Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

24. OBLJETNICA SMRTI PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA┬áDR. FRANJE TU─ÉMANA  ┬á┬á ┬á┬á  ( 10.12.2023.)

"Uvijek i sve za Hrvatsku, a na┼íu jedinu i vje─Źnu Hrvatsku ni za ┼íto" - bio je njegov moto

Na dana┼ínji dan (10. prosinca) 1999. g. smrt nam je uzela ─Źovjeka koji je najzaslu┼żniji za oslobo─Ĺenje hrvatskog naroda i utemeljenje hrvatske dr┼żave.

Dr. Franjo Tu─Ĺman je bio izvanredno sposoban politi─Źar, pregovara─Ź kojem se bilo te┼íko suprostaviti i koga je bilo nemogu─çe nadmudriti.

Imao je za politi─Źara presudnu sposobnost ─Źekanja prije dono┼íenja odluke, ali i brzog reagiranja kada bi oklijevanje bilo pogubno. Nije se dao pokolebati u ostvarenju svojih ciljeva. Protivnika je znao iznenaditi, zbuniti i zastra┼íiti, jer nije oklijevao u─çi u sukob kojeg nije mogao izbje─çi.

Iz takvih je pothvata uvijek izlazio kao pobjednik, ─Źime je narodu vratio samopouzdanje i pobjedni─Źki mentalitet, a hrvatskom vojniku staru, dugo pre┼íu─çivanju slavu jednog od najboljih ratnika u Europi. Ne ─Źudi ┼íto je razdoblje u kojem je on stajao na ─Źelu dr┼żave, nazvano "Tu─Ĺmanovom erom", jer bio je li─Źnost kojoj jo┼í dugo u budu─çnosti nitko ne─çe biti ravan.

"Povijest je prou─Źavao, o povijesti je pisao, u povijest je u┼íao, veliki sin malog hrvatskog naroda", upisala sam u knjigu ┼żalosti u Veleposlanstvu RH Bern, Dunja Gaupp

 



Na 11. obljetnicu Tu─Ĺmanove smrti, prof. dr. Branimir Luk┼íi─ç je napisao:


U hrvatskom narodu postoje volja i hrabrost da se o─Źuva hrvatska dr┼żava. No da bi se ovo ostvarilo potrebno je da se uklone s odgovornih mjesta beski─Źmenjaci, nesposobni, potkupljeni karijeristi, i ostali karakterni kastrati li┼íeni domoljublja, ali zato puni sebeljublja i srebroljublja. No oni, ─Źiji su o─Źevi ubijali ljude i bacali ih u Jazovku i stotine drugih jama, nemaju danas moralno pravo postavljati se kao arbitri po┼ítenja i demokracije. Oni i njihovi o─Źevi su ve─ç jednom uni┼ítili hrvatsku dr┼żavu.

Tek tada, kada se razra─Źuna s ovim nakotom zloduha, smije se hrvatski narod nadati, da ─çe se uz pomo─ç Bo┼żju uspje┼íno suprotstaviti opasnostima kojima je danas Hrvatska izlo┼żena, i da ─çe o─Źuvati svoju slobodnu, nezavisnu i demokratsku dr┼żavu, za koju je ┼żivio i umro dr. Franjo Tu─Ĺman.

Netko re─Źe, da Hrvati kroz cijelu svoju povijest ne silaze s kri┼żnoga puta. Ne znam je li to za sve Hrvate to─Źno, ali je zacijelo to─Źno za prvoga hrvatskog predsjednika. On je svoj kri┼ż svjesno i voljno nosio uspinju─çi se na Golgotu. Da je Tu─Ĺman nosio svoj kri┼ż s osobno izgra─Ĺenom religiozno┼í─çu neka posvjedo─Źi i ovaj doga─Ĺaj s kojim zavr┼íavam ovaj prikaz.

Prilikom posjete pape Ivana Pavla II. Splitu 1998. godine imao sam privilegij biti cijelo poslije podne s predsjednikom Tu─Ĺmanom u vili "Dalmacija", jer je protokol zahtijevao da se predsjednik dr┼żave, gradona─Źelnik i ┼żupan oproste od sv. Oca tek nave─Źer u ka┼ítelanskoj zra─Źnoj luci. To sam poslijepodne razgovarao s predsjednikom, me─Ĺu ostalim, i o Bogu, vjeri i bibliji. Sje─çam se, da je Tu─Ĺman s dubokim po┼ítovanjem govorio o Kristovoj osobi i poruci, i da je rekao, da je Katoli─Źka crkva u Hrvata najbolji jamac, da ─çe Hrvati sa─Źuvati na ovoj zemljopisnoj vjetrometini svoj nacionalni i vjerski identitet. To je bio moj zadnji susret s predsjednikom.

Doista, onaj tko se s Kristom penje na Golgotu, zajedno s Kristom i uskrsne. Duboko sam uvjeren, bez obzira na pona┼íanje onih koji sramote Hrvatsku, i koji su nedostojni da nju predstavljaju, da je uskrsnu─çe s Kristom sudbina cijeloga poni┼żavanog hrvatskog naroda, i da je to sudbina ─Źovjeka kojemu je Hrvatska zahvalna za svoju nezavisnost i slobodu, dra. Franje Tu─Ĺmana. On ─çe ostati zapam─çen kao ─Źovjek, koji je u mo┼żda najte┼żim trenutcima povijesti napa─çenoga hrvatskog naroda bio njegov lu─Źono┼ía, ─Źuvar njegovih ideala, svjedok njegova ponosa, i - ono najva┼żnije - tvorac njegove samostalne dr┼żave.

Prof. dr. Branimir Lukšić


 

www.hkz-kkv.ch /dg

191 - 2023

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: