Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

AKADEMIJA POVODOM 90. OBLJETNICE RO─ÉENJA DR. FRANJE TU─ÉMANA     (16.05.2012.)

HIP - udruga za hrvatski identitet i prosperitet pozvala na obilje┼żavanje 90. obljetnice ro─Ĺenja dr. Franje Tu─Ĺmana

U nedjelju, 14. svibnja o.g. u Velikoj dvorani hotela Sheraton u 19 sati zapo─Źela je sve─Źana Akademija povodom 90. obljetnice ro─Ĺenja prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tu─Ĺmana. Velika dvorana hotela Sheraton nije bila dovoljno velika da primi sve koji su se pozivu odazvali.

Veliko i ugodno iznena─Ĺenje bilo je prisustvo generala Praljka ─Źiji je dolazak popra─çen dugim i odu┼íevljenim pljeskom. Govornici su bili: admiral Davor Domazet Lo┼ío, potpredsjednik Matice hrvatske akademik Ante Stama─ç, predsjednik Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) sisa─Źki biskup mons. Vlado Ko┼íi─ç, akademik Ivan Aralica i Miroslav Tu─Ĺman, ─Źiji govor donosimo u nastavku.

Poštovane dame i gospodo,
Dragi prijatelji

Dozvolite da se (u svoje ime i u ime organizatora Udruge HIP) svima Vama, kao i dana┼ínjim govornicima, odmah na po─Źetku posebno zahvalim na Va┼íem dolasku i sudjelovanju na ovoj akademiji povodom 90-te obljetnice ro─Ĺenja prvoga hrvatskoga predsjednika.


90. obljetnica ro─Ĺenja dr. Franje Tu─Ĺmana, tek je povod zbog kojeg smo se danas ovdje okupili. Motiva radi kojih je svatko od nas danas ovdje, zacijelo ima vi┼íe: od toga da odamo priznanje povjesni─Źaru ─Źija nas je misao ujedinila na zajedni─Źko djelovanje 1990-ih; politi─Źaru koji je stvorio vode─çu i najja─Źu stranku pod ─Źijim je programom Hrvatska iza┼íla iz komunizma i Jugoslavije; dr┼żavniku koji je uspio voditi Hrvatsku do samostalnosti, me─Ĺunarodnog priznanja i teritorijalne cjelovitosti; ─Źovjeku koji je sve nas zdru┼żio i zadu┼żio - na ovaj ili onaj na─Źin - jer smo bili sudionici jednog herojskog vremena u kojem smo se izborili za hrvatsku slobodu i hrvatsku dr┼żavu.


Danas se s pravom mo┼żemo pitati odajemo li po─Źast povjesni─Źaru, dr┼żavniku i ─Źovjeku zbog njegova djela i zasluga koje su stvar pro┼ílosti, ili su pak njegova misao i nauk i danas relevantni za na┼íu sada┼ínjicu i budu─çnost?


Detu─Ĺmanizatori i retu─Ĺmanizatori danas se spore oko toga. Vrlo ─Źesto taj spor ne izlazi iz sjene misli i djela povjesnika i dr┼żavnika dr. Tu─Ĺmana.


┼áto prvi hrvatski predsjednik simbolizira za hrvatskog ─Źovjeka vrlo je lako prikazati. Predsjenik Tu─Ĺman je znao, u okolnostima 1991. godine, kada su svi bili protiv osamostaljenja i priznanja Hrvatske, kada su i EZ i me─Ĺunarodni ─Źimbenici bili protiv raspada Jugoslavije, kada je u rujnu 1991. VS UN-a, proglasilo embargo na uvoz oru┼żja u Jugoslaviju, (a to je bila politi─Źka poruka Beogradu da mo┼że svom silom vojno udariti na Hrvatsku kako bi se o─Źuvala Jugoslavija) - u tim i takvim okolnostima predsjednik je znao privoljeti me─Ĺunarodnu zajednicu (od rujna do kraja prosinca 1991.) na me─Ĺunarodno priznanje Hrvatske!


To zna─Źi znati se boriti i uspje┼íno se izboriti za hrvatske nacionalne interese. Imati sve protiv sebe, ali igrati po me─Ĺunarodnim pravilima, osigurati svoje interese, na na─Źin da se za sebe (tj. Hrvatsku) ne tra┼żi ni┼íta drugo ┼íto ne bi vrijedilo i za druge.


Ostvariti hrvatske nacionalne interese mo┼że samo netko tko zna: me─Ĺunarodnu situaciju, ima potporu svojega naroda i ima osobne hrabrosti i strasti sebe izlo┼żiti i zalo┼żiti za ciljeve kojima stremi.


Predsjednik Tu─Ĺman dobio je potporu ve─çine hrvatskog naroda politikom pomirbe, i stvaranjem Vlade demokratskog jedinstva 1991.; unato─Ź ─Źinjenici da je HDZ imao apsolutnu ve─Źinu u Saboru. Za njega je i vlastita stranka, HDZ, bio samo instrument za ostvarivanje politi─Źkog programa: iza─Źi iz komunisiti─Źke Jugoslavije, posti─çi me─Ĺunarono priznanje, osloboditi okupirana podru─Źja.


Politi─Źki program predsjednik Tu─Ĺman izgradio je na povijesnoj spoznaji: svijet se stalno globalizira, a nacionalno individualizira. S te je pozicije vodio i me─Ĺunarodnu i nacionalnu i strana─Źku politiku.


Hrvatska je danas u krizi. Hrvatska nakon predsjednika Tu─Ĺmana nema dr┼żavnika. To samo zna─Źi da hrvatske politi─Źke elite nemaju viziju o mjestu i ulozi Hrvatske u me─Ĺunarodnom poretku, zato su neuspje┼íne u zastupanju hrvatskih interesa u EU i u svijetu. Vrhunac njihovih politi─Źkih programa je ostvarivanje strana─Źkih, a naj─Źe┼í─çe samo kadrovskih, interesa.


U doba globalizacije politi─Źke, gospodarske i kulturne mre┼że postale su gu┼í─çe, transnacionalne interakcije postale su br┼że, a povezanost izme─Ĺu i pojedinaca i nacija dramati─Źno je porasla.
U doba globalizacije nacija je i nadalje klju─Źni politi─Źki i gospodarski subjekt, osnovni nositelj i demokracije i razvitka. Kada se naru┼íi odnos snaga izme─Ĺu globalizacijskih procesa i nacionalnih probitaka, tada smo suo─Źeni ili s globalnim imperilazizmom ili s nacionalnim izolacionizmom.


I danas me─Ĺunarodne institucije i vi┼íenacionalne zajednice na─Źe┼í─çe se uru┼íavaju pod prijetnjom imperijalnog kozmopolitizma, a prijeti im kolaps onda kada nisu ostvareni nacionalni interesi. Svjedoci smo razli─Źitim ugrozama nacionalnih interesa, ali i suprotstavljanju negativnim u─Źincima globalizacije: od Belgije do Gr─Źke, te Islanda, Portugala, ┼ápanjolske i Italije. ─îe┼íka, Poljska i Ma─Ĺarska tra┼że promjene odnosa u EU, kako bi se za┼ítitili kulturni i nacionalni identiteti malobrojnih naroda.


Za vrijeme predsjednika Tu─Ĺmana, HDZ je bio sredi┼ínja stranka - ne zbog lijeve i desne politi─Źke geometrije - ve─ç zbog toga ┼íto je u sredi┼ítu imao interese cijelog hrvatskog naroda, svih hrvatskih gra─Ĺana, program koji nudi i donosi boljitak i razvoj cijeloj Hrvatskoj.


Svjedoci smo da su danas politi─Źke stranke neu─Źinkovite u rje┼íavanju politi─Źke i gospodarske krize u kojoj se nalazi Hrvatska. Za┼íto? Jer polaze prvenstveno od onoga ┼íto je dobro za njih, a ne za Hrvatsku. Sa tih i takvih pozicija mogu─çe je, u najboljem slu─Źaju, o─Źuvati postoje─çi status quo, ali nije mogu─çe utjecati na me─Ĺunarodni poredak i me─Ĺunarodne odnose, te raditi na boljitku i od Hrvatske u─Źiniti zemlju u kojoj ─çe se dobro i dostojanstveno ┼żivjeti.


Zato su na─Źela na kojima je predsjednik Tu─Ĺman vodio hrvatsku dr┼żavu i slu┼żbenu hrvatsku politiku i danas jednako aktualna. Nismo inferiorni u odnosu na EU, nego mo┼żemo biti samo ravnopravni partneri. Nismo balkanska zemlja, nego srednjoeuropska i mediteranska zemlja. Nismo dr┼żava nastala na zlo─Źinu i etni─Źkom ─Źi┼í─çenju, kako se u Haagu ┼żeli i danas presuditi i predsjedniku Tu─Ĺmanu i hrvatskim generalima Gotovini i Marka─Źu, a sutra generalima Slobodanu Praljku, Milivoju Petkovi─çu, Jadranku Prli─çu, Valentinu ─îori─çu, Berislavu Pu┼íi─çu i Bruni Stoji─çu.


Dame i gospodo,
Hrvatski narod ima pravo na svoje dostojanstvo i bolje sutra. To mo┼żemo ostvariti samo vlastitim snagama i vlastitom pame─çu, s vjerom da smo jednaki drugima, a da u nekim stvarima mo┼żemo biti i bolji od drugih. Ta su na─Źela politi─Źko i povijesno naslje─Ĺe predsjednika Tu─Ĺmana, i s tim smo se uvjerenjem i sa tom smo se porukom danas ovdje okupili.


Zato svima Vama još jednom zahvaljujem na Vašem dolasku i sudjelovanju na ovoj akademiji.


Miroslav Tu─Ĺman

Zagreb, 14. svibnja 2012.


 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU