Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TRGOVCI U HRAMU      (23.08.2011.)

Pravu buru u hrvatskoj javnosti izazvala je odluka Svete Stolice da se nekretnine vra─çene ┼żupi Dajla, usuprot volji mjesnoga biskupa Ivana Milovana i istarskoga sve─çenstva, prenesu u vlasni┼ítvo "hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o.", koje je jedini vlasnik talijanska opatija Praglia kod Padove.

Trgovina je i blagoslov i prokletstvo. Ona zbli┼żuje ljude i narode. Razmjenom vi┼íkova uklanja manjkove. Vodi se sebi─Źnim na─Źelom: kupiti ┼íto jeftinije, prodati ┼íto skuplje. Dok je sputava op─çe suglasje, njezina je sebi─Źnost bezazlena. Ona, dapa─Źe, usre─çuje ljude i narode.

Ali, trgovina ne voli stegu. Ona se nastoji "odrije┼íiti", nastoji postati apsolutna. A kada se "odrije┼íi", nu┼żno podivlja, pa ono umilno "┼íto jeftinije" pretvara u njegovu nasilnu krajjnost, u grabe┼ż. Tako se, kao u Iraku i Afganistanu, blagoslov prome─çe u prokletstvo: apsolutna trgovina zasiplje ljude i narode nepreglednom koli─Źinom nesre─çe. Te su opaske banalne. No, mogle bi zavesti na pomisao da slijedi visokoparno razmatranje o trgovini. Ali, ne bojte se! Ne kanim tuma─Źiti da je trgovina cvijet "ovoga svijeta". Ne bih htio ni pla┼íiti ─Źitatelja ratom. A nisam naumio ni opominjati crkvene knezove, pouzdanike "onoga svijeta", da je Spasitelj bi─Źem izgnao trgovce iz Hrama (Iv 2, 13-17). Prvo i drugo bilo bi ludo, a tre─çe preuzeto. Te su opaske tu samo da skrenu pozornost na ┼żestinu kojom apsolutna trgovina ovih dana pusto┼íi na┼íe du┼íe.

Ogledni je primjer slu─Źaj Dajla. Pravu buru u hrvatskoj javnosti izazvala je odluka Svete Stolice da se nekretnine vra─çene ┼żupi Dajla, uusuprot volji mjesnoga biskupa Ivana Milovana i istarskoga sve─çenstva, prenesu u vlasni┼ítvo "hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o.", koje je jedini vlasnik talijanska opatija Praglia kod Padove. Javni se gnjev osobito ┼żestoko sru─Źio na Josipa Bozani─ça, hrvatskoga ─Źlana Kardinalskog povjerenstva koje je jednoglasno pripremilo tu odluku. Prigovara mu se, podjednako iz crkvanih i svjetovnih krugova, da je, kako bi se dodvorio papi, izdao nacionalni interes. Dokle se u tomu i┼ílo, pokazuje izgred Darka Pavi─Źi─ça. Njemu je u ─Źlan─Źi─çu Kum IV Njegova Uzoritost - Joca Vatikanac! Tako je Abendblatt hrvatskoga kardinala Josipa Bozani─ça aluzivno zaogrnuo slavnom srpskog mafija┼ía Joce Amsterdama.

Ima, dakako, i druk─Źijih mi┼íljenja. Uz kardinala Bozani─ça ─Źvrsto je stao Morgenblattov dopisnik iz Rima Inoslav Be┼íker. Taj u─Źeni "Evropejac" mudro suprostavlja katoli─Źki univerzalizam crkvenih redova primitivnom nacionalizmu hrvatskih katoli─Źkih biskupa. Sjajna misao. Zvu─Źi kao biser koji se otkotrljao s Pantov─Źaka, iz riznice brabonjaka Stjepana Mesi─ça. Svi se jo┼í sje─çamo kako se taj hrvatski dr┼żavni poglavar neko─ç tu┼żio Ivanu Pavlu II. Da mu "biskupi previ┼íe hrvatuju".

No, malo vrijedi zazivanje univerzalizma u izbornoj godini. Ne prolazi ni komunisti─Źki, ni neolibaralni, ni katoli─Źki. Dobro to znaju tanko─çuti prodava─Źi magle. Eto, vje─Źni se ┼żupan istarski Ivan Jakov─Źi─ç, ina─Źe ni┼íta manji "Evropajac" od Be┼íkera, oglasio nacionalisti─Źki. Vrhovna se vlast solidarizirala s biskupom Milovanom. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor obe─çala je pisati Benediktu XVI. Htjela ga je moliti da preispita logiku, nu┼żnost i pravednost svoje odluke. Ali on je, prije no ┼íto je ona posegnula za perom, preko svoga dr┼żavnog Ureda za tisak poru─Źio da ta odluka uspostavlja pravdu unutar Crkve i da Sveta Stolica ┼żali ┼íto se to unutarcrkveno pitanje u Hrvatskoj politi─Źki instrumentalizira i demago┼íki politizira.

Nato se digla nesnosna buka u javnim priop─çivalima. Ona je, po obi─Źaju, zaglu┼íila bitna pitanja. Za┼íto je Hrvatska vratila ┼żupi Dajla nekretnine za koje su benediktinski optanti po Osimskim sporazumima dobili od┼ítetu od Italije? Nije li vlasni┼ítvo podjednako nepovrijediva vrjednta u teokratskim i u demokratskim dr┼żavama? Kako jedna dr┼żava (Vatikan) mo┼że odlu─Źivati o vlasni┼ítvu u drugoj suverenoj dr┼żavi (Hrvatskoj)? Ili je Hrvatska tako suverena da je to u njoj dopustivo? ─îime se ina─Źe bavi "hrvatska pravna osoba Abbzia d.o.o."? Da nije ta pobo┼żna tvrtka jedno od onih trgova─Źkih dru┼ítava koja se smatraju po┼żeljnim "ulaganjem u ledinu" (Greenfield Investment), a osnovana su samo radi stjecanja nekretnina? Je li slu─Źaj Dajla ┼żalosna iznimka ili veseli precedent za sli─Źne slu─Źajeve?

Vatikan je preko apostolskog nuncija Roberta Casarija - pod prijetnjom najstro┼żih crkvenih kazna - u┼íutkao hrvatsko sve─çenstvo. Roma locuta, causa finita. No gornja se pitanja ne daju u┼íutkati. Upravo suprotno. Razuman se Hrvat sada pita: Ako se s nama tako postupa u Rimskoj crkvi, u kojoj smo vi┼íe od 1300 godina, kako li ─çe nam tek biti u Bruxellskoj crkvi, u koju nas pod svaku cijenu danas gura na┼ía proeuropska vlast?


Benjamin Toli─ç

Hrvatsko slovo, 12.08.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU