GLOBALNA GLUPOST

Podložni smo ozbiljnoj pogrešci:

Problem nisu histerizirane klimatske promjene, već je globalno zaglupljivanje čovječanstva iznimno opasno!

Poštovani i dragi prijatelji,

današnja moja naslovnica donosi sliku Zagreba i šireg okoliša gdje su "oslobodioci" od 8. svibnja nadalje vršili egzekucije i trpali leševe neprijatelja u jame. Po izračunima profesije, u Zagrebu i okolici ima najmanje 70 masovnih grobnica likvidiranih bez suđenja. O tome kako su "oslobađali" od života i kakvu su slobodu donijeli preživjelima zlikovci koji su, bez da ih je pravda dostigla, u svojim krevetima, u tuđim vilama i zaposjednutim stanovima otišli s ovoga svijeta, nadam se da će jednom progovoriti grobovi. Vidim, još ima onih koji se ponose tim "trofejima" od ljudskih kostiju i nedužne smrti svojih učitelja i uzora, jer stida i ljudskog dostojanstva nemaju niti poštuju žrtve, bez obzira na čijoj su bile strani.

"Negdo bu jemput čital te retke na slobodi dragoj i veroval mi ne bu da za gitrami na obloku hude je tak"

Zagrebački urbani martir. Senzibilni, obrazovani čovjek u raljama krvožedne, totalitarne vlasti, jeca poput malog djeteta, jer naprosto ne može vjerovati da mu se to događa. Odgojen je da poštuje slobodu drugih i pun razumijevanja za različito, smatrao je da i on ima pravo na svoju osobnost. Ni na kraj pameti mu nije bilo da bi zbog toga mogao biti kažnjen.

"Populacijska bomba"

Korijeni eugenike sežu daleko u prošlost, a 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća nastupio je procvat tog koncepta, čemu je poprilično pridonijela i knjiga P. Ehrlicha "Populacijska bomba".

U toj knjizi Ehrlich je usporedio čovječanstvo sa stanicama raka koje se nekontrolirano šire i jedini izlaz je vidio u tome da se fokus prebaci s otklanjanja simptoma bolesti na eliminaciju tumora.

Hrvatska je siromašnija za još jednog iskrenog Domoljuba

Tomislav Držić rođen je u Zagrebu 30. ožujka 1940. - preminuo u Zagrebu 30. travnja 2023.

Diplomirao je na studiju novinarstva Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, nakon 50 godina novinarskog iskustva umirovljen je, ali i dalje aktivan kao publicista.

Andrej Plenković ne priznaje hrvatske "Pravednike među narodima", jer ugrožavaju njegov "jasenovački mit"

U Hrvatskoj je kao i cijelom svijetu, a posebice u Europi, obilježen Dan sjećanje na žrtve Holokausta Yom HasHoah, a uoči tog datuma u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba o hrvatskim "Pravednicima među narodima", koji su za vrijeme nacističkog režima NDH-a nesebično i uz vlastiti rizik spašavali Židove od progona ustaških vlasti.

Izložbu je organizirala moja bivše kolegica iz "Vjesnika" kustos Branka Sömen, koja se posljednja dva desetljeća posvetila istraživanju te teme i njezinom predstavljanju ne samo u Hrvatskoj nego još više u inozemstvu.

Markuš i Jurčević o kampanji blaćenja HOS-a i "Za dom spremni": Ovo je jedan od najvećih udara

Vukovarski branitelj i pripadnik HOS-a Damir Markuš, te povjesničar Josip Jurčević u punoj dvorani HVIDR-e u Slovenskoj ulici u Zagrebu u četvrtak su održali tribinu o najnovijem napadu na HOS-ovce i pozdrav Za dom spremni u kontekstu izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Javnost su izvijestili i da su pokrenuli Građansku inicijativa za zaštitu vrijednosti Domovinskoga rata.

17.04.2023. u NSK otvorena je izložba Branke Sömen - ‘Pravednici među narodima – Hrvatska’

Izložbu "Pravednici među narodima – Hrvatska" u ponedjeljak 17. travnja otvorio je Zoran Bauer, sin Pravednika Branka Bauera i unuk Pravednika Čedomira Bauera.

Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska otvorena je u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa), koji se ove godine obilježava 18. travnja, i odaje počast građanima Hrvatske koji su zauzeli stav protiv fašističkog režima i zločina te Židovima – žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.

Novi udar jugočetničke "duboke države": visoke kazne za "Za dom spremni" i presuda Marku Juriču

Koliko je jaka jugočetnička "duboka države" u našoj zemlji najbolje pokazuje sinkronizirano objavljivanje prijedloga da se "Za dom spremni" uvedu visoke prekršajne kazne te izricanje presude novinaru Marku Juriču za navodno govor mržnje u jednoj TV emisiji prije sedam godina. Samo politički naivci mogu smatrati da se to tek slučajno dogodilo uoči svetkovine najvećeg tradicionalnog kršćanskog blagdana u hrvatskom narodu. Drugim riječima ta jugočetnička "duboka država" toliko se osilila da uopće ne vodi računa o mogućim posljedicama svojeg subverzivnog djelovanja.

Prvi veliki vladar za kog sasvim sigurno znamo da je prošao kroz Senj bio je Oktavijan August, prvi rimski car i jedan od najznačajnijih vladara europske povijesti

Rođen je kao Gaj Oktavijan 63. g. pr. Kr. Bio je pranećak Julija Cezara koji ga je još za života posinio i proglasio nasljednikom. Međutim, nakon Cezarove smrti 44. g. pr. Kr. nastavljaju se građanski ratovi koji su trajali godinama. Oktavijan se s vremenom riješio političkih protivnika, ali nije zanemarivao ni druge probleme. Na području Ilirika (danas dobrim dijelom teritorij Hrvatske) lokalna plemena su neprestano izazivala nemire, pa se Oktavijan odlučuje na vojni pohod kako bi ih zauvijek pacificirao, ali i podigao svoj ugled i kao vojskovođa.

Što se uporno krije u slučaju Hrvata uhićenih u Zambiji

Bilo je puno nejasnih odgovora, kad su četiri hrvatska para koji su posvojili djecu iz DR Konga u prosincu uhićena u Zambiji pod sumnjom za trgovini ljudima. U posljednjih mjesec dana zagonetno klupko počelo se odmotavati, pa postaje sve jasnije da problem uhićenih Hrvata postaje sve ozbiljniji ne samo za njih nego i za hrvatske državne institucije, odnosno za Republiku Hrvatsku.

Dr Vernon Coleman nudi nekoliko jednostavnih, praktičnih savjeta za one koji su bili prevareni da si daju jednu ili više injekcija Covid-19 - najotrovnijeg farmaceutskog proizvoda ikada napravljenog.

Cijeli video na engleskom je dostupan na kraju prijevoda.

Wadha el Ameri bio je Hrvat, ali mu pravo, hrvatsko ime ne znamo, nego samo ono, koje je nosio u arapskoj Kordobi u Španjolskoj početkom 11. stoljeća.

Wadha el Ameri bio je vojnik i vladatelj Kordobe, pa bi netko mogao prigovoriti, što će vojničina i političar među kiulturno-povijesnim portretima? Kao što je možda zamijećeno, naši kultumo-povijesni portreti često su portreti ne samo osoba nego i određene sredine i određenog povijesnog razdoblja.

Viškovići - oteta privatna zemlja, šakama i prijetnjama na svjetskog intelektualca - Istra, 2022.

Danas sam cijeli dan s ljudima na području Labinštine. Sa mnom je moj prijatelj, riječki gradski vijećnik Mosta i inženjer građevine Marijan Šegota, inženjer Šime Martinović neumorni istarski borac za pravdu i dr. sc. Mario Vicsovich - žrtva korumpirane mafijaške istarske hobotnice.

15. siječnja 1992 godine: Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske!

Tog povijesnog dana hrvatsku želju za samostalnošću napokon je podržala međunarodna zajednica i tim činom potvrdila ostvarenje tisućljetnog sna. I danas pamtimo riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana:

Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?

U Zambiji su uhićena četiri para iz Hrvatske, te su u pritvoru zbog sumnje na trgovinu ljudima, nakon što su planirali posvojiti djecu iz Konga. Jedno dijete staro je godinu i tri mjeseca, a ostalo troje imaju po tri godine, a sumnja se da su uhićeni imali krivotvorene dokumente.

Matija Zmajević, rođen je na današnji dan, 06.01.1680. u Perastu – preminuo u Tavrovu na Donu, Rusija, 13. VIII. 1735.

Hrvat kojem je za vjernu službu Petar Veliki osobno uručio admiralski čin. Prvi i zadnji stranac koji je u ruskoj floti ponio taj visoki mornarički čin.
Admiral Zmajević rođen je u malom mjestu Perast, u Boki kotorskoj, 1680. godine. Rodom je iz stare katoličke pomorske obitelji koja je dala mnoge uglednike, nadbiskupe i velike trgovce.

Dana 1. siječnja 2023. Republika Hrvatska postaje dvadeseta država članica europodručja,

a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska je od ponoći u Schengenu: Što se mijenja?

Ispunivši stotine kriterija, Hrvatska je od ponoći postala članica schengenskog prostora. Što članstvo u Schengenu znači za hrvatske građane?

Ukidanjem granica olakšava se putovanje cijelim EU prostorom za naše građane, kao i sve druge članice schengenskog prostora. To znaći olakšani dolazak turista, brže kretanje roba i usluga. Sve to utjecati će i na gospodarski napredak.