Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VIŠE NAČELO

Ljudi su ru┼żan sanak snili i snovi im se obistinili: pod la┼żnom zastavom "antifa┼íizma", bauk yu-komunizma i kokarde kru┼żi Croatiom, onoga internacionalisti─Źkoga politi─Źkoga zlo─Źinitelja (neprijateljskoga prema svemu dr┼żavotvorno hrvatskomu, dakle i hrvatskomu komunizmu Cilige, Ker┼íovanija, Hebranga), kojemu su ┼íirom otvorena vrata u Srbu spomen-slavom fa┼íisti─Źko-komunisti─Źko-─Źetni─Źkoga yu-zlo─Źina nad hrvatskom dr┼żavom i stotinama tisu─ça nevinih Hrvata.

S tom snomoricom u svezi nametnulo se i pitanje jesu li neke od klju─Źnih ustanova hrvatskoga dru┼ítva i dr┼żave, uklju─Źiv i onu predsjednika Republike, prestav┼íi - poslije "tre─çejanuarskoga preokreta"- biti pouzdanim "oru─Ĺem ljudske slobode" i promicanja ustavnih i uljudbenih eurokr┼í─çanskih vrijednosti, postale sredstvom podjarmljivanja ─Źovjeka i naroda, u tolikoj mjeri da razgra─Ĺuju dr┼żavu kao ku─çu narodne slobode i u njezinim temeljima potresaju Hrvatsku stavljaju─çi na┼íu zemlju (nakon one velike skup┼ítine ─çosi─ç-ra┼íkovi─çevskoga Srpskoga nacionalnoga vije─ça u Zagrebu, s Mesi─çem i Dodikom kao njezinim najcrvenijim zvijezdama, te nedavnoga "istorijskog posjeta trojca Josipovi─ç-Pupovac-Pusi─ç banjalu─Źkim "belim dvorima") ─Źak u izravni partnerski odnos s karad┼żi─ç-mladi─çevskom para─Źetni─Źkom paradr┼żavom, okupatorskom ste─Źevinom genocidnoga pohoda i karikom u odr┼żavanju, pa bilo to u orisanoj Europi regij├ó, politi─Źkoga projekta spa┼íavanja "Velike Srbije".

 

Hrvatskoj kulturi, iako jest "jednom od europskih modernih kultura sa svim njenim obilje┼żjima i problemima" (A. ┼áoljan, "Dubrovnik" br. 2., 1971.), nije dopu┼íteno izravno i suvereno o─Źitovati se u kontekstu nove navale yu-komunjarskih i prodra┼żinovskih skakavaca na prostor Duha i ┼żivot jezika hrvatskoga naroda, ali se je ona, i neototalitaristima usuprot, u┼í─Źuvala za slobodu unutarnjega glasa o cjelini vlastitoga svijeta ure─Ĺena po mjerilima ljepote i ┼żivota vje─Źnoga te odgovora barem na poneke od napadaja ideolo┼íkih "ovana" na autonomni prostor hrvatske Rije─Źi i ljubavi prema Hrvatskoj.

Kako se ipak mo┼że braniti hrvatska kultura, pokazao je akademik Mirko Tomasovi─ç, ─Źlankom "Grube neistine o profesorici Luciani Borsetto" (Vijenac br. 430-431, 9. IX. 2010., str. 19.), osvrtom na "uvrjedljiv ton i  potpuno iskrivljene navode" kojima se je dr. P. Matvejevi─ç, kao svjedok obrane na tr┼í─çanskome su─Ĺenju o plagijatu prijevoda jedne ┼áenoine pripovijesti na talijanski, obru┼íio na tu┼żiteljicu dr. Lucianu Borsetto, dobitnicu g. 2001. nagrade Davidijada Dru┼ítva hrvatskih knji┼żevnika, "voditeljicu vi┼íegodi┼ínjeg projekta Sveu─Źili┼íta u Padovi (u suradnji s Knji┼żevnim krugom iz Splita) istra┼żivanja autografa i rukopisa Marka Maruli─ça u Italiji". Pred talijanskim sudom, uvje┼żbani difamator prijezirno re─Źe da "osoba koja je tu┼żila nema nikakve kompetencije", da "nije uop─çe slavist ni kroatist, u prijevodima se ni─Źim nije proslavila, ve─ç je u zrelijim godinama i nema sveu─Źili┼íni rang", ali je akademik Tomasovi─ç ustvrdio da "ni┼íta od tih tvrdnji nije vjerodostojno, naprotiv rije─Ź je o izvrtanju ─Źinjenica", jer "Madame Borsetto dugogodi┼ínja je profesorica talijanistike na najstarijem talijanskom sveu─Źili┼ítu (nakon Bolonjskog), predavala je i na najznamenitijem europskom sveu─Źili┼ítu (Sorbonne u Parizu!) te imade vrlo visok 'sveu─Źili┼íni rang', a ovoj su vrstnoj prevoditeljici Maruli─çeve Judite, nagla┼íuje Tomasovi─ç, "na┼íi marulolozi zahvalni na nekoliko sjajnih studija o Juditi i na zborniku radova o 'otcu hrvatske knji┼żevnosti' sa simpozija na Padovanskom sveu─Źili┼ítu koji je ona potaknula i organizirala".

Na jedan se drugi nasrtaj, iz iste yu-kova─Źnice, jo┼í nitko osvrnuo nije, iako se radilo o grubom uplitanju ministra vanjskih poslova BiH Nikole Kova─Źa, srpskoga i b-h politi─Źara i knji┼żevnika iz zavi─Źajnoga ozra─Źja jugoideologa i pjesnika Jovana Du─Źi─ça (koji "zakr┼żljalu rasu", naime Hrvate, dr┼żi "narodi─çem, jedva istorijskim", J. Du─Źi─ç, Verujem u Boga i u Srpstvo, "Dom i ┼íkola", Beograd, 2004.), u nutarnje poslove RH, o javnoj podr┼íci anticroatu P. Matvejevi─çu, osu─Ĺenom na sudu u RH za zlo─Źin klevete. "Neshvatljivo je da pravosudni organi jedne dr┼żave, koja te┼żi ka evropskim standardima i poduzima sve administrativne i politi─Źke mjere za pridru┼żivanje EU osu─Ĺuju istaknutoga knji┼żevnika Predraga Matvejevi─ça zbog verbalnog delikta....Zar la┼żi treba da ostanu bez odgovora i bez reakcije javnosti? ┼Żalosno je da Sud koji je osudio Matvejevi─ça smatra da borba protiv la┼żi treba da bude i krivi─Źno sankcionirana. Zna─Źi li to da niko ne smije di─çi glas protiv la┼żi i medijske hu┼íka─Źke kampanje ..., koja je dobrim dijelom bila uzrokom tragedije ju┼żnoslovenskih naroda?" - eto takvim se je podlim podmetanjima istraga┼íki poslu┼żio, u koljektivnom nasilju nad istinom i mojim ┼żivotom, biv┼íi asistent moga biv┼íega profesora D┼żakule, osve─çuju─çi mi se, kao ex-ambasador BiH u Parizu (ina─Źe prezaslu┼żan, skupa s trojkom Plav┼íi─ç-Koljevi─ç-Leovac, za nacionalnu karad┼żi─çevsku stvar) na mom djelu razotkrivanja, u Parizu, prije Domovinskoga rata, cjelovite istine o "velikosrpskom osvaja─Źkom pohodu".

O nekim sam inim "krvavim Kova─Źima", o leglu najlju─çih ─Źetnika, neko─ç davno pro─Źitao svjedo─Źki zapis Tode Kurtovi─ça, da bih potom crni sanak snio i on se krvavo obistinio pomno isplaniranom yu-srpskom agresijom na moj Dom, stotinama tisu─ça ubijenih, silovanih, prognanih. O─Źima mojim, koje su sagledale njihov zlo─Źin, ┼żudnja za istinom i pravdom ne da po─Źin, niti ova prete┼íka slutnja novih pohoda koje snuju oni ┼íto priredi┼íe Vukovar, Sarajevo i Srebrenicu. A slobodan Duh, koji je iskusio slobodu, postojanim je poricateljem svega onoga ┼íto ugro┼żava njegovu slobodu. Izranjenom, kultom hudojamskoga megaubija─Źa i mukom o Zlo─Źinu pritisnutom, na┼íom se domovinom, od Dragonje do Perasta i Drine, razlije┼że Jeremijina tu┼żaljka: "Gospodnje je milosr─Ĺe da nas nije nestalo". I to pred prizorima ru┼żnih djela onih koji, ovdje i sad, pridonose proizvodnji bezna─Ĺa i nereda u dru┼ítvu, uru┼íavanju ustanova Republike, a doista rade na "naravnoj smrti" Duha naroda, na pretvaranju naroda u gnojivo nekoga drugog naroda, kojim ravna "vi┼íe na─Źelo".

Mile Pešorda

Hrvatsko slovo br. 810., kolumna EUROGLEDI, 29.X.2010.

09.11.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU