Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SJAJ I BIJEDA HRVATSKE NEOVISNOSTI      (19.10.2011.)

Godina 1991. je ona godina u povijesti hrvatskoga naroda u kojoj se volja naroda objedinila u nepokolebljivu odluku da obrani svoj dom, svoju domovinu, svoju ot─Źevinu, sva materijalna i duhovna dobra koje su okupatori oru┼żjem ┼żeljeli oteti i pripojiti Velikoj Srbiji. Te je godine hrvatska nacija o─Źitovala svoju volju da ho─çe postojati samo u obliku vlastite dr┼żave.

 

Ujedinili su se potomci hrvatskih antifa┼íisti─Źkih partizana, domobrana i usta┼ía, ujedinili su se biv┼íi protivnici, ujedinili su se Hrvati koji su 46 godina ┼żivjeli pod diktaturom jednoumlja i Hrvati koji su imali sre─çu ┼żivjeti u zapadnim demokratskim dr┼żavama. Pobijedila je ideja pomirbe koja je najsna┼żnije bila utjelovljena u osobi Franje Tu─Ĺmana. Njegova ─Źvrsta volja nije dopustila razvodnjavanje naroda i napu┼ítanje stoljetnih ideala hrvatskoga naroda. To je stvorilo nepokolebljivu duhovnu snagu svih slojeva pu─Źanstva.

Na putu Golgote, potresen kolektivnim do┼żivljajem agreslje, poni┼żavanja i muka hrvatski je narod 1991. izvojevao pravo na vlastitu dr┼żavu. Na kraju dvadesetoga stolje─ça bila je jedna od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj povijesti - ocijenili su brojm strani i doma─çi povjesni─Źari. Rat se dobio pravilnom strategijom predsjednika Tu─Ĺmana. Bez nje ne bi bilo me─Ĺunarodnog i diplomatskog priznanja Republike Hrvatske i danas bi ju┼żni i isto─Źni dijelovi hrvatske zemlje bili dijelovi Velike Srbije.

Diplomatsko priznanje Republike Hrvatske od Europske zajednice 15. sije─Źnja 1992. bio je zavr┼íni ─Źin procesa tijekom 1991. u kojem je problem Jugoslavije internacionaliziran na nizu me─Ĺunarodnih konferencija i u kojem je Hrvatska - kako ka┼że Hrvoje Ka─Źi─ç u svojjoj knjizi "U slu┼żbi domovine" - ve─ç postigla i fakti─Źno i politi─Źko priznanje.

Jugoslavija se na┼íla u polo┼żaju pod me─Ĺunarodnim skrbni┼ítvom. Na me─Ĺunarodnu pozornicu stupile su Slovenija i Hrvatska. Na Konferenciji o Jugoslaviji u Haagu 18. listopada 1991. Donijet je "Sporazum za globalno rje┼íenje jugoslavenske krize". Taj Sporazum, koji je sudionicima predstavio lord Carrington, predvidio je suverene i neovisne dr┼żave s me─Ĺunarodnim subjektivitetom. U Haagu je isto tako objavljena Deklaracija o Jugoslaviji koju su zajedno potpisale Europska zajednica, Sjedinjene Dr┼żave i Sovjetski Savez. U Deklaraciji se tra┼żi "obustava upotrebe sile u rje┼íavanju politi─Źkih razlika".

Me─Ĺutim, Jugoslavija i Srbi nisu se dr┼żali takvih deklaracija i nastavili agresiju, ─Źime je rat Jugoslavije i Srba protiv Republike Hrvatske eskalirao do stra┼ínih razaranja Dubrovnika, Vukovara i drugih podru─Źja. Jugoslavenska narodna armija nije vi┼íe bila legitinma armija na podru─Źju Republike Hrvatske koja je 1991. postigla Status me─Ĺunarodno priznate dr┼żave. Me─Ĺutim, Hrvatska na kraju 1991. jo┼í nije bila i diplomatski priznata od Europske zajednice. To se dogodilo - zahvaljuju─çi poglavito Vatikanu, Njema─Źkoj i Austriji - 15. sije─Źnja 1992. Njema─Źka je priznanjem Hrvatske i Slovenije te┼żila stvaranju stabilnosti, ┼íto je - kako je naglasio publicist Viktor Meier ujednom svom radu za S├╝dosteuropa Akuell 17 - francuske i engleske diplomate bacilo u traumu.

Razaranje Dubrovnika, Vukovara i drugih hrvatskih gradova vi┼íe se nije moglo ignorirati u sredi┼ítima Europske zajednice i ona je odlu─Źila poduzeti posljednji korak i diplomatski priznati Republiku Hrvatsku. Protivnici diplomatskog priznanja digli su odmah hajku protiv Hrvatske i nisu htjeli priznati da su do 15. sije─Źnja 1992. srpski teroristi ve─ç jednu tre─çinu hrvatskoga teritorija uzeli u svoje ruke. Javljale u se knjige i ─Źlanci u kojima je pisalo da uvo─Ĺenje ┼íahovnice kao dr┼żavnog grba zna─Źi za Srbe ono isto ┼íto za ┼Żidove simbolizira nacisti─Źki znak svastika. Hrvatska ipak nije ostala osamljenom. Bilo je mnogo iskrenih i objektivnih ljudi u politici, publicistici, Crkvi i diplomaciji, koji su upozorili da je eskalacija rata u Hrvatskoj uslijedila zbog prekasnog diplomatskog priznanja.


Detu─Ĺmanizacijom zaboravIjali su se dani ponosa i slave. Od Haa┼íkoga tribunala i profesionalnih protivnika hrvatske dr┼żave slijedile su pljuske za pljuskom u lice hrvatskog vodstva i cijelog hrvatskog naroda. Doma─çi i svjetski napadi na prvog hrvatskog predsjednika i┼íli su u korak s gospodarskom plja─Źkom Hrvatske. To se dogodilo i doga─Ĺa poglavito zbog toga ┼íto dvije vode─çe politi─Źke stranke nisu imale jasnu gospodarsku i vanjskopoliti─Źku strategiju za mirnodopsko vrijeme. Na ─Źelo HDZ-a i Vlade do┼íao je ─Źovjek koji je svojom politi─Źkom i jezi─Źnom virtuozno┼í─çu zamaglio o─Źi hrvatskoj javnosti. Pod njegovim vodstvom dr┼żava se prekomjerno zadu┼żila i gubitkom kontrole nad velikim bankama i poduze─Źima izgubila gospodarski suverenitet. Njegovim nedoli─Źnim pona┼íanjem nakon podno┼íenja neobrazto┼żene ostavke 2009. Sanaderova nasljednica Jadranka Kosor u prvoj je godmi svog rada kao predsjednica vlade i HDZ-a otvorila unutra┼ínji problem suvremene Hrvatske, ─Źije se rje┼íavanje nije vi┼íe moglo odga─Ĺati. To su suzbijanje korupcije na svim razinama dr┼żavnog i dru┼ítvenog ┼żivota i pokretanje uni┼ítenog gospodarstva. Tu┼żno je da se u hrvatskoj politici morao najprije dogoditi takav skandal da bi se pokrenuli ┼íira hrvatska javnost, znanost, mediji i politika.

Nakon odlaska Franje Tu─Ĺmana, koji je u svim svojim potezima razmi┼íljao na temelju povijesnih ─Źinjenica i koji je znao da se politi─Źki ciljevi mogu ostvariti samo onda, ako postoje odgovorni vo─Ĺe, koji imaju smisla za realnost, Hrvati su postupno gubili sna┼żnu vezu u sre─çi i nesre─çi koju su stekli u Oslobodila─Źkom ratu i po─Źeli se ponovno me─Ĺusobno jalavo sva─Ĺati.

Ulaze─çi u susret okrugloj dvadesetoj obljetnici me─Ĺunarodnog i diplomaskog priznanja Republike Hrvatske i ususret novih parlamentarnih izbora, netko ─çe iz HDZ-a morati narodu objasniti gdje je danas Hrvatska i kako je politi─Źki i gospodarski stabilizirati. To ─çe morati u─Źiniti Jadranka Kosor na jednoj velikoj konvenciji. To se mora u─Źiniti, kako bi HDZ bio vjerodostojan na sljede─çim izborima. Samo tako mo┼że ponovno di─çi onu pobjedni─Źku zastavu koju su nakon sloma trule Jugoslavije pobjedonosno digli Franjo Tu─Ĺman i njegovi suradnici. Trenuta─Źno najja─Źa politi─Źka stranka mora se oduprijeti opasnoj lamentaciji s "lijeve" i "desne" strane, prema kojoj Hrvatska ne postoji.

U hrvatskom narodu nisu uni┼íteni stoljetni ideali. U ime tih ideala HDZ mora u dvadesetoj godini - 2011. - me─Ĺunarodnog postojanja RH ponovno mobilizirati hrvatski narod i ponovno ga povezati u sna┼żnu politi─Źku stvarnost. Dakako, za takvu akciju nu┼żna je intelektualna supstanca politi─Źara. Ako ona ne postoji u vlastitim redovima, krajnje je vrijeme da se u dr┼żzavnu upravu pozovu priznati stru─Źnjaci sa svih podru─Źja, da budu desna ruka politi─Źkim vo─Ĺama. Hrvatska je tu, ona ima sve prilike da se digne na noge. Zagreb je jedini grad u povijesti jugoisto─Źne Europe, koji nikad nije bio osvojen i pokoren. Vrijeme je da dobre snage u na┼íoj zemlji dobiju prednost.


Stjepan Šulek
Hrvatsko slovo
14.01.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU