Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UKOLONITE IME ZLOČINCA TITA S NAŠIH TRGOVA I ULICA

Izlaganje na 5. Kongresu Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva
Zagreb, Hotel Westin, lipanj 2010.

Po kojoj logici najljep┼íi zagreba─Źki trg nosi ime osobe te┼íko optere─çene zlo─Źinom? Kakovu se poruku time ┼íalje mladima, narodu, svijetu?

Skulpture velikana i nazivi gradskih trgova i ulica simboli su vrijednosnih odrednica naroda i priznanja velikanima za sve dobro i plemenito u─Źinjeno svom narodu. Povijesni vladari i promicatelji dr┼żavotvorne misli, umjetnici, znanstvenici, junaci. to su uzori u koje ─çe se ugledati mladi nara┼ítaji koji ─çe te uzore slijediti, mo┼żda i nadma┼íiti, to su osobe koje su se odlikovale ne samo izvanrednim dostignu─çima u okviru svoje djelatnosti, ve─ç i ─Źasnim ┼żivotom. Ima i ┼íaljivih simbola, me─Ĺu njima na pr. 'mannequin qui pisse' u Bruxellesu, nesta┼íni dje─Źarac koji je prema legendi vrcnuo iskru pobune protiv ugnjetava─Źa.

Te┼íko je razumljivo da se neko javno priznanje, na pr. ime trga ili ulice, dodijeli Josipu Brozu Titu, jednome od najve─çih zlo─Źinaca XX. stolje─ça. Brojni zlo─Źini, a posebno oni pod zajedni─Źkim imenom 'Bleiburg' i 'Hrvatski Kri┼żni put' ve─ç su dobrim dijelom znanstveno obra─Ĺeni i dostupni javnosti.

Od svibnja 1945. godine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima vr┼íene su masovne likvidacije, "vi┼íe stotina tisu─ça Hrvata"[1][1], prema detaljno razra─Ĺenom planu od strane vojnog i partijskog vrha na ─Źelu s Titom. To je bio najve─çi pokolj civila i zarobljenika u Europi poslije zavr┼íetka rata[2][2], ali partizanske likvidacije civilnog stanovni┼ítva obilje┼żile su cijeli rat, a represija je nastavljena i u kasnijem razdoblju[3][3]. Jo┼í u Moskvi sredinom tridesetih godina pro┼ílog stolje─ça Tito je kao konfident Kominterne denuncirao svoje partijske drugove i svoje dvije supruge, P.B. (majku njihovog sina ┼Żarka) i L.B. Nakon Titovih prijava gotovo svi su pogubljeni osim P.B. koja je osu─Ĺena na dugogodi┼ínju robiju[4][4]. Sve to, pa i mnogo vi┼íe od toga, dobro je poznato.

Za┼íto ne odlikovati i Rankovi─ça, Ko─Źu i Peku, Simu Dubaji─ça.?

Kakovu se moralnu poruku slavljenjem zlo─Źinca ┼íalje mladima, narodu, svijetu? ┼átovi┼íe, je li slavljenje Tita mo┼żda sugestija da se odlikuju i njegovi brojni suradnici u zlo─Źinu na pr. Rankovi─ç, Ko─Źa i Peko[5][5], pa ─Źelnici hrvatske vlasti u vrijeme najgorih pokolja ili ubojice iz Ko─Źevskog Roga, Teznog, Zagreba, Kra┼íi─ça (potonji su se pohvalili masovnim ubojstvom zarobljenika[6][6]), a mo┼żda i junaci koji su nabili sve─çenika na kolac? Nota bene, sada se sli─Źnima di┼żu spomenici. Lista takovih zaslu┼żnika bila bi poduga─Źka.

Utemeljene inicijative i akcije Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva, brojni pojedina─Źni i skupni zahtjevi za uklanjanje Titova imena[7][7] obrazlo┼żeni znanstvenim saznanjima nailazili su na glatku odbijenicu ili pre┼íu─çivanje od Skup┼ítine Grada Zagreba i njenih tijela, a ni od strane dr┼żavnih vlasti nije dolazila inicijativa ni potpora za uklanjanje tog imena.

Odakle ta sloga svih vode─çih politi─Źkih skupina u pre┼íu─çivanju komunisti─Źkih zlo─Źina? Zar je mogu─çe da ─Źelnici hrvatske dr┼żave, od kojih smo za mnoge glasovali, da ti isti promoviraju ubojicu? Je li mogu─çe da oni koji su u Saboru jednoglasno osudili komunisti─Źke zlo─Źine, ti isti ne znaju niti ih zanima tko je mitraljezima desetkovao hrvatsku mladost, zarobljenike, ┼żene i djecu. Je li ga zbog toga slavi na┼ía politi─Źka elita? Za┼íto se ta preposlu┼ína[8][8] vlast odjednom suprotstavlja EU kr┼íenjem Rezolucije Vije─ça Europe? ┼áto navodi hrvatsku politi─Źku elitu da slavi zlo─Źinca, vrije─Ĺa vlastiti narod i kompromitira sebe i zemlju pred cijelim civiliziranim i demokratskim svijetom?

Hrvatske politi─Źke elite podupiru kult slavljenja Tita

Niti jedna od relevantnih politi─Źkih stranaka nije zatra┼żila promjenu imena Trga. Koliko je javnosti poznato nitko iz politi─Źke elite nije jasno osudio Titove zlo─Źine niti zlo─Źine bolj┼íevi─Źko-komunisti─Źkog sustava, uz ─Źast iznimkama kao dr. A. Hebrang, koji je Tita javno na TV nazvao krvolokom. Zahvaljuju─çi toj istoj eliti ti zlo─Źini se ne obra─Ĺuju adekvatno ni u medijima ni u ┼íkolskim u─Ĺbenicima. Je li, prema tome, na┼íe dr┼żavno vodstvo titoisti─Źko, projugoslavensko, providno kamuflirano 'jugosferom', 'integrativnim pomacima', 'regionom' itd. i protuhrvatsko? Po onoj latinskoj, tko ┼íuti taj se sla┼że, proizlazi da ukupni hrvatski politi─Źki establishment odr┼żava i podr┼żava kult slavljenja te┼íkog zlo─Źinca.

Tom ┼íutnjom i nedjelovanjem taj establishment postaje svojevrsni sukrivac jer uprkos saznanja da je zlo─Źin po─Źinjen gotovo ni┼íta ne poduzima da se krivce razotkrije, osudi i kazni. Za pokolj koji se spominje u rasponu od 200.000 do vi┼íestruko vi┼íe ┼żrtava, nitko, apsolutno nitko nije okrivljen, osu─Ĺen i ka┼żnjen, ali to, izgleda, nikoga ne zabrinjava. Nakon op─çe konsternacije koju je izazvalo otkri─çe Hude Jame, nakon posjeta visokih du┼żnosnika tom strati┼ítu, je li se ┼íto poduzelo u godinu i pol dana? O─Źito ne mnogo ili mediji o tome ljubomorno ┼íute. Nakon novih 'isplivavanja' kostiju digli su svoj glas i ─Źelnici HHO-a, i opet ni┼íta.

U slu─Źajevima kada se baci par kamenova na neku srpsku ku─çu tamo dojure predsjednik i premijer s desecima policijskih kola, a za etnocid nad Hrvatima od 1991. do 1995. "Me─Ĺunarodni sud za ratne zlo─Źine u Haagu kaznio je nekoliko ni┼żerangiranih srbijanskih oficira, ne┼íto se ─Źetnika na┼ílo pred hrvatskim sudovima i to je uglavnom sve[9][9]". Ubijanje Hrvata bez kazne postalo je tako uobi─Źajeno, da je "stvorena visoka i stalna kultura neka┼żnjavanja zlo─Źina nad Hrvatima[10][10]". Najstra┼ínije je u tome, ┼íto veliki dio populacije niti ne primje─çuje taj smi┼íljeni kontinuitet terora nad Hrvatima, koji se nekad zvao Huda jama, ┼ákabrnja, Ov─Źara itd., a danas je to Haa┼íki sud, Savudrijska vala, rasprodaja nacionalnih bogatstava itd.

Tim pomalo zabrinjavaju─çim konstatacijama i pozivom na raspravu ovaj bi uradak zapravo mogao zavr┼íiti, ┼íto bi bio lagodan eskapizam. No, poku┼íajmo to malo ras─Źlaniti bez ambicije za davanje relevantnog odgovora.

Za┼íto vodstva svih va┼żnijih politi─Źkih stranaka ┼żele zadr┼żati Tita kao personu grata? Poku┼íajmo dotaknuti samo tri mogu─ça razloga.

Tito kao gromobran

Prvo, vjerojatno je mo─çni dio te politi─Źke elite bio i sam vi┼íe ili manje uklju─Źen u biv┼íi sustav, ponijev┼íi tu te┼íku i ┼íarenu prtljagu u novu dr┼żavu i na svoje nove du┼żnosti. ─îuvaju─çi Tita kao gromobran oni ┼ítite sebe od ne─Źijeg prisje─çanja na svoje biv┼íe grijehe, jer 'ne─çe valjda netko kriviti nas male za grijehe komunizma, kad se ne okrivljuje glavnokomanduju─çeg [11][11]? Iza te obrana┼íke logike le┼żi i opasnost da se time pre┼íu─çuje i po─Źinjeni holokaust nad Hrvatima. ┼átetna apologetika prema Titu prenosi se na┼żalost na narod i mlade nara┼ítaje od kojih neki, nedovoljno upu─çeni i medijski indoktrinirani, postaju nesvjesno oru─Ĺe zla. Znakovito je zaklinjanje mladih esdepeovaca pjesmom 'Dru┼że Tito mi ti se kunemo.', pa SDP-u treba ─Źestitati ┼íto ima tako naprednu omladinu koja oboga─çuje svoj kongres tim ideolo┼íkim biserima. Je li poticaj do┼íao iz politi─Źke klime te stranke ili kao posljedica konsenzusa vladaju─çih oko Tita i 'njegovog' trga?

Poruga ┼żrtvama

Drugo, tisu─çe i tisu─çe Titovih ┼żrtava po kratkom je postupku ba─Źeno u dosad poznatih 1500 skupnih grobi┼íta, a pre┼żivjelima je gubitak mu┼żeva, o─Źeva, bra─çe itd. otvorena rana koja ne zacijeljuje. ┼átovi┼íe, dokazano je da se bol i patnja zbog nanesenog zla kod ┼żrtve s vremenom poja─Źavaju i postaju nesno┼íljivima, posebno kada je krivac ostao neka┼żnjen ili, kao u Titovom slu─Źaju, jo┼í ga se i slavi[12][12]. To mra─Źno ime na pro─Źeljima i beskrajno ponavljanje u tramvajima izaziva kod ┼żrtava osje─çaj da mu se vlast, ta njegova hrvatska demokratska vlast koju je toliko ┼żelio, svaki puta iznova naruga u lice. Dakle, isticanje Titovog imena posebno je okrutno prema ┼żrtvama, ┼żivima i mrtvima, jer ima karakter poruge u smislu 'ubili smo vam o─Źeve i bra─çu, a sad ─çete se jo┼í diviti njihovom ubojici.' Bilo bi dobro ugledati se u neke druge narode na primjer ┼Żidove koji na bezbroj na─Źina stalno intenziviraju sje─çanje na svoje ┼żrtve i, osim suosje─çanja, ve─ç desetlje─çima dobivaju masivne financijske od┼ítete za potomke ┼żrtava. A mi?

Pre┼íu─çivanje vlastitih ┼żrtava ili ─Źak slavljenje po─Źinitelja kriminalnog djela dovodi narod do dezorijentiranosti i samonegacije, ┼íto je mo┼żda najni┼żi stupanj na koji jedna vlast mo┼że dovesti svoj narod. Ako se slavljenjem zlo─Źina ru┼íi pojam prava i pravde, ljudskog i moralnog zakona, ako se ubojica slavi, a ┼żrtvi se izruguje, je li to dr┼żava ljudskih prava i moderna europska demokracija kojoj te┼żimo?

Zastrašivanje

Na┼żalost, ta poruga ┼żrtvama ima jo┼í jednu sastavnicu: Ona je sna┼żno oru─Ĺe za zatiranje narodne samosvijesti u smislu: 'Ne nadajte se ni─Źemu, morate ostati ┼íutljivi, ustra┼íeni i pokorni.' Naizgled morbidno, ali u toj morbidnosti ima sistema. Prije par stolje─ça francuski Kralj sunca Luj XIV., i ne samo on, visoko je cijenio savjet: Veli─Źanstvo, trebate raditi uvijek suprotno od onoga ┼íto se od Vas o─Źekuje. Tako ─çete podanike nau─Źiti na svoju apsolutnu vlast.' Tim na─Źinom je i bolj┼íevi─Źki sustav od prvih dana navikavao narod da su odluke vlasti nedodirljive. Lenjin je diktaturu uvodio putem ubila─Źkih odreda ─îeke, Staljin doradio Gulazima i montiranim procesima, a Tito usavr┼íio masovnim strijeljanjima nad jamama, za ┼íto ga je pohvalio sam Staljin jer da 'Tito rje┼íava probleme jednostavno.'

Titovo pravilo vladanja stvarno je jednostavno: proizvesti potencijalnog, pa ─Źak i nepostoje─çeg, neprijatelja (na pr. 'hrvatski nacionalizam'), zatim ga medijski sotonizirati i okrutno se s njim obra─Źunati da bi se druge ustra┼íilo i dr┼żalo u pokornosti.

Iako je ovaj narod do─Źekao 1990. godinu izmoren i politi─Źki hiberniran, on je odlu─Źno iskazao odanost svojoj naciji, domovini i vlastitoj dr┼żavi. Po ra─Źunici mnogih starih i novih mo─çnika to se nije smjelo dozvoliti, pa se vrlo brzo, jo┼í u jeku agresije i obrambenog rata, javljaju prepoznatljivi glasovi. Po─Źinje s poluistinama, neistinama i ┼żutilom, proizvode se i financiraju razni Feral Tribun & Comp., mediji se otvaraju hrvatomrscima, neki navodno konvertirani komunisti poprimaju stare boje, javno se tra┼żi Tu─Ĺmanova ostavka, prozivaju se povratnici, Hercegovci i ognji┼ítari, domovinski rat se kriminalizira, a branitelje se nemilosrdno osu─Ĺuje. Tito na Trgu mnogima je za┼ítita i inspiracija. Sna┼żan novinarski i obavje┼ítajni lobby biv┼íeg sustava, suprotstavljen Tu─Ĺmanovoj nezavisnoj i suverenoj Hrvatskoj i uz poznatu stranu potporu, postaje odjednom prokapitalisti─Źki (?!) i proeuropejski, postaje 'zdrava snaga' i tako se provjereno medijsko kolo ponovno zaigralo protiv istog vje─Źnog neprijatelja, hrvatskog nacionalizma. Kona─Źan im je cilj uliti narodu sumnju u hrvatsku dr┼żavu i njeno vodstvo na ─Źelu s Tu─Ĺmanom, narod dr┼żati u strahu i pokornosti, a naro─Źito izbiti mu iz glave neku dr┼żavotvornu nacionalnu samosvijest i ponos, ┼íto se dosljedno provodi demonizacijom. "Moramo prepoznati da je u svijetu, ali na┼żalost i u zemlji, provedena demonizacija i Hrvata i katoli─Źke vjere.U Hrvatskoj je provedena demonizacija usta┼ía koja u znatnoj mjeri traje i danas. Zahvaljuju─çi demonizaciji moglo se nakon rata 1945. provesti masovne osvetni─Źke zlo─Źine nad usta┼íama bez su─Ĺenja, ali isto tako i nad domobranima, bilo kojim Hrvatima, politi─Źkim neistomi┼íljenicima, sve─çenicima, ┼żenama. djecom[13][13]". Praksom dvostrukih mjerila i otporom prema svakoj nacionalnoj hrvatskoj dr┼żavi posebno je na udaru Nezavisna Dr┼żava Hrvatska ─Źija se demonizacija "kretala u mraku srbokomunisti─Źke dijabolizirane promid┼żbe, u kojoj se apriori kriminalizirala pojava NDH., sve se tuma─Źilo pod vidom insinuiranih inkriminacija i klevetni─Źkih ocrnjivanja i pod hipnozom .agitpropovske, srbo─Źetni─Źke, protuhrvatske propagande koja je dirigirano proizlazila iz provale mr┼żnje i bijesa. Tako se kalio ─Źelik kroatofobske konstrukcije koja se kao sablast nadvijala nad hrvatskim narodom[14][14]". Uporno se izbjegavala objektivna povijesna prosudba kao ┼íto je slu─Źaj i s Domovinskim obrambenim ratom koji je suo─Źen s kvalifikacijom "udru┼żenog zlo─Źina─Źkog pothvata".

Rezultat je te demonizacije da se Hrvati moraju stalno osje─çati krivima i ┼íutjeti. U tome je Titovo ime na Trgu vrijedno oru┼żje. ┼átovi┼íe, Titovo ime kao metafora nasilne vladavine, udbe i sudbe, jo┼í mnogima ledi kosti, a poslu┼ían i u┼íutkan narod je po┼żeljan narod, pa za┼íto onda odre─çi se Tita koji je simbol tog sjajnog sustava vlasti? Dok ta ideologija, donesena s prtljagom iz biv┼íeg sustava, vlada javno┼í─çu i medijima, hrvatski ─Źovjek, a posebno ┼żrtve, ne mogu o─Źekivati drugo nego porugu s pro─Źelja hrvatskih nacionalnih kulturnih ustanova.

U drugim zemljama biv┼íi komunisti─Źki idoli sru┼íeni, sljedbenici razvla┼í─çeni

Tre─çe, netko ─çe s pravom upitati, za┼íto samo hrvatska politi─Źka elita slavi zlo─Źinca? Za┼íto nema trga Ceausescua, Valtera Ulbrichta, Gomulke itd. koji su, u usporedbi s Brozovim nedjelima, bili pu─Źko┼íkolci? Svi oni su maknuti, a ' Tito Grozni' jo┼í uvijek stoluje.

Kao prvo, ni u jednoj od tih dr┼żava nije do┼íla na vlast politi─Źka grupacija koja bi ┼żeljela sa─Źuvati svog diktatora. Tamo je provedena kakova-takova lustracija pa su biv┼íi komunisti─Źki idoli uglavnom sru┼íeni, a njihovi glavni sljedbenici razvla┼í─çeni i uklonjeni iz javnosti. Ponegdje biv┼íi visoki du┼żnosnici voze tramvaje, ┼íto je za njih sjajan ishod u odnosu na ono ┼íto su oni priu┼ítili svojim podanicima.

Hrvatska unutarnja ideološko-nacionalna podjela

Jo┼í je va┼żnija pri tome hrvatska unutarnja nacionalno-ideolo┼íka podjela kakova ne postoji ni u jednoj od biv┼íih komunisti─Źkih dr┼żava. Ma─Ĺarski, poljski, slovenski, srpski itd komunisti ostaju ni┼íta manje nacionalno svjesni i samouvjereni Ma─Ĺari, Poljaci, Slovenci, Srbi itd. Za isticanje svog nacionalnog bi─ça oni nisu ubijani ni batinani. Oni nemaju svoje jugofile ni orjuna┼íe. ┼átovi┼íe, kod bra─çe Srba, nacionalisti─Źki, ┼íovinisti─Źki pa ─Źak i zlo─Źina─Źki postupci (dijelovi JNA, ─Źetnici, arkanovci.) rijetko do┼żivljavaju osude, naprotiv ─Źesto su shva─çeni kao borba za spas 'ugro┼żenog srpstva'. Primjera je na┼żalost i previ┼íe.

Kod Hrvata je upravo suprotno. Od 1918. ukupno hrvatstvo je na udaru mo─çnih razbija─Źkih snaga, od An─Ĺelinovi─çevih mitraljeza 05. prosinca 1918. na Jela─Źi─çevom trgu i slobodnog ┼żandarskog ubijanja Hrvata, preko ubojstva Stjepana Radi─ça i drugova u beogradskoj Skup┼ítini do u┼żasa Bleiburga i skupnih grobnica. Uz ve─ç spomenutu kulturu slobodnog ubijanja Hrvata tu je jo┼í nasiljem, pritiscima i podmi─çivanjem stvorena razorna klima odnaro─Ĺivanja, Orjune i podila┼żenja Beogradu, danas opet na djelu. Pripadnost jugoslavenstvu, ─Źak srpstvu, donosilo je polo┼żaje, vlast, novac, pa i fizi─Źku sigurnost, a pripadnost hrvatstvu samo neda─çe. Neki su pokleknuli sve do preimenovanja svoje nacionalnosti, me─Ĺu njima i neki od velikih hrvatskih knji┼żevnika. Slabost u za┼ítiti hrvatstva dolazila je od vrha tada┼ínje vlasti, podjednako od kara─Ĺor─Ĺevi─çanske kao i komunisti─Źke. Je li zakazala i ova na┼ía dana┼ínja?

Endemska hrvatska šutnja

Tito je prepoznao ┼íansu. Znao je da svaka Jugoslavija pa i komunisti─Źka, mora biti velikosrpska, a da ─çe hrvatstvo biti laka ┼żrtva. Tako je krenuo protiv Hrvata prvo genocidom, a zatim nasiljem. Otvoreno je rekao Ivanu Me┼ítrovi─çu da se moralo pobiti Hrvate kako bi se zadovoljilo Srbe, ┼íto je dosljedno provodio od Bleiburga preko udba┼íkih ubojstava, Golih otoka i punih zatvora 'narodnih neprijatelja', do drugog masakra hrvatske nacionalne elite ru┼íenjem hrvatskog prolje─ça[15][15]. Tito je bio i ostao provjereni zatiratelj hrvatstva pa mo┼żda i zato mnogima odgovara.

Zahvaljuju─çi raznim Titovim trgovima opet smo jednom dobili endemsku hrvatsku ┼íutnju i ustra┼íenost. U toj piramidi tu┼żnog lika nalazi se poprili─Źan broj intelektualaca, navodne savjesti i kreme dru┼ítva, a ustvari oportunista s diplomom. Ovako ih, ili bolje re─Źeno nas, ocrtava akademik Davorin Rudolf: "Uz ovu jadnu vlast i ove njunjave i ustra┼íene intelektualce od Hrvatske ne─çe ostati ni mrlja na zemljopisnoj karti[16][16]". Te┼íko je ne slo┼żiti se. Titov trg to potvr─Ĺuje.

Vjera u vlastitu snagu

Ipak, Hrvati nisu bez ┼íanse, ali to ovisi o nama samima. Treba vjerovati da ve─çina u hrvatskoj vlasti ne podr┼żava slavljenjeTita, ne podr┼żava ponovno upokoravanje hrvatskog naroda i ne ponosi se tom slabo┼í─çu i beski─Źmenja┼ítvom vlasti. Mnogi su svjesni da je ta anomalija plod naslije─Ĺenog nasilja biv┼íe strukture, koja u odr┼żavanju starih ideolo┼íkih dogmi vidi svoju vlastitu sigurnost i opstanak.

Ve─ç poodavno napredni dijelovi europske ljevice ne ┼żele imati ni┼íta zajedni─Źko s bolj┼íevi─Źko-komunisti─Źkim naslje─Ĺem. Odri─Źu se totalitarizma, diktature proletarijata i jednostrana─Źja, a mnogi najzagri┼żeniji komunisti─Źki apologeti su se otrijeznili nakon otkri─ça u┼żasa komunisti─Źke strahovlade[17][17]. Treba vjerovati da ─çe dobar dio ┼íutljive hrvatske ljevice tra┼żiti otklon od svake diktature i totalitarizma, pa i Titovog, kako bi se na velika vrata uklju─Źili u europsku demokratsku obitelj. Anakronizmi kao Tito pripadaju pro┼ílosti, a pred hrvatskom politi─Źkom elitom stoje nove bitke, kao na pr. obrana ─Źovjeka/radnika od grabe┼żljivosti raznih mo─çnika, obrana ─Źovjeka/moralnog bi─ça od sveop─çe relativizacije, za┼ítita hrvatskih nacionalnih dobara, za┼ítita hrvatskog suvereniteta itd. To su neki od prioriteta sada┼ínjeg trenutka. Podijeliti narod i iscrpljivati mu energiju sramnim imenom Trga, mra─Źan je plan onih koji nikada nisu ┼żeljeli Hrvatsku, a sada su ponovno u ofanzivi.

Treba vjerovati da ─çe se i hrvatska vlast osloboditi starih hipoteka, da ─çe ostvarenje svojih interesa vidjeti u snazi radi┼ínog i slo┼żnog, ponosnog i samosvijesnog naroda. Zlo─Źincu Titu, diktatoru, denuncijantu i masovnom ubojici tu nema mjesta. Na┼íu mlade┼ż treba osloboditi svih mra─Źnih ostataka titoizma i svakog totalitarizma. Za taj smo sramotni reziduum krivi mi, a ne na┼ía mlade┼ż. Zlo─Źinca Tita treba ukloniti s na┼íih trgova i ulica zbog nevinih ┼żrtava, zbog prava i pravde, zbog na┼íe ─Źiste savjesti, ali prvenstveno zbog mladih nara┼ítaja, jer oni i samo oni, pretstavljaju budu─çnost hrvatskog naroda.

Prof. Nikola Debeli─ç, dr.dr.h.c., dirigent, sveu─Ź. profesor i diplomat

 

Dirigent Sarajevske i Zagreba─Źke opere, direktor i dirigent Dubrova─Źkog simfonijskog orkestra, profesor i dekan Filozofskog fakulteta u Puli. Gostovao u ve─çini europskih zemalja, SAD i Kanadi. Ostvario dosad najopse┼żnija gostovanja jednog hrvatskog simfonijskog tijela u inozemstvu (s dubrova─Źkim orkestrom, SAD, preko 100 koncerata).

Prvi veleposlanik RH u Bukureštu

Generalni konzul RH u Zap. Australiji

Dvostruki po─Źasni doktor

 

[1][1] Nedjeljko Mihanovi─ç: Tu─Ĺmanova ba┼ítina, Detecta Zagreb, 2010.

[2][2] J.B.Tito u govoru u Ljubljani svibnja 1945: "likvidirali smo dvjesto tisu─ça bandita (ist. N.D.), a jo┼í toliko smo ih zarobili". Komunisti─Źki zlo─Źini nisu antifa┼íizam, HIC, prosinca 2008.

[3][3] A. Rankovi─ç: "od oslobo─Ĺenja 1945. pa do 1951. smaknuto je 568.000 osoba". 'Politika' 1.02.1951.

[4][4] Pero Simi─ç: Svetac i magle, Beograd , 2005.

[5][5] Ko─Źa Popovi─ç i Peko Dap─Źevi─ç, komandanti armija koje su prve po─Źinile pokolje u osvojenom Zagrebu.

[6][6] Hrv. domobran podnio Kaznenu prijavu DORH-u dana 08. svibnja 1998. Zaklju─Źeno da se procesuira, ali do otvaranja procesa nije do┼ílo. Prijavljeni R. Bulat, M. Belini─ç, L. Ahmetovi─ç i M. Kufrin su 'narodni heroji.'

[7][7] Sjajno organizirani prosvjedi u organizaciji gra─Ĺanskih udruga na ─Źelu s 'Krugom za trg'.

[8][8] I. Sanader: Nema toga ┼íto ne─çu u─Źiniti za ulaz u EU

[9][9] Hrvoje Hitrec, Portal HKV

[10][10] ibid.

[11][11] Podjednako je indoktriniran i mladi nara┼ítaj Titovih vjernika od kojih se nije ─Źula osuda komunisti─Źkih zlo─Źina.

[12][12] Maja Runje: Izlaganje na 5. ┼Żrtvoslovnom kongresu

[13][13] dr. Slobodan Lang: Komu je stalo do demonizacije Hrvatske? Hrvatski list, Zadar , 26.03.2009.

[14][14] Nedjeljko Mihanovi─ç: Tu─Ĺmanova ba┼ítina

[15][15] Milovan ─Éilas: 'Hrvati su morali umrijeti da bi Jugoslavija ┼żivjela'. Nekoliko godina kasnije opet ─Éilas: 'Pogrije┼íili smo ┼íto smo ih sve pobili, to su bili obi─Źni seljaci.'

[16][16] 'Hrvatski nacionalni interesi i EU': UHIP, FHS i HKV, predstavljanje 30.sije─Źnja 2007., Zagreb

[17][17] Stephan Courtois: Le Livre noir de communisme, Paris, 1997.

09.11.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU