Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZLO─îIN I KAZNA      (15.04.2011.)

Neka vas ne zbunjuje pomisao na pri─Źu Fjodora Mihajlovi─Źa o Rodionu Romanovi─Źu. Ovo se bitno razlikuje od fabule toga slavnog romana.

Tamo nadahnuto prede pripovjeda─Źka ma┼íta, ovdje bolno bridi surova zbilja. U fiktivnom je Sankt Peterburgu egzaltiranomu ubojici sud izrekao primjerenu kaznu. U realnomu Haagu zlo─Źin nije utvr─Ĺen. To me─Ĺutim ne isklju─Źuje kaznu. Kazna mo┼że, kao ┼íto pokazuje usud Darija Kordi─ça, i bez ikakva zlo─Źina biti drakonska.

U Sankt Peterburgu sudilo se pojedincu. I u Haagu sude pojedincima. Sude mrtvomu vrhovniku Franji Tu─Ĺmanu i njegovim ┼żivim generalima - Anti Gotovini, Mladenu Marka─Źu i Ivanu ─îermaku. No ta gospoda nisu kao Rodion Romanovi─Ź pojedinci posebnici. Oni su predstavnici hrvatske politike, vojske i policije. Nitko od njih nije ni zapovjedio ni po─Źinio nikakav zlo─Źin. Ali, tvrdi Tu┼żitelj, svi oni zajedno - jesu! Predvodili su osloba─Ĺanje dijelova svoje dr┼żave od srpsko-crnogorske okupacije. A da je njihov "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat" uspio, dokazuje nedvojbena ─Źinjenica: slobodna, samostalna i suverena Republika Hrvatska.

 

Stvar se doima kao ru┼żan san. No snoviti paradoksi poput su─Ĺenja mrtvomu ─Źovjeku i reprezentativne individualizacije nepostoje─çe krivnje nisu, na ┼żalost, literarna fikcija. Oni su ┼żiva praksa na sudu Ujedinjenih naroda u Haagu. Sudsko je vije─çe, koje ─Źine Nizozemac, Litavac i Zimbabveanka, jama─Źno ve─ç donijelo presudu. Ali kakav je pravorijek, ne ─çemo doznati do izricanja presude 15. travnja u Haagu.

Neizvjesnost ti┼íti ljude. I poti─Źe naga─Ĺanja. Ako je suditi po stanju spisa, presuda bi morala biti osloba─Ĺaju─ça. Osloba─Ĺaju─çu presudu o─Źekuje i predsjednica hrvatske Vlade, ona ista gospo─Ĺa koja prije ┼íest godina, kada je njezin principal politi─Źki progonio "ratne zlo─Źine", ne bi bila prepoznala generala Gotovinu. Drugi misle druk─Źije. I osloba─Ĺaju─ça presuda bit ─çe osu─Ĺuju─ça. Budu li hrvatski generali oslobo─Ĺeni krivnje, Sud ─çe ih osuditi na onoliko godina zatvora koliko ih je dr┼żao u pritvoru. Budu li progla┼íeni krivima, dosudit ─çe im drakonske kazne. Ta ─çe presuda bitno odrediti i presudu bosansko-hercegova─Źkim Hrvatima.

Neizvjesnost tišti, a napetost raste. Napokon ratni veterani shvaćaju što je na kocki. Stoga neke njihove udruge najavljuju javna okupljanja 16. travnja, dan nakon izricanja presude. A komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax poziva vjernike na molitvu i post za pravedan haaški pravorijek.

Ne pri┼żeljkuju svi Hrvati osloba─Ĺaju─çu presudu. Slavni se haa┼íki aed Vladimir ┼áeks dodu┼íe jo┼í nije oglasio, no njegov je legendarni "Stevan", koji je neko─ç s Pantov─Źaka denuncirao Papi hrvatske biskupe da "previ┼íe hrvatuju", sada iz Gr┼íkovi─çeve osvjetlao obraz svim eurohrvatima. On je o┼ítro kao Odisej Terzita izgrdio ─Źlanove Komisije Iustitia et pax. Silno im je zamjerio ┼íto umjesto u njegov Haa┼íki sud vjeruju - u Boga.

Haa┼íko sudovanje opona┼ía u Hrvatskoj integrirano zapadnobalkansko pravosu─Ĺe. Pou─Źni su primjeri uhi─çenje Tihomira Purde, saslu┼íavanje Petra Janji─ça Tromblona i ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac. A kani se osigurati i trajna haa┼íka PravDA za Hrvatsku. Potvr─Ĺuje to inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvr─Ĺivanje ─Źinjenica o ┼żrtvama rata na prostoru biv┼íe SFRJ (REKOM). Komisiju osniva tzv. civilno dru┼ítvo Zapadnoga Balkana (beogradski Fond za humanitarno pravo, zagreba─Źka Ducumenta i sarajevski Istra┼żiva─Źko-dokumentacijski centar) na na─Źelima "dobrovoljnosti ┼żrtava, obveznosti dr┼żava i samostalnosti Regionalne komisije". Inicijativu podupiru Boris Tadi─ç, Ivo Josipovi─ç, Europska komisija i Europski parlament.

Tomu treba stati na put. Sve su to puke smicalice za povratak u bezdr┼żavlje. Sjetimo se hrvatskih politi─Źkih "grijeha" u zadnjih dvjestotinjak godina. Habsbur┼íka je europska integracija Jela─Źi─çev poku┼íaj obnove Hrvatskoga Kraljevstva kaznila oktroiranim ustavom, Bachovim apsolutizmom i nagodbom s Mad┼żarima; jugoslavenska je europska integracija kaznila Paveli─çevu uspostavu Nezavisne Dr┼żave Hrvatske pokoljem najmanje 200.000 Hrvata; bruxelleska europska integracija dandanas ma┼ítovito ka┼żnjava Tu─Ĺmanovu uspostavu Republike Hrvatske.

Hrvatski je politi─Źki "grijeh" suverenizam, hrvatska politi─Źka kazna integracionizam. Imajmo to na umu, osobito kada glasujemo na referendumu ili na izborima.

Benjamin Toli─ç

Hrvatsko slovo, 01.04.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU