Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SUROGAT ZA DESNICU NEDORE─îENIH KONZERVATIVNIH LJEVI─îARA

 

Piše: Emil Čić

Dok su njema─Źki nacisti ipak govorili o Providnosti, jer im je jo┼í toliko ostalo od kulture kr┼í─çanstva, ovi francuski "novi desni─Źari" ne razumiju niti toliko!

Ateizam je stra┼ína stvar: svaki dan kr┼í─çanski vjernik mora gledati kao se gase svjetla razuma i svake pameti, kako se gube kriteriji smisla dok je istina izmije┼íana s glupo┼í─çu i la┼żju. U tom smislu, posebno drasti─Źan primjer izmije┼íanosti suvislog i nesuvislog od druge polovice XX. stolje─ça ─Źini struja francuskoga politi─Źkog mi┼íljenja koju se predstavlja kao Europska nova desnica, iako to s desnicom ima veze samo u toliko ┼íto su u to mi┼íljenje ukomponirani i tradicionalisti─Źki stavovi o naciji i dru┼ítvu.

 

U stvarnosti, kako iz cjeline mo┼żemo zapaziti, stavovi francuskih i nekih njema─Źkih mislilaca s tradicionalnim mi┼íljenjem i etikom nalaze se u dubokom rascjepu, tako da francuska "desnica" stvarno i nije desnica, ve─ç lo┼í surogat prave europske desnice.

 

Prikaz takve quasi-desnice dao nam je dr. Tomislav Suni─ç objaviv┼íi u "Nakladi Hasanbegovi─çÔÇť krajem 2009. knjigu "Europska nova desnica - korijeni, ideje i mislioci". Predgovor knjizi napisao je jedan od glavnih francuskih lijevo-desni─Źara, Alain de Benoist, koji je vrlo poznat, a kod nas je ista naklada objavila i njegovu, ina─Źe, vrlo solidno napisanu analizu totalitarnih ideologija pod naslovom "Komunizam i nacizam".

 

No, po izlaganju mi┼íljenja i djela De Benoista, s ovom knjigom postaje nam jasno da s idejom prave desnice ni on nije sasvim na ─Źistu, jer u zadnjih dvije tisu─çe godina desnicu ─Źini:

 

vjera u monoteisti─Źkog Boga (kod kr┼í─çana Krist) i duhovno sredi┼íte nacije u autoritetu tog Boga, hijerarhijski poredak obitelji, kojoj je otac glava i zapovjednik ku─çe za┼ítita nero─Ĺenog ┼żivota u utrobi majke, isklju─Źivanje svake tolerancije prema homoseksualizmu, a potom ideja nacije kao samoupravne jedinice, koja bira vlastitog vladara, ali se dodu┼íe mo┼że udru┼żiti u konfederalni savez naroda sli─Źne kulture (npr. zajednica krune), koji je raskidiv, ali ne i u federalni savez naroda razli─Źite kulture (koji pod terorom postaje neraskidiv). K tome, federacija kolonijalno podre─Ĺuje naciju politi─Źkom sredi┼ítu izvan nacije, iscrpljuju─çi njezin novac i resurse, ograni─Źavaju─çi slobodu.

 

Nacija je centralisti─Źka jedinica

 

Od ovih sedam ilustracija francuska "Nova desnica" kr┼íi to─Źke 1, 2 i 3, a nije na ─Źistu s idejom federativne Europe, premda ima dobrih primjedbi o nenarodnom karakteru suvremene Europe.

 

Dr. Suni─ç knjigu je podijelio u tri poglavlja i klju─Źni dio knjige predstavlja upravo prvi i drugi dio, dok se tre─çi dio sastoji od Dodatka koji ─Źini "Manifest" la┼żne, pseudo-desnice. U prvom dijelu Suni─ç nakon Uvoda izla┼że II. Pojavu desnice, prikazuje komunista III. Antonija Gramscija na desnici, nastoji objasniti ┼íto je to IV. Konzervativna ljevica ili revolucionarna desnica, analizira V. Carla Schmitta i politiku kao sudbinu, te ideje VI. Oswalda Spenglera i (njegova tuma─Źenja) povijesti kao sudbine, te na kraju pokazuje kako se francuska lijevo-desnica sasvim okrenula protiv kr┼í─çanstva definirav┼íi se kao VIII. Poganska desnica, kako kazuje naslov zadnjeg poglavlja, prvog dijela knjige.

 

Drugi dio knjige obja┼ínjava pojam egalitarne mistike i poku┼íava razumjeti korijene suvremene krize, ali u tome ne mo┼że uspjeti jer ni autor ni francuski pisci nisu shvatili da se uzrok duboke dru┼ítvene krize Zapada nalazi upravo u odbacivanju "autoritarnog Boga", kojeg napadaju kao apstraktnu ideju duhovnog terorizma! Drugi dio knjige obra─Ĺuje II. Metafiziku jednakosti, III. Novu desnicu i nedosti┼żnu jednakost, potom pojam IV. Homo economicus kao rat protiv sviju, V. Totalitarizam i egalitarizam i ideju te ideju VI. Homo sovieticusa tj. komunizam kao egalitarnu entropiju.

 

Prikazuju─çi niz predstavnika nove misaone struje dr. Suni─ç uspio je prikazati njihove najva┼żnije ideje, te se s nekim va┼żnijim uvidima mo┼żemo i slo┼żiti, no u mnogim pitanjima "Nova desnica" je iskorijenjena iz zdrave desnice, jer npr. niti jedna struja koja se do sada nazivala desnom nikada nije prihva─çala npr. "pravo na poba─Źaj" kao "prirodno ┼żensko pravo" (str. 272., Protiv seksizma.). Desnica je za ovakve prekr┼íaje primjenjivala smrtne kazne - radi ─Źedomorstva.

 

Ameri─Źki liberalizam i ruski marksizam su vrlo srodne ideologije

 

Francuska pseudo-desnica ima, naravno, i dobrih zamjedbi te ispravno pokazuje kako su povijesne analize odavno pokazale da su ameri─Źki liberalizam i ruski marksizam u svom meta-nazivniku vrlo srodne ideologije, koje prednost daju gospodarskoj ideji trgovine i ekonomije umjesto slobodnoj politi─Źkoj misli i kulturi. To nipo┼íto nije slu─Źajno, jer danas na raspolaganju imamo cijelu biblioteku knjiga koja pokazuje kako je anglo-ameri─Źki kapitalizam (kojim upravlja carstvo masonskih lo┼ża) financirao ruski komunizam, pa nije nikakvo ─Źudo ┼íto se u krajnjoj pozadini nalazi zajedni─Źka ideja.

 

Naime, liberalizam i marksizam ideju duha i misao ─Źovje─Źnosti okre─çu na glavu, i stvaraju ideologiju tehnologije, te su te ideologije kao takve ".┼ítetne za dru┼ítvenu dobrobit naroda, jer sve aspekte ┼żivota svode na gospodarsku korisnost i djelotvornost. Zapravo marksizam nije antiteza liberalizmu, nego predstavlja najopasniji oblik egalitarizma.", (41 str.) kakvog razvija i liberalizam a problem egalitarizma jest problem nepriznavanja prvenstva nacionalnog prava i etike (stvaraju se apstraktna "univerzalna" ljudska prava!), te ljudskog genija i stvarala┼ítva (ukoliko ovi nisu neposredno i odmah partijski ili financijski korisni):

 

u komunizmu svi bi trebali biti zadovoljne i site svinje, koje dobivaju jednaku porciju, a u amerikaniziranom liberalizmu, nije va┼żna osobnost nego "jednake ┼íanse" u kojima budala s vi┼íe novaca i boljim obiteljskim dru┼ítvenim vezama u stvarnosti ima ve─çe mogu─çnosti nego li ekonomski ili bilo koji genij koji nema novaca: Nema obzira prema osobnosti, privatnosti i tradiciji, kako dobro primje─çuje francuski novi val.

 

Kr┼í─çanstvo nije stvorilo ideju la┼żnog egalitarizma

 

No, francuska pseudo-desnica za egalitarizam u bijedi komunizma i egalitarizam la┼żnih "ljudskih prava" i la┼żnih ┼íansi pogrje┼íno okrivljuje "judeo-kr┼í─çansku civilizaciju i autoritarnog Boga" te civilizacije, jer ne vidi da je krizu ljudskog dru┼ítva izazvao otpad od Boga kao zajedni─Źke norme hijerarhijskih odnosa i pona┼íanja.

 

Nije kr┼í─çanstvo stvorilo ideju la┼żnog egalitarizma: ako su svi moralno jednaki pred Bogom, nisu jednaki po darovima i funkcijama, jer kr┼í─çanstvo priznaje i elitu i aristokraciju duha i ideju nejednakosti, ali temeljem ideje solidarnosti (o ─Źemu je pisao Nikolaj Berdjajev u djelu "Filozofija nejednakosti")! I sam Krist u prispodobama ka┼że kako je svakom slugi dao razli─Źiti broj talenata, ali je sve ljude u─Źinio jednakim na sudu Bo┼żjem i u uzajamnom zakonu ljubavi! To je ono ┼íto poganska "desnica" odbacuje prestaju─çi tako biti - Bo┼żjom desnicom.

 

"Nova desnica" se poziva na Oswalda Spenglera i vidi ".da se europska kultura preobrazila u civilizaciju koja je ugro┼żena uznapredovalim oblicima dru┼ítvenog, moralnog i politi─Źkog propadanja. (jer) Europa je pro┼íla razdoblje kulture i danas u najaktualnijem obliku pre┼żivljava zimu svoga postojanja.", (str. 101.), no ta "desnica" ne vidi da se to dogodilo upravo zato jer je Europa otpala od svojih vjerskih korijena: zakoni koji odobravaju homoseksualne brakove su zakoni dekadentne i propale Europe! Gr─Źka je poznavala pederastiju i lezbijstvo, ali mogu─çi su bili samo brakovi utemeljeni na prirodi ─Źovjeka.

 

S jedne strane de Benoist navodi da se Nova desnica izja┼ínjava za federalnu Europu, ali priznaje da je ".federalizam nesumnjivo dio tradicije carstva, a ne dio tradicije dr┼żave nacije."! (32.). Federalizam po─Źinje s pojavom Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava, kao ujedinjenih kolonija! Ali s druge strane De Benoist ispravno odbacuje centraliziranu Europu gdje se dr┼żava gradi bez naroda s ".nametnutim projektom "Ustava", a da prije toga nije postavila pitanje ustavotvorne vlasti." (str. 33).

 

Nepremostive nelogi─Źnosti izme─Ĺu federativnosti i ujedinjene Europe

 

Tko vlada tim Carstvom, tom Europom? Birokracija nepoznata podrijetla, koja nije stale┼íki izabrana! Ova kontradikcija otvara pitanje kako je Ujedinjena Europa uop─çe mogu─ça, ako je ona federalna i ako je federativnost u suprotnosti s idejom dr┼żave-nacije? S jedne strane ti "desni─Źari" zagovaraju europski federalizam, a s druge strane bi htjeli imati samostalne dr┼żave-nacije! To je nemogu─çe!

 

Pretvara li se federalizam u ideju ravnopravnih naroda, onda on postaje konfederalizam! Europska unija to nije. Ideja europskog jedinstva s konstitutivnim dr┼żavama-nacijama provediva je samo kao konfederalizam dr┼żava-nacija, s jednim duhovnim vodstvom kakvo je neko─ç u Europi imao Papa!

 

No, ta ideja nikome ne pada na pamet, tim vi┼íe ┼íto su "novi desni─Źari" protivnici kr┼í─çanstva, tako da ni "Nova desnica" nema nikakvih originalnih rje┼íenja: ne mo┼że ih ni imati jer ne ┼żeli vidjeti da je suvremena Europa izrasla na nekada┼ínjoj papinskoj viziji Rimskog carstva, obnovljenog pod Karlom Velikim i potom na ideji Svetog Rimskog Carstva 962. godine - ┼íto je bilo plod teokratske ideje koja je 1150. godine dobila i svoj vrhunac u politi─Źkoj ideji "dvaju ma─Źeva" iz evan─Ĺelja: Pape i kraljevstva krunjenih - iz papinskog  Rima.

 

Europa bez jedinstvenog duhovnog sredi┼íta ne mo┼że postojati: ako ju ne ujedinjuje zajedni─Źka etika i religija onda je ujedinjuje amorfna tehnologija i gospodarstvo. Tko je Americi i Engleskoj dao pravo vodstva u svijetu i da odre─Ĺuju tko smije, a tko ne smije imati nuklearno oru┼żje? Zakon vojno ja─Źeg, a ne zakon religijskog prvenstva i Boga ┼żivoga! ─îovje─Źanstvo bez boga progla┼íava se Bogom, a me─Ĺu "bogovima" vlada - onaj koji se nametnuo nasiljem.

 

K tome, "Nova desnica" je u sukobu s filozofijom povijesti, jer ju ne razumije, budu─çi da je to kr┼í─çanska disciplina izrasla iz ideje Providnosti i Krista kao sredi┼íta povijesti. ┼átovi┼íe, odbacuju─çi teolo┼íku ideju Bo┼żje Providnosti, (str. 130.-135.) ti mislioci za uzor uzimaju pogansku ideju "ponovnog po─Źetka" povijesti: ".Nasuprot judeokr┼í─çanskoj dogmi koja smatra da povijest zapo─Źinje od jednog jedinstvenog oca, u europskom poganstvu nema tragova o tome kad je vrijeme zapo─Źelo.

 

Umjesto toga, povijesno vrijeme neprestano po─Źinje (.) U poganskoj kozmogoniji, kako pi┼íe de Benoist, vrijeme je odsjaj povijesti koja je zami┼íljena kao neolinearna (.) Nasuprot tome, judeokr┼í─çanski monoteizam isklju─Źuje mogu─çnost povijesnog povratka, odnosno "ponovnog po─Źetka". Prema takvom shva─çanju povijest mora te─çi na predodre─Ĺeni na─Źin, napreduju─çi prema kona─Źnom cilju.

 

"Nova desnica" ne razumije ideju Bo┼żjeg vodstva

 

Jahve nedvojbeno priznaje da ─Źovjek ima povijest, ali isklju─Źivo u mjeri u kojoj je povijest zada─ça, odre─Ĺena zada─ça i poseban cilj." (str. 130.). De Benoist odbacuje cilj Providnosti kao "umanjenje izbora, smjerova i mogu─çnosti." zato ┼íto "Nova desnica" ne razumije ideju Bo┼żjeg vodstva: obi─Źno poduze─çe i bolja politi─Źka stranka planiraju svoje poslove godinama unaprijed da bi tako realizirali ideje, bore─çi se protiv konkurencije, a kako to onda ne bi ─Źinio Bog kao svemo─çno bi─çe, u misti─Źnim bitkama dobra protiv zla?

 

Ako se Francuzi kane vratiti u velehvaljeno gr─Źko poganstvo i politeizam, (str. 118.) kojem se Bogu kane klanjati? Zeusu? Ili Apolonu i Dionizu? Ho─çe li obnoviti sveti┼íte u Delfima? Ili ─çe podignuti spomenik "nepoznatom Bogu" (Sv. Pavao, Dj. ap.!)? Zna─Źi li to da povijest izrasta iz ideje kaosa, da bi sve bilo vje─Źiti slu─Źajni po─Źetak?

 

Budu─çi da francuski mislioci ne vjeruju u kr┼í─çanskog Boga, oni ne razumiju ni ideju povijesnog ispunjenja u Bogu. Stoga je njihov povratak u poganstvo ─Źin novog ateizma (pa kojem se Bogu klanjaju? Nije definiran!), kakav nije svojstven pravoj desnici. ─îak su i predstavnici nacista govorili o Providnosti, jer im je jo┼í toliko ostalo od kulture kr┼í─çanstva, a ovi "Novi" ne razumiju niti toliko!

 

┼áto povijest dalje te─Źe, to je nekada┼ínja Bo┼żja desnica sve ljevija! No, za Francuski stav "Nove desnice" ne treba se ni─Źemu ─Źuditi: svojedobno je lom izme─Ĺu engleskih i francuskih masona nastao upravo zato jer su francuski masoni odbacili ideju Boga, s kojim su se engleski masoni jo┼í bavili. A to je duh koji izbija i iz "filozofskih" stavova francuske "desnice".

 

No, da ne bi bilo zabune, na po─Źetku knjige znatno nam je pomogao osobno pisac predgovora Alain de Benoist. O sebi je rekao kako mu se ".─Źak znalo dogoditi da se predstavlja kao 'desni ljevi─Źar' ili kao intelektualac koji se stimulirano referira na ljevi─Źarske ideje i na desni─Źarske vrijednosti." (str. 30.) A potom dr. Suni─ç obja┼ínjava kako ".pisci Nove desnice ne ┼żele da ih se ozna─Źava kao "konzervativce" ili "desni─Źare", a jo┼í manje kao "fa┼íiste (.)", (str. 40.) zbog ─Źega je ─Źak razmi┼íljao da ih umjesto nazivom "Nova desnica" ozna─Źi s pojmom "Europski ljevi─Źarski konzervativci" (sic!). Bolje bi bilo nazvati ih.

Emil ─îi─ç, Hrvatski fokus 22.09.2010.

25.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU