Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SUDBINU NAM KROJE ONI KOJI SU PROTIV IKAKVE HRVATSKE        (27.05.2011.)

Skandalozno je ┼íto ni 20 godina nakon silaska komunizma s vlasti nema politi─Źke volje da se razotkrije istina. To─Źno je da Papa dolazi na Trg mar┼íala Tita, ali on dolazi u Hrvatsku ovakvu kakva jest. Komunisti─Źki mentalitet jo┼í je ┼żiv i ┼żilav. Daleko smo od prave demokracije

urednik Glasa koncila Ivan Mikleni─ç

Kolumne don Ivana Mikleni─ça, glavnog urednika Glasa Koncila, u posljednje su vrijeme me─Ĺu najkomentiranijim, ali i najnapadanijim. Svaki tjedan mediji ih uredno seciraju i vade iz konteksta naj zanimljivije stavke njegovih komentara. Ro─Ĺen je u Trnovcu Desini─çkom 1954. godine, za sve─Źenika je zare─Ĺen 1980. u Zagrebu, od 2000. je kanonik, a od 2002. arhi┼íakon Zagorskog arhi─Ĺakonata u Zagreba─Źkoj nadbiskupiji, te od 2010. monsinjor.

Od 1979. godine radi kao novinar, a od 1990. urednikje Glasa Koncila. Autor je brojnih izvje┼ítaja, reporta┼ża, intervjua, komentara i drugih ─Źlanaka u Glasu Koncila i drugim publikacijama, 'uredio je vi┼íe knjiga i zbornika. Objavio je knjige 'Vjera, objava i covjek' (1999.) i 'Isus za ─Źovjeka' (2000,).

U razgovoru za Hrvatski list Ivan Mikleni─ç osvr─çe se na napade, progovara o optu┼żenim generalima, dolasku Sv. Oca u Hrvatsku, ali i biv┼íem premijeru Sanaderu i odnosu Crkve prema njemu.

Mediji vape za profesionalnim urednicima

U Hrvatsknj je mnogo kolumnista i novinskih komentara, ali rijetko koji se tako pozorno prate i citiraju kao Va┼íi uvodnici u Glasu Koncila i rijetko koji su toliko izlo┼żeni napadima u hrvatskim medijima. Kako do┼żivIjavate ovakve odjeke?

Tekstovi u rubrici 'Komentar' u Glasu Koncila privla─Źe pozornost ┼íire javnosti otkako su se zapo─Źeli pojavljivati tako da si nimalo ne umi┼íljam da je to u novije vrijeme zato ┼íto sam im ja autor. Ti tekstovi doista su klasi─Źni novinski komentari kakvih je u suvrememm medijima sve manje jer se danas radije njeguju kolumne u kojima vi┼íe dolazi do izra┼żaja osobni kut gledanja autora, ali koji se zbog toga ─Źesto i banaliziraju. Komentari u Glasu Koncila nisu pogled samo autora, bez obzira tko ih pisao, nego su osvjetljavanja dijelova stvarnosti iz kr┼í─çanske vjere u kojoj su istina, pravda, sloboda, ljubav, dostojanstvo ljudske osobe, op─çe dobro i sli─Źno - vje─Źne vrjednote i neupitna polazi┼íta. Zahvaljuju─çi ba┼í tim polazi┼ítima i vjernosti tim vrjednotama, ti tekstovi druk─Źiji su od uobi─Źajenih komentara ili kolumni pa su zbog toga zanimljivi i ostalim medijima. Na ┼żalost, drugi mediji, kad prenose sadr┼żaje tih komentara ─Źesto to ne ─Źine vjernoni profesionalno. Nerijetko se neki stav iz komentara u medijima zao┼ítri ili interpretira do te mjere da vi┼íe nema prave veze s izvornim stavom i izvornim tekstom. Stoga, tko ┼żeli imati objektivan stav o sadr┼żajima komentara u Glasu Koncila, mora i─çi na izvor, a ne se zadovoljiti medijskom interpretacijom ili konstrukcijom.

U posljednjem uvodniku prozvali ste hrvatske medije i ocijenili da su 'protuhrvatski, protudr┼żavni, protudru┼ítveni, protukatoli─Źki, protucrkveni i protuvrijednosni'. Tko je kriv za to i ┼íto je, po Va┼íem mi┼íljenju, potrebno u─Źiniti da se stanje promijeni? Mo┼żete li konkretizirati svoje tvrdnje o medijima u RH?

Sadr┼żaj Va┼íega pitanja izvrstan je primjer kako se u medijima manipulira sadr┼żajem komentara. Naime, nikada nisam napisao ┼íto mi se ovih dana pri┼íivalo da su 'hrvatski mediji protuhrvatski, protudr┼żavni, protudru┼ítveni, protukatoli─Źki, protucrkveni i protuvrijednosni', ve─ç sam napisao da su mnogi prilozi u medijima u Hrvatskoj 'protuhrvatski, protudr┼żavni, protudru┼ítveni, protukatoli─Źki, protucrkveni i protuvrijednosni'. Taj moj stvarni stav nije nimalo te┼íko argumentirati brojnim primjerima i siguran sam da svaki malo pozorniji korisnik medija u na┼íoj dr┼żavi mo┼że sam nabrojiti vi┼íe takvih priloga. Takvo stanje da se pojavljuju takvi prilozi s jedne je strane odraz neprincipijelnosti mnogih odgovornih u hrvatskom dru┼ítvu, a s druge strane to je odraz ideolo┼íkih i politi─Źkih snaga koje nadziru medije u Hrvatskoj iz samih medija. Kao ┼íto Hrvatska vapi za odgovornima kojima bi hrvatski nacionalni ciljevi i interesi bili svetinja, a demokratsko postupanje u krvi, tako i mediji u Hrvatskoj vape za vi┼íe profesionalnih urednika kojima bi univerzalne vrjednote bile svetinja i koji ne bi pristajali djelovati protiv op─çega dobra, a u korist razli─Źitih interesnih skupina.

─îesto vam kriti─Źari zamjeraju da prelazite u sferu politike, a bv┼íi predsjednik rekao je u jednom od komentara da vam je mjesto izme─Ĺu crkvenih zidova. Va┼í komentar?

─îinjenica da se u dana┼ínjoj Hrvatskoj, 20 godina nakon slu┼żbenoga silaska komunizma s vlasti, ponavlja ta komunisti─Źka mantra, najbolji je pokazatelj koliko je komunisti─Źki mentalitet jo┼í ┼żiv i ┼żilav i koliko smo jo┼í daleko od prave pluralne demokracije.

Iz Va┼íeg uredni─Źkog kuta, tko je kriv za sudbinu hrvatskih generala Gotovine i Marka─Źa, ali i ostalih, kao i onih kojima je su─Ĺeno u Hrvatskoj?

Smatram da je potrebno procesuirati svaki zlo─Źin, dogodio se on u miru ili u ratu, jer nitko nema pravo gaziti dostojanstvo ikojega ─Źovjeka ili oduzimati ┼żivot ikojem ─Źovjeku. Smatram tako─Ĺer da je najve─ça ve─çina hrvatskih branitelja sudjelovala u pravednom, obrambenom ratu i da ubojstva protivni─Źkih vojnika dok su na borbenoj crti nisu zlo─Źin nego ─Źastan ─Źin obrane. No ubojstvo protivni─Źkoga vojnika koji je razoru┼żan, ili civila, ili zapovijed da se razoru┼żanoga vojnika ili civila ubije sigurno je zlo─Źin i treba ga procesuirati. Generali Gotovina i Marka─Ź, koji ulaze u povijest ─Źovje─Źanstva kao prvi pobjednici koji su zavr┼íili na ad hoc sudu, nisu optu┼żeni niti da su osobno po─Źinili takve zlo─Źine niti da su ih zapovjedili, pa je o─Źito da njihovo procesuiranje nije u slu┼żbi pravde nego odre─Ĺenih politi─Źkih interesa. Sudbinu tim hrvatskim generalima skrojili su i kroje oni u Hrvatskoj koji su protiv ikakve hrvatske dr┼żave te njihovi saveznici u susjedstvu i dio me─Ĺunarodne zajednice koja ┼ítiti svoje politi─Źke interese, uz ostalo uspostavljaju─çi ravnote┼żu krivnje premda to nema veze sa stvarno┼í─çu. Ipak, smatram da je ve─ça odgovornost na onima koji djeluju u Hrvatskoj iza politi─Źke scene, a nositelji politi─Źke vlasti nemaju hrabrosti ili ─Źak volje suprotstaviti im se.

U hrvatskoj trajno postiji volja da se crkvu ocrnjuje

Kako komentirate napade pojedinaca da Hrvatska nepotrebno financira dolazak Sv. Oca, a pojedini portali ─Źak provode i anketu o tome jesu li gra─Ĺani za ili protiv dolaska Pape?

U pluralnom dru┼ítvu dopu┼ítena su sva mi┼íljenja dok ne vrije─Ĺaju ili ograni─Źavaju slobodu drugim i druk─Źijim mi┼íljenjima pa me nimalo ne iznena─Ĺuju takve pojave. Siguran sam da ─çe pohodom pape Benedikta XVI. Hrvatska i hrvatski narod i svi hrvatski gra─Ĺani kao ljudi dobre volje dobiti neizmjemo vi┼íe nego ┼íto ─çe se ulo┼żiti nov─Źanih sredstava.

Kako komentirate ─Źinjenicu da ─çe Sv. Otac pro─çi preko Trga mar┼íala Tita, komunisti─Źkog diktatora ─Źija je ┼żrtva bio i kardinal Stepinac kojega ─çe papa mo┼żda posvetiti? Je li to po Vama skandalozno? Zar to nije prigoda da Crkva uka┼że na taj zbunjuju─çi paradoks?

Papa dolazi u Hrvatsku, kakva ona ovoga ─Źasa realno jest. A realno u hrvatskom dru┼ítvu konce mo─çi dr┼że u ┼íaci oni koji ne ┼żele istinu ni o komunizmu, ni o komunisti─Źkim zlo─Źinima, ni o nositeljima toga re┼żima i ideologije. Po mom mi┼íljenju skandalozno je ┼íto ni 20 godina nakon slu┼żbenog silaska komunizma s vlasti nema politi─Źke volje da se razotkrije puna istina i da se omogu─çi da se pro┼ílo┼í─çu bave povjesni─Źari. Crkva, a to su i svi vjemici, sigurno u velikoj ve─çini ┼żeli potpuno osloba─Ĺanje Hrvatske i hrvatskoga dru┼ítva od svih komunisti─Źkih ostataka.

Je li hrvatsko društvo posljednjih desetak godina, ali i više, pod udarom krivotvorenja povijesti?


Uvjeren sam da postoje snage koje ne ┼żele da se pro┼ílost razotkrije u svoj svojoj istini, ┼ítovi┼íe te snage ne ┼żele ni da se njeguje istina o stvaranju samostalne hrvatske dr┼żave, o velikosrpskoj agresiji, o veli─çini ┼żrtava koju su podnijeli hrvatski branitelji i drugi ratni stradalnici. I proces tzv. detu─Ĺmanizacije, uz ostalo, u slu┼żbi je krivotvorenja novije povijesti.

Kako obja┼ínjavate ─Źinjenicu da je stanovni┼ítvo u Hrvatskoj u golemoj ve─çini katoli─Źko, a za predsjednika je izabralo agnostika, prije toga bezbo┼íca?

┼áto se izbora ti─çe, brojni katolici zataje ┼íto na izbore uop─çe ne iza─Ĺu i to jest problem. A oni koji su iza┼íli na izbore, o─Źitovali su da umiju postupati po svojoj savjesti - ┼íto je u redu, a neki mo┼żda i to da su im mediji formirali mi┼íljenje.

Nedavno su Vam predbacili kako biste najvi┼íe voljell da je Sanader i dalje na vlasti. ┼áto uop─çe misliti o pojavi dr. Ive Sanadera, deklariranoga katolika? Je li, po Va┼íem mi┼íljenju, Crkva u─Źinila nekakav grijeh propusta u odnosu na Sanadera i njegovu vlast?

Meni osobno jedino je stalo da u Hrvatskoj na vlasti budu oni kojima e Hrvatska svetinja, koji su pravi demokrati i dr┼żavotvorni, i koji su se sprerrmi ┼żrtvovati za op─çe dobro.

Kako komentirate napade na Crkvu zbog izgradnje zgrade Hrvatske biskupske konferencije?

U pluralnom dru┼ítvu normalno je da su mi┼íljenja i ocjene o svemu razli─Źiti, pa i o gradnji zgrade HBK. Problem je, me─Ĺutim, kad se namjemo iznose neistine. Npr. koliko se potenciralo tobo┼żnji luksuz, a u toj zgradi luksuza nema. Koliko se manipuliralo oniksom poistovje─Źuju─çi crni oniks, poludragi kamen, koji se ne rabi u arhitekturi s bijelim oniksom koji se rabi i koji je neusporedivo jeftiniji, ili o tobo┼żnjim panoramskim liftovima. Koliko se manipuliralo da sada, dok je kriza, nije vrijeme za gradnju takve zgrade, a ─Źinjenica je da je ba┼í ta gradnja u krizi bila od iznimne va┼żnosti za brojne obitelji jer bi bez te gradnje mnogi ostali bez posla... U Hrvatskoj trajno postoji volja da se Crkvu ocrnjuje.

A kako onda komentirate optu┼żbe na ra─Źun Crkve koje dolaze iz njezinih redova? Primjerice don Ivan Grubi┼íi─ç, koji ka┼że da bi Crkva morala ┼íutjeti o korupciji jer je i sama korumpirana.

Smatram da mnogi medijski djelatnici uop─çe ne poznaju narav Crkve pa onda svoju svijest o funkcioniranju politi─Źkih stranaka ili dr┼żavne vlasti primjenjuju na Crkvu kao instituciju. A Crkva je prije svega zajednica u kojoj ima vrlo mnogo zakonitih i po┼żeljnih razli─Źitosti i u kojoj - kako o─Źituje i primjer koji navodite - ima jako puno demokracije.

Kad bude referendum o ulasku RH u EU, kako ─çete se Vi izjasniti, za ili protiv, i ┼íto biste preporu─Źili ostalim gra─Ĺanima i ljevici?

Svima bih preporu─Źio da na tom referendumu glasuju po svojoj savjesti. I sam ─çu tako postupiti, a budu─çi da je i to glasovanje tajno, ne bih otkrivao kako ─çu glasovati.

Tko je za Vas najve─ça hrvatska povijesna li─Źnost?

Bla┼żeni Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal i mu─Źenik.

Zaslu┼żuje li, po vama, Mile Budak misu zadu┼ínicu i grob?

Svaki ─Źovjek u normalnom i demokratskom dru┼ítvu zaslu┼żuje i grob i molitvu za pokoj svoje du┼íe.Hrvatski list 26. Svibnja 2011.

Piše Andrea Černivec

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU