Povijest

Drustvo prijatelja Matice hrvatske, osnovano 1971., mijenja 1973. svoje ime u Hrvatska kulturna zajednica. Strategija nasilne asimilacije jugoslavenskih vlasti nije značila samo udarac opravdanim težnjama Hrvata za ostvarenjem nacionalne samobitnosti, nego je bila i u potpunom raskoraku s načelima svicarskog konfederalizma koji zagovaraju i jamče stvarnu ravnopravnost svih nacija u jednoj visenacionalnoj državi. Iz otpora prema unifikaciji sazrela je ideja o nužnosti njegovanja vlastitih kulturnih vrijednosti kao načina očuvanja nacionalnog identiteta, sto je postalo programom Zajednice. Zato je HKZ za Hrvate u Svicarskoj bila i ostala mnogo vise od zavičajne udruge. Ona je istinska "duhovna obitelj" Hrvata u ovoj zemlji, a kao takva odigrala je značajnu ulogu, posebice u dramatičnom periodu između gusenja pokreta "hrvatskog proljeća" sedamdesetih godina i ostvarenja suverene hrvatske države i njena međunarodnog priznanja 1992. godine.

Članstvo

HKZ okuplja Hrvate koji žive u Svicarskoj, Svicarce hrvatskog podrijetla i Svicarce - prijatelje Hrvatske. Ova po brojnosti najveća udruga Hrvata u Svicarskoj okuplja ljude raznih zvanja i strukovnih profila, uključujući i vrhunske stručnjake i znanstvene radnike najviseg ranga (dugogodisnji počasni član Zajednice bio je pokojni Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975.). Članove HKZe, bez obzira na strukovnu i interesnu raznolikost, povezuje jedna temeljna ideja i motiv, a to je afirmacija autentičnih kulturnih vrijednosti kao izraza vlastite nacionalne samobitnosti. Srediste udruge nalazi se u Zürichu.

Svrha i oblici RADA

HKZ je nevladina, neprofitabilna i izvanstranačka udruga kojoj je cilj očuvanje i promicanje hrvatskog kulturnog identiteta njegovanjem hrvatskog jezika i cjelokupne hrvatske kulturne bastine. Pored očuvanja kulturnih tekovina i tradicije ona gaji interes i za suvremeno stvaralastvo. Pri tome ostaje otvorena za sve oblike suradnje s drugim sličnim udrugama, crkvenim i humanitarnim organizacijama, obrazovnim i sportskim drustvima. Kao kolektivni član Matice hrvatske posebno tijesno surađuje s ovom kulturnom ustanovom. Jednim od važnih zadataka smatra se suradnja s Eidgenössische Ausländerkommission (EKA), sto opet čini samo dio općeg nastojanja da se pronađu jos učinkovitiji putovi suradnje sa zemljom domaćinom, a sve to radi boljeg međusobnog poznavanja i razumijevanja. Redovite aktivnosti drustva su svečane akademije (vezane za značajnije obljetnice i datume), predavanja (sudionoci su reprezentativna domaća imena književnosti, umjetnosti, politike), kazalisne predstave (gostovanja hrvatskih kazalisnih ansambala), likovne izložbe, te koncerati klasične i zabavne glazbe. Bal HKZ sredisnja je godisnja manifestacija koja nije samo plesna zabava za njene članove nego znači izlazak u javnost i mogućnost druženja sa svicarskim domaćinima i ostalim prijateljima Hrvatske.

Glasilo

HKZ ima svoje glasilo - Drustvene obavijesti - koje izlazi kvartalno, a objavljuje novosti i zanimljivosti vezane uz život Zajednice, donosi priloge iz kulturne i političke povijesti Hrvata, izvjestava o značajnijim događajima u domovini, te donosi razne korisne informacije i savjete za svoje čitatelje. Za izdavačku koncepciju Drustvenih obavijesti odgovorno je Urednistvo čijeg glavnog urednika bira Sabor. Svi članovi Zajednice dobivaju glasilo besplatno.

Struktura organa

Najvise tijelo je Sabor, a čine ga svi članovi Zajednice. Redoviti Sabor održava se jednom godisnje, a izvanredni po potrebi. Ostali organi su: Upravni odbor (najmanje 5 članova), Glavni odbor (članovi Upravnog odbora, te po jedan predstavnik Odbora ogranaka) i Nadzorni odbor (najmanje tri člana). Organizacija i djelatnost HKZ regulirani su Statutom koji usvaja Sabor.

HKZ danas, ciljevi budućeg rada

Ostvarenjem svoga programa Zajednica nastoji doprinijeti spoznaji kako pripadnici jedne male i mlade države, s dugom i bogatom povijesću, traže svoje mjesto u zapadnoeuropskom kulturnom krugu, kojemu su oduvijek pripadali. Želi otkriti Hrvatsku ne samo kao jedinstveno turističko odrediste, već kao zemlju čiji su stvaralački potencijal i duhovne tvorevine (koje pripadaju mediteransko-srednjoeuropskom kontekstu, ali nose svoj prepoznatljivi biljeg) vrijedne ne samo pažnje i zanimanja, nego i suradnje. Pritom nastoji afirmirati one vrijednosti kojima se podiže razina kulturnog i obrazovnog standarda, a svoje cjelokupno djelovanje zasnivati na duhu tolerancije, otvorenosti i suradnje, te tako doprinijeti učvrsćenju demokratskih načela i oblika ponasanja. Za ostvarenje planova potrebna su određena financijska sredstva. Jedini čvrsti izvor prihoda su članarine, koje su posve nedostatne za realizaciju večih projekata, poradi čega je Zajednica upućena na traženje financijske potpore od sponzora i dobrovoljnih priloga.