozna "moralnu krivnju" dotada┼ínjih ─Źlanova. Od tada se za Bioeti─Źki savjet Vlade RH ne ─Źuje i ne zna u javnosti. Stereotipi su tehnologija totalitarizma.

Najru┼żnije je kad nametanje stereotipa provode "ugledni" intelektualci, novinari, politi─Źari i stranci i to kao podrazumijevaju─çe, dokazane i neupitne. Po─Źetkom 60-tih pro┼íloga stolje─ça u SAD-u sam upoznao rasizam kada je bilo "pravedno" da se crnci koriste javnim bazenom jednom tjedno.

Što se sve govori i piše?

Predrasude me─Ĺu ljudima u svijetu jo┼í su jake prema Hrvatskoj, a jake su i u samoj Hrvatskoj. Masovni mediji rabe i name─çu stereotipe, zapravo pristrane "istine", ote┼żavaju─çi tako da ljudi pojedina─Źno i zajedno odrede tko su, tko su drugi oko njih, ┼íto je bilo, ┼íto jest i ┼íto ┼żele da bude. Hrvatska je jo┼í postjugoslavensko dru┼ítvo: vi┼íe nismo Jugoslaveni, ali je, po tim stereotipima, primitivno biti hrvatski domoljub.
Ne zabranjujemo vjeru, ali su intelektualci agnostici. Ne sudimo usta┼íama, ali ne idemo na Bleiburg. Ne znamo ┼íto je lijevo ili desno, ali pametniji su lijevi. Nismo za Jugoslaviju, ali tada se ┼żivjelo bolje. Tito je nekad bio i u krivu, ali je ipak najve─çi... Hrvatsku se krivi za genocid i masovne zlo─Źine iz Drugog svjetskog rata, za nedemokratsko dru┼ítvo, korupciju i kra─Ĺu u vrijeme obrane i nastajanja.
Za moralni i gospodarski pad nakon 2000. i danas se optu┼żuje Tu─Ĺmana, branitelje, Katoli─Źku crkvu, iseljenike i HDZ. Na┼ía je du┼żnost da ne prihvatimo stereotipe i predrasude. Znam braniti ljude, njihovo zdravlje, ┼żivot, dostojanstvo i slobudu.
Predsjedniku Tu─Ĺmanu bio sam savjetnik za dobro. Susreli smo se vi┼íe od tisu─çu puta, dao sam mu 160 savjeta, pratio ga na deset putovanja, 50 puta ga predstavljao. I danas, deset godina nakon njegove smrti, zala┼żem se za istinu o njemu.

Stereotipe se koristi u napadanju i onemogu─çavanju razumijevanja dr. Franje Tu─Ĺmana kao dr┼żavnika i ─Źovjeka. Govori se i pi┼íe da je bio usta┼íoidan, nare─Ĺivao etni─Źki progon i zlo─Źine, da je bio autoritaran i protiv demokracije, da nije bio intelektualac, da je bio hrvatski nacionalist i domoljub, a to je zlo i primitivno, da bi Hrvatska i bez njega postala samostalna, a on je samo ┼íkodio, da ga u svijetu nisu cijenili, da je bio protiv ┼Żidova i Srba, da je bio zaokupljen vlastitom dobiti, da je htio da 200 obitelji vlada Hrvatskom i sli─Źno. Zbog budu─çnosti treba Hrvatsku osloboditi ovih nametnutih negativnih stereotipa i predrasuda o dr. Franji Tu─Ĺmanu.

Te┼íko je obraniti ─Źovjeka od bla─çenja. Nitko nije branio ni Krista ni Einsteina. Cijelo je stolje─çe trebalo da se predsjednik Francuske ispri─Źa na grobu kapetanu Dreyfusu. Pro┼ílo je vi┼íe od 60 godina od osude pokojnog uzoritog kardinala bla┼żenog Alojzija Stepinca. Predsjednik RH treba se na grobu ispri─Źati pokojnom kardinalu. Politika odgovornosti rabi mogu─çnosti i svladava prepreke. Na kraju mandata treba ocijeniti postignuto: individualno, u obitelji, zajednicama i ukupno u dr┼żavi. Izborima treba iskazati nove ciljeve, a u rje┼íavanju se koristi ste─Źenim iskustvima.


U mandatu predsjednika Tu─Ĺmana progla┼íena je i obranjena samostalna dr┼żava, me─Ĺunarodno je priznata, uvedena su bitna gra─Ĺanska prava, zapo─Źela je demokracija i to ne samo reprezentativna ve─ç i participatorna. Hrvatska obrana unaprijedila je strategiju ratovanja, temeljenu na obrani, mirotvorstvu, humanitarnoj podr┼íci, diplomaciji i nu┼żnoj sili, a ne kao ranije i drugdje na pobjedi, nasilju i marginalizaciji mirotvornog. Za njegova mandata najslabija je bila gospodarska politika. Politi─Źko vodstvo nakon 2000. godine trebalo je pozdraviti postignuto i iznijeti strategiju Hrvatske u miru: gospodarskog razvoja, po┼ítenja, jap─Źanja funkcioniranja dr┼żave, nastupa u svijetu, cjelovitu socijalnu i kulturnu politiku i daljeg ja─Źanja participatorne demokracije. Kada to nije u─Źinjeno, bilo je jasno da ─çemo nazadovati, ┼íto se i dogodilo.

Stereotipi su gordijski ─Źvorovi Hrvatske, a oni su prepreka razvoju, njih se ne prihva─ça i ne razvezuje - treba ih prerezati. Ne postoji nitko s kim nisam sprema javno raspraviti o ulozi u pro┼ílosti i o zna─Źenju za budu─çnost dr. Franje Tu─Ĺmana. Ja se oslanjam na istinu, dokaze, znanje, iskustvo i zajedni─Źko dobro, a njegovi protivnici na neistine, predrasude i stereotipe. Me─Ĺu njima i nema nikog tko bi se usudio sa mnom javno raspravljati.


Predsjednik Tu─Ĺman je tijekom deset godina stvaranja, obrane i priznanja hrvatske dr┼żave, a nastajanja dru┼ítva, ┼żivio u paralelnom svijetu gdje je donosio dnevne, prijelomne, krizne i vizionarske odluke. Va┼żni su doga─Ĺaji koji su se dogodili, ali isto i oni koji su izbjegnuti, a mogli su se dogoditi. U tom se vremenu svaki dan gradila Hrvatska, rje┼íavale su se ┼żivotne opasnosti u svim njezinim dijelovima, komuniciralo s hrvatskim narodom od vrha Konjuha do juga Argentine, osloba─Ĺalo tereta pro┼ílosti, zbrinjavalo prognane, izbjegle, opkoljene, bolesne, tra┼żilo zarobljene i nestale, planiralo osloba─Ĺanje, odlazilo u svijet, osmi┼íljavalo hrvatsku budu─çnost. Zadnjih godina predsjednik Tu─Ĺman je to ─Źinio bolestan i lije─Źe─çi se od smrtonosne bolesti. Po┼ítivao sam to tada i sada. Mediji, primjerice Feral Tribune, koji su o tome objavljivali neukusna karikature, navije┼ítali su doleze─çu medijsku agresiju.

Nedopustiva je uravnilovka krivnje

Predsjednik Mesi─ç vi┼íe je puta kritizirao prethodnika, a sada po─Źinje i nasljednika. To nije dr┼żavni─Źki, ni domoljubno. Ovakav odnos, uz podr┼íku medija, potaknuo je vi┼íe pojedinaca da zadnjih deset godina kritiziraju predsjednika Tu─Ĺmana, name─çu─çi javnosti vlastite predrasude i stereotipe. To su ─Źinili oni koji su bili protiv stvaranja i obrane RH, koji nisu sudjelovali u obrani, zatim bahati stranci koji nisu znali ili su bili zavedeni ili povr┼íni, nadalje oni neugodno iznena─Ĺeni ostvarenom obranom i ┼żele─çi pritom pod svaku cijenu hrvatski neuspjeh; pojedinci bez vizije, ljubomorni i sebi─Źni, banalno povr┼íni u odgovornosti za budu─çnost Hrvatske. Me─Ĺu njima je bilo i istinskih dobrih ljudi, a dijelom zbog njih i pi┼íem ovaj tekst.


Predsjednik Tu─Ĺman stvaranje i obranu Hrvatske temeljio je na katoli─Źkoj vjeri i snazi hrvatske kulture. Vjerovao je u Boga koji je u nama misao i djelo koje ─Źinimo. Kao akademik smatrao je hrvatsku akademsku zajednicu odgovornu za hrabrost i doprinos hrvatskoj slobodi i snazi. Kao vojnik smatrao je obranu instrumentom ostvarivanja nacionalne politike, a vodio se Clausewitzevim na─Źelom odlu─Źne bitke. Prihvatio je moj stav o snazi hrvatskog vitalnog dobra (sposobnosti trpljenja, solidarnosti za vrijeme ratova, tu─Ĺinske vlasti, epidemija, bolesti, gladi, siroma┼ítva, nezaposlenosti, progona, su─Ĺenja, obradi zemlje, gradnji ku─ça, i seljavanja), djelovanju Crkve (posebno franjevaca), socijalnih i slobodarskih propisa Dubrova─Źke Republike i u znanosti ┼átamparovo zalaganje za zdravlje.


Do 1990. Hrvatska nije bila samostalna. Od 1990. do 2000. stvorena je sna┼żna dr┼żava i zapo─Źelo stvaranje uspje┼ínog dru┼ítva. Vodstvo od 2000. do 2010. bilo je neuspje┼íno u ostvarivanju op─çeg dobra i zna─Źajno oslabjelo dr┼żavu. Izlaz ni sada niti ikada prije nije bio uravnilovka krivnje (od 1990. do 2010.) Hrvatska budu─çnost treba na┼íu snagu i hrabrost. Trebamo ┼żeljeti istinu, ja─Źati dobrotu, sudjelovati u razvoju i ostvariti sna┼żnu dr┼żavu i uspje┼íno dru┼ítvo.

Dr. Slobodan Lang,
Hrvatski list, 5. kolovoza 2010.

11.09.2010.

011-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU