Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

30 GODINA NEOVISNE HRVATSKE  ┬á (14.01.2022..)

Dr. Franjo Tu─Ĺman, hrvatski predsjednik:

ÔÇťHrvaticama i Hrvatima i svim gra─Ĺanima Hrvatske! Dana┼ínji dan, 15. sije─Źnja 1992., bit ─çe zlatnim slovima uklesan u povijest hrvatskog naroda na ovome, za nas svetom tlu izme─Ĺu Drave, Dunava i Jadrana. Hrvatska se nakon punih devet stolje─ça vra─ça u me─Ĺunarodnu zajednicu kao slobodna i me─Ĺunarodno priznata dr┼żavaÔÇŁ!

Hrvatska je do svoj me─Ĺunarodnog priznanja pre┼íla put od trnja do zvijezda

Serija me─Ĺunarodnih priznanja Hrvatske, 15. sije─Źnja i u danima koji su slijedili, povijesni je doga─Ĺaj. Ispunjen je devetstoljetni san o potpunoj samostalnosti i nezavisnosti, uskrsnula je dr┼żava Hrvatska. Ova generacija izborila je slobodu kojoj su te┼żile generacije kroz dugu povijest hrvatskog naroda, stje─Źe ravnopravnost s drugim dr┼żavama svijeta, do┼żivjela je opro┼ítaj od umiru─çe Jugoslavije i "bratskih odnosa" sa Srbijom.


Dr┼żavu po me─Ĺunarodnom pravu definiraju odre─Ĺeno podru─Źje, stanovni┼ítvo na njemu i suverena vlast na cijelom podru─Źju. Prema tim kriterijima, hrvatska je dr┼żava postojala od 9. do po─Źetka 12. stolje─ça. Poslije toga, od ugovora Pacta conventa iz 1102. Hrvatska je imala poseban polo┼żaj u zajednici s Ma─Ĺarskom, ostala je zasebna upravna i pravna cjelina, s vlastitim zakonima, Saborom i predstavnikom vlasti u liku hercega ili bana.

Tek stvaranjem prve Jugoslavije 1918. hrvatska je dr┼żavnost sasvim ukinuta raspu┼ítanjem Sabora i teritorijalnim preustrojstvom. Djelomi─Źna je samostalnost postignuta 1939. stvaranjem Banovine hrvatske i trajala je manje od dvije godine. U drugom svjetskom ratu NDH je propala s nacisti─Źkom Njema─Źkom. U drugoj, avnojskoj Jugoslaviji govorilo se da je nacionalno pitanje rije┼íeno, a svi narodi ravnopravni. Tek je Ustav iz 1974. donekle pobolj┼íao odnose u federaciji, ali je neravnopravnost republika i dalje ostala. Raspad socijalizma u Isto─Źnoj Europi i u SSSR-u olak┼íao je i na ovim prostorima pobjedu demokracije i slobodno izra┼żenje volje naroda.

Preko hrvatskih le─Ĺa


U Hrvatskoj su u travnju 1990. odr┼żani prvi demokratski izbori. Prvi vi┼íestrana─Źki Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. Kad su opetovani poku┼íaji dogovornog preure─Ĺenja Jugoslavije propali, stanovni┼ítvo Hrvatske, na referendumu 20 svibnja 1991. izjasnilo se golemom ve─çinom za samostalnost, a Sabor je 25. lipnja proglasio nezavisnost, koja bi trebala stupiti na snagu "ovisno o okolnostima dogovornog raspada jugoslavenske federacije". Po isteku tzv. brijunskog moratorija, Sabor je 8. listopada proglasio prekid svih dr┼żavnopravnih veza Republike Hrvatske s Jugoslavojom.


Odlu─Źno opredjeljenje naroda, visok moral i uvjerljivost boraca u nametnutom ratu, tisu─çe mrtvih, ranjenih i prognanih, koji su svojim ┼żrtvovanjem platili osamostaljenje, najzaslu┼żniji su za slobodu i samostalnost Hrvatske. Najve─çe zasluge ipak je imao predsjednik Franji Tu─Ĺman. Tu─Ĺman je bio neumoran u pregovorima i diplomatskim akcijama po svijetu, susretao se s vode─çim dr┼żavnicima, od njema─Źkog kancelara Kohla do pape Ivana Pavla !!., od Mitterranda do Gorba─Źova.

Visoko mjesto na popisu zaslu┼żnih stekla je i iseljena Hrvatska, na┼íi ljudi i prijatelji u svijetu, od gastarbajtera do istaknutih pojedinaca.


Nepravdom povijesti (neki ka┼żu i Zvonimirovom kletvom o 900 godina gubitka dr┼żave), Hrvati su se ─Źesto nalazili na razme─Ĺi interesa bizantskog cara i frana─Źko-papinske koalicije u davna vremena, ili potom mleta─Źkog lava, habsbur┼íkog orla i Alahova zelenog stijega. Na svojoj ko┼żi osjetili su sve ratove i revolucijeu posljednjih tisu─çu i vi┼íe godina Europe. Pa ni sada┼ínje osamostaljenje nije moglo pro─çi bez vrlko aktivnog upletanja velikih sila, od Washingtona do Moskve i cijele Europe i njenih odnosa s velikim saveznikom preko Atlantika.

Pokazalo se da je - mnogim idealistima neshvatljivo - ameri─Źka administracija bila najozbiljniji ko─Źni─Źar raspada Jugoslavije i priznanja pojedinih njenih republika. A kad su ve─ç i najbolji njeni saveznici, poput onih u Londonu, shvatili da je Jugoslavija mrtva, Washington je i dalje predlagao da se najprije kriza rije┼íi u globalu i tek tada "u paketu" prizna one koji to tra┼że.

Ko─Źni─Źari su se protivili "preuranjenom" priznanju, jer da bi ono navelo i ostale republike da se odvoje, a to bi navodno podjarilo srpske snage i pro┼íirilo ionako krvave borbe. Dotle su Nijemci odlu─Źno predlagali suprotan put. Podsje─çali su kako se poku┼íalo s mnogim primirjima i sva su bila prekr┼íena. Srbija je glavni krivac, a Zapad ipak ka┼żnjava i ostale republike odri─Źu─çi im priznanje. Nijemci su stoga tra┼żili da se prizna one koji to tra┼że i zavre─Ĺuju, da se izolira Srbija i tako poku┼ía oja─Źati i one Srbe koji se pla┼íe izolacije i spremni su za mir.

Njema─Źka upornost

Bonn je morao izdr┼żati sna┼żan i ne ba┼í diplomatski pritisak iz Washingtona, pa i iz Londona i Pariza. Prigovarali su mu da naru┼íava duh zajedni┼ítva, optu┼żivali ga za novi Drang nach Osten, doslovno do posljednjeg trenutka izmi┼íljale su se prepreke i postavljali uvjeti. Europaka je zajednica osnovala Arbitra┼żnu komisiju i 16. prosinca usvojila detaljne kriterije koje moraju zadovoljavati republike na podru─Źju Isto─Źne Europe, biv┼íeg SSSR-a i Jugoslavije - ako ┼żele me─Ĺunarodno priznanje. A kad s SSSR raspao, po┼żurilo se s priznanjem i nije se ba┼í mnogo pitalo za kriterije. Prevladao je utjecaj Washingtona, koji je oduvijek pri┼żeljkivao raspad suparni─Źke velesile, ali - suprotno tome i tko zna zbog kojih sve interesa i obzira - uporno je nastojao o─Źuvati Jugoslaviju.


Hrvatska je op┼íirno i detaljno odgovorila na pitanja Arbitra┼żne komisija i - da bi udovoljila kriterijima - u Saboru je usvojen poseban Ustavni zakon o etni─Źkim zajednicama i nacionalnim manjinama. Presudnu ulogu u priznavanju Hrvatske odigrala je njema─Źka odlu─Źnost i upornost. Njema─Źka je priznanjem uni┼ítila i posljednje nade ameri─Źke administracije i drugih ko─Źni─Źara da mogu spasiti Jugoslaviju u bilo kakvom obliku. Washington ─çe se na kraju ipak prilagoditi stvarnosti i priznati Hrvatsku i Sloveniju. Vatikan je - ┼íto ina─Źe ne obi─Źava - me─Ĺu prvima priznao Hrvatsku i Sloveniju. Sveta stolica, iako nije velika sila, ima veliku moralnu mo─ç i doslovno je potakla one koji su se jo┼í predomi┼íljali.

Autor: Tomislav Butorac

Priredila Dunja Gaupp

www.hkz-kkv.ch

186 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: