25. rujna 2025. na Ovčari, samo stotinjak metera od zloglasnog hangara, ekshumirani su posmrtni ostaci triju hrvatskih branitelja, a na Petrovačkoj doli još jednog.

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja održana je identifikacija posmrtnih ostataka četiriju žrtava iz Domovinskog rata, Jeana-Michela Nicoliera, Zorislava Gašpara, Josipa Batorela i Dragutina Štica.

Tim povodom održana je konferencija za medije na kojoj su sudjelovali i članovi obitelji Nicolier, brat Paul Nicolier i majka Lyliane Fournier, koja je zahvalila hrvatskim vlastima na potpori i pomoći u dugogodišnjoj potrazi za sinom.

Sjećanje na ubojstvo Brune Bušića i sumornu galeriju drugih Udbinih zločina koje francuska policija nikada nije željela rasvijetlili

Malo se Francuza vjerojatno sjeća, ali prije četrdeset pet godina, 16. listopada 1978., hrvatski novinar Ante Bruno Bušić (39) ubijen je dok se vraćao kući oko 23,15 na adresi 57 Rue de Belleville, u 19. arondismanu Pariza.

Antikomunistički politički emigrant Bruno Bušić obično je živio u Wandsworthu, predgrađu Londona, ali od 10. ili 11. rujna bio je u francuskoj prijestolnici kako bi se pripremio za važni sastanak kojemu je trebao nazočiti nekoliko dana kasnije u Amsterdamu.

Erika Lane Kirk na sprovodu svog supruga Charlieja Kirka

Ovaj govor održala je Erika Kirk 21. rujna 2025. na sprovodu svog supruga Charlieja Kirka. Dokumentiramo ga doslovno i prevodimo.

CHARLIE KIRK (1993. - 2025.) - Počivao u miru Božjem!

Charlie je živio s nepokolebljivom predanošću svojim idealima, utjelovljujući izvanrednu dosljednost koja je inspirirala one oko sebe.

U svojoj neumornoj potrazi za istinom, vodio je dijalog s poštovanjem s ljudima različitih uvjerenja, uvijek nastojeći razumjeti, a ne pobjeđivati. Pružio je ruku mladima, poput Sokrata, vodeći ih kroz labirint moralnih pitanja u dobu zamračenom opresivnim ideologijama i raširenom mržnjom.

Od 31. kolovoza do 07. rujna 2025. godine održavao se 11. Vinkovački festival orgulja

Dugogodišnja suradnja Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj sa Ogrankom Hrvatske matice iseljenika u Vukovaru i Ogrankom Matice hrvatske u Vinkovcima, a na idejni poticaj predsjednika HKZ, prof. Ivana Matarića, dovela je do ostvarenja ideje festivala orgulja.

Vinkovački festival orgulja, ove se godine održava po jedaneisti puta.

Nova i posljednja knjiga doktora Bhakdia:

Infekcije su dio života. Postaju opasne tek kada ih politika, mediji i farmaceutska industrija iskorištavaju.

Bilo je to 31. kolovoza 2015. kada je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, ovom frazom na saveznoj konferenciji za novinare, pokrenula politiku "kulture dobrodošlice", koja je bila pogubna za Europu, ali posebno za Njemačku i Austriju.

Žena se nije s nikim savjetovala, nije pitala predstavnike drugih država, odlučila je samovoljno, a onda od drugih EU članica zahtjevala da učestvuju u preraspodjeli migranata. Uslijedio je neviđeni migracijski pokret stotina tisuća izbjeglica s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koji su nekontrolirano, neregistrirano i neprovjereno jurišali na granice, vičući "azil!".

Vijenac od zvijezda rezultat je zavjeta

Ideja za europsku zastavu došla je Belgijancu 1955. godine kada je ugledao kip Djevice Marije.

"Tada se na nebu pojavio veliki znak: žena odjevena u sunce, mjesec pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda."
(Otkrivenje 12,1)

Konačno jedna nedjeljna misa razumnog svećenika

Jeste li ikada bili na misi na kojoj je svečenik tematizirao današnju nakaradnu stvarnost? Ne ono poznato kako smo svi jednaki (a nismo), kako moramo opraštati (i kada oprost nije zatražen), kako smo svi griješnici (a nismo), ono "tko tebe kamenom, ti njega kruhom" ...

Ali, eto i to se čudo dogodilo. Svečenik Roger Ibounigg iz Pöllauberga u Austriji održao je fantastičnu nedjeljnu misu i zbog toga dobio epitet "problematičnog svečenika". Katolička crkva nije spremna stati na stranu razuma, ili nema hrabrosti suprostaviti se globalističkim planovima.

Što je to rekao da su se crkveni duhovi tako uzbudili?

Pozdravni govor alkarskog vojvode Marija Šušnjare:

Kroz prošlost, Lijepa naša je svojom ljepotom i položajem privlačila osvajače, ali mi je nismo dali. Borili smo se, sačuvali je, i na njoj opstali do dana današnjega.

Na ovim stazama časti, gdje svaki kamen pamti junaštvo pradjedova, okupljamo se svake godine da bismo proslavili više od jedne igre – proslavljamo duh naroda koji nije pokleknuo pred silom, koji je vjerovao, borio se i ostao uspravan.

Tko se danas još sjeća tisućudevetstotinadevedesetiprve i rata?

Vjerujem da se danas, 30. godina nakon Oluje, mnogi prisjećaju početaka obrane Domovine, a ovo neka bude prilog tom sjećanju.

U ljeto 1991. godine Sunja je s tri strane bila okružena neprijateljem. Cestovni promet prema Sisku bio je zatvoren. Jedina mogućnost veze s Hrvatskom bila je skela na Savi. Sunja se branila, opirala se od srpnja 1991. do kolovoza 1995. Za 78 branitelja Sunja je postala posljednja stanica njihova životnog puta… U svojoj knjizi "Piše Sunja Vukovaru", Miroslav Međimorec bilježi priče branitelja Sunje, među kojima je i on bio. Ovo je njegov uvod na početku knjige.

Sa zahvalnošću se prisjećamo veličanstvene vojno-redarstvene akcije "Oluja" prije 30 godina!

Narod bez svoje države ne može biti tvorac vlastite sudbine

Sretan nam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Zlatna i srebrna numizmatička kovanica "Marija Jurić Zagorka

Hrvatska narodna banka izdala je zlatnu i srebrnu numizmatičku kovanicu "Marija Jurić Zagorka",

s prigodnim motivima kojima se predstavlja Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska novinarka i jedna od najčitanijih književnica u Hrvatskoj, čije je djelo važan dio kulturne baštine Republike Hrvatske.

Pred nama je hrvatsko trodnevlje.

Alka, Thompson, Oluja - tri dana proslave uskrsnuća nacionalnog duha koji su mnogi već oplakali, a zluradi ga zakopali iza teškog kamena globalizma, konzumerizma i postmodernizma. Ali kamen se pomaknuo. Prvo globalno, a onda i lokalno.