Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BRISANJE TITOVA IMENA CIVILIZACIJSKI JE IMPERATIV         (03.12.2016.)

Koliko duboko nehuman mora biti pojedinac koji se zauzima da ostane Titovo ime zagreba─Źkoga Trga

Ni 25 godina nakon uspostavljanje demokracije u na┼íoj neovisnoj Republici vladaju─çi u Hrvatskoj nisu sazreli za to da napokon izbri┼íu ime Josipa Broza Tita, kao jednoga od deset najve─çih zlo─Źinaca svijeta u 20. stolje─çu, iz hrvatskoga javnoga prostora premda to nala┼żu svi politi─Źki i civilizacijski razlozi.

To se posebno bolno uo─Źava u Zagrebu nakon ┼íto tamo┼ínjoj organizaciji HDZ-a nije uspjelo proturiti odgovaraju─çi zahtjev u Gradskoj skup┼ítini za promjenu Trga mar┼íala Tita u Kazali┼íni trg. Koliko god je taj prijedlog do┼íao prekasno i koliko god je u funkciji idu─çih lokalnih izbora, da je uspio, mogao je biti signal za sli─Źne promjene u ostaloj Hrvatskoj. No gradona─Źelnik Milan Bandi─ç je, navodno, pogazio svoju rije─Ź i odluku o tome navodno ─çe prepustiti gra─Ĺanima na referendumu ┼íto bi se odr┼żao isti dan kao i re─Źeni izbori.


Vrlo lukavo, no drugo se nije ni moglo o─Źekivati od politi─Źkoga kameleona kakav je Bandi─ç, koji ujutro nosi bed┼ż s Titovim likom, a poslijepodne debelu katoli─Źku vo┼ítanicu. On tako─Ĺer tvrdi kako je Tu─Ĺman dva puta sprije─Źio preimenovanje Titova trga. A ┼íto onda ako je tako bilo, Tu─Ĺman nije ÔÇ×nepogre┼íivi papaÔÇť. Osim toga, Tu─Ĺman je stvarno imao neke slabosti prema mar┼íalu poku┼íavaju─çi ga imitirati, no nakon ┼íto je nova predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarovi─ç, uklonila Titin kipi─ç iz predsjedni─Źkih odaja, ÔÇ×argumentÔÇť o Tu─Ĺmanovu ÔÇ×ne pakovati TituÔÇť vi┼íe nije trebalo slijediti.


Na┼íi socijaldemokrati, koji su to samo po imenu, jo┼í uvijek vide u Titu velikoga dr┼żavnika koji je Hrvatsku uveo u tabor pobjednika u Drugome svjetskom ratu. Njima se pridru┼żuju i neki ÔÇ×neutralciÔÇť koji hvale Tita kao politi─Źara koji je Hrvatskoj osigurao federativni polo┼żaj u Jugoslaviji, za na┼íu Republiku ÔÇ×osvojioÔÇť Istru, Rijeku, Zadar i tri jadranska otoka te poslije sukoba sa Staljinom u SFRJ proveo neke reforme koje su re┼żim u─Źinile podno┼íljivijim nego kakav je bio u ostalim komunisti─Źkim zemljama.

Svi su ovi navodi poluistine koje su ─Źesto gore od la┼żi, jer daju privid istine. Tito nije uveo na┼íu Republiku u pobjedni─Źki tabor nakon 1945. nego Jugoslaviju, jer tada┼ínja NR Hrvatska nije posjedovala me─Ĺunarodnopravni subjektivitet. Osim toga, u Titovim partizanima sudjelovalo je i mnogo Hrvata, po prilici toliko koliko nas je bilo u postotcima u Jugoslaviji, pa je time NR Hrvatska bila dio pobjedni─Źke jugoslavenske zajednice naroda i narodnosti, dok NDH nije priznala ni jedna dr┼żava antifa┼íisti─Źke koalicije, ┼íto zna─Źi da nismo bili slijednici NDH nego obje Jugoslavije pa je stoga tvrdnja o Titu koji nas je kao NRH, odnosno SRH, uveo u pobjednike suvi┼ína.


┼áto se ti─Źe oslobo─Ĺenja dijelova hrvatskoga nacionalnog prostora, koji je nakon Prvoga svjetskoga rata prisvojila Kraljevina i nakon travnja 1945. oduzela fa┼íisti─Źka Italija, oni bi bili vra─çeni Hrvatskoj i Jugoslaviji i da Titovi partizani nisu bili u pobjedni─Źkome taboru, bili bi to jugoslavenski rojalisti s izbjegli─Źkom vladom u Londonu u kojoj su sjedili i hrvatski ministri, pripadnici demokratskog HSS-a. Osim toga, nakon pada Italije u rujnu 1943. prva je NDH poni┼ítila Rimske ugovore s kojima su Hrvatskoj bili oduzeti jadranski prostori, a tek nakon toga je partizanski komitet za Istru u─Źinio isto, sa zaka┼ínjenjem! Pa i taj je korak kritiziralo sredi┼ínje partijsko vodstvo jer da je to bilo u njegovoj mjerodavnosti.


Pri stvaranju republi─Źkih granica u komunisti─Źkoj Jugoslaviji Hrvatska je izgubila svoje stoljetne predjele ÔÇô isto─Źni Srijem i Boku kotorsku, a to titoljupci nikada ne spominju, dok je Srbija dobila nesrpsko Kosovo i vi┼íenacionalnu Vojvodinu, a mogla je ─Źak i Bosnu i Hercegovinu, kako je predlagao vrhunski srbijanski partijac Mo┼íe Pijade, ali to su sprije─Źili upravo BiH komunisti srpske nacionalnosti. Prema svjedo─Źenju Milovana ─Éilasa, za Tita su republi─Źke granice i onako bile ÔÇ×administrativneÔÇť, ┼íto su tijekom raspada SFRJ zdu┼íno propagirali Milo┼íevi─çevi prista┼íe u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, s tvrdnjom da se samoodre─Ĺenje naroda ne odnosi na socijalisti─Źke republike nego na narode gdje god obitavali, ┼íto je onda to na─Źelo ─Źinilo neizvedivim.


Da je Titova vlast nakon Staljinove sva─Ĺe s Titom, a ne obratno, po─Źela s polaganom liberalizacijom u gospodarstvu i kulturi, to je bilo vi┼íe takti─Źke nego bitne naravi jer je re┼żim sa─Źuvao sve poluge odlu─Źivanja u svojim rukama i uop─çe nije dopu┼ítao ni minimalnu alternativu da bi mogao biti demokratiziran na bilo koji na─Źin. Ostao je kombinacija totalitarnoga i autoritativnoga re┼żima. Unato─Ź svim popu┼ítanjima svemo─çne Partije, Tito i njegovi hrvatski podlo┼żnici brutalno su ugu┼íili hrvatsko prolje─çe premda nije bilo antijugoslavensko nego je samo tra┼żilo ne┼íto pravedniji tretman Socijalisti─Źke Republike Hrvatske unutar jugoslavenske Federacije. To na┼í titoljupci jednostavno zaboravljaju. Zanimljivo je da su Srbijanci u jednome nedavnom ispitivanju javnoga mnijenja Tita proglasili svojim najomiljenijim politi─Źarom pa se u tomu sla┼żu s na┼íim ÔÇ×titoistimaÔÇť u SDP i ┼íire. Rekli bismo: novo bratstvo i jedinstvo.


Ako na jednu stranu stavimo zasluge Titova re┼żima, a na drugu sve njegove zlo─Źine, potonji su znatno ve─çi i trajniji. Nabrojimo samo neke kardinalne zlo─Źine po─Źinjene u komunisti─Źkoj Jugoslaviji po zapovijedi Josipa Broza Tita ili u najmanju ruku s njegovim pre┼íutnim odobravanjem i/ili ne─Źinjenjem.

Ve─ç za vrijeme rata 1941.-1945. Titovi partizani provode tzv. revolucionarno pravosu─Ĺe ubijaju─çi bez suda i pravde svoje prave i/ili izmi┼íljene protivnike. Premda su nakon kapitulacije nacisti─Źke Njema─Źke bili apsolutni pobjednici bez ikakve mogu─çnosti svojih protivnika da ih u bilo ─Źemu sprije─Źe, jugoslavenski su komunisti po─Źinili strahovite osvetni─Źke zlo─Źine od Bleiburga do kri┼żnih putova, za ┼íto nisu imali nikakva opravdanja.Tvrdnje da su tako ne┼íto radili i drugi pobjednici u antifa┼íisti─Źkoj koaliciji ne piju vodu jer su zlo─Źini jugokomunista bili znatno ve─çi i svojim posljedicama dugotrajniji. Osim toga, jedne zlo─Źine ne smije se opravdavati drugim zlo─Źinima. To ─Źine samo kriminalci.

Komunisti su ve─ç za vrijeme rata po─Źeli progoniti Katoli─Źku Crkvu, poubijav┼íi u ratu i pora─çu vi┼íe od 600 sve─çenika, redovnika i redovnica, a kulminacija toga bilo je su─Ĺenje i presuda zagreba─Źkome nadbiskupu Alojziju Stepincu ─Źija je jedina ÔÇ×krivnjaÔÇť bila da se nije, po Titovu zahtjevu, htio odijeliti od rimskoga pape, kako je otvoreno priznao i Milovan ─Éilas.


Preuzev┼íi potpunu vlast u svim njezinim fragmentima, jugoslavenski su komunisti nakon svibnja 1945. vrlo ubrzano po─Źeli pretvarati Jugoslaviju u minjaturni Sovjetski Savez sa svim njegovim ideolo┼íkim, politi─Źkim, gospodarskim i kulturnim osobinama: zabranjene su sve nekomunisti─Źke stranke i udruge, Crkva je stjerana u sakristije, po─Źela je temeljita indoktrinacija mlade┼żi od dje─Źjih vrti─ça do sveu─Źili┼íta, na selu je vr┼íena nasilna kolektivizacija, privatno vlasni┼ítvo u industriji, obrtu i uslu┼żnim djelatnostima uglavnom je ukinuto, ┼íto je bila najve─ça plja─Źka u povijesti nacije, kulturne institucije bile su ideolo┼íki i politi─Źki podvrgnute svemogu─çoj Partiji, ukinuta je sloboda javnoga izra┼żavanja preko medija, koji su bili pretvoreni u partijske organe, ljudi nisu smjeli slobodno putovati u inozemstvo, pravosu─Ĺe je bilo pretvoreno o osvetni─Źke institucije komunisti─Źke revolucije itd. ─îak i onda kad je re┼żim bio najsigurniji, njegov vrhovnik Broz, te nakon njegove smrti republi─Źke glavonje, nare─Ĺivali su likvidacije hrvatskih emigranata u inozemstvu s oko po prilici 70 do 75 ┼żrtava.


Zar re─Źeno nije dovoljno da se svaki iole humani ─Źovjek protivi bilo kakvome sve─Źanom spominjanju onoga ─Źovjeka koji se nalazio na vrhu piramide takva nasilni─Źkoga re┼żima, a zvao se Josip Broz Tito, do┼żivotni predsjednik Jugoslavije i Komunisti─Źke Parije, vrhovni komandant i mar┼íal ÔÇ×JNAÔÇť i sve ostalo ┼íto ga je stavilo u poziciju ÔÇ×svemogu─çega boga na zemljiÔÇť, ─Źovjeka koji je u svemu imao posljednju rije─Ź? Stvarno treba biti duboko nehuman, oguglati na sve muke i jade protivnika toga re┼żima ili potpuno osvetni─Źki raspolo┼żen prema njima i zastupati poziciju kako ÔÇ×Trg mar┼íala TitaÔÇť u Zagrebu treba ostati pod svaku cijenu, ┼íto zagovaraju svi kandidati za predsjednika tzv. Socijaldemokratske partije, istarski i dalmatinski separatisti, politi─Źki nepismeni HDZ-ovci i tzv. intelektualci koji patolo┼íki mrze svoj narod.

Ostali, a oni su premo─çna ve─çina, trebaju ustrajati na tome da se putem dr┼żavnoga zakona zabrani svako slavljenje totalitarnih re┼żima, pa i komunisti─Źkoga, te njihovih vo─Ĺa i sljedbenika, kakav je bio onaj pod vodstvom Josipa Broza Tita. To je vi┼íe civilizacijski nego ideolo┼íki i politi─Źki zahtjev. Sve dok se ne izbri┼íu krvave mrlje zlo─Źina─Źkoga Titova imena iz hrvatskoga javnog prostora, na┼ía Republika ne ─çe biti posve demokratska i slobodna dr┼żava. Bit ─çe prljavi ostatak komunisti─Źke Jugoslavije, ─Źiji je vrhovni vo─Ĺa rekao kako ─çe ÔÇ×Sava prije pote─çi uzvodno nego Hrvati dobiti svoju dr┼żavuÔÇť. A dobili su ju pa bi onoga koji je to rekao trebalo baciti na smetli┼íte povijesti. Silom zakona, u svim predjelima Republike, bez obzira na to ┼íto misle lokalni ┼íerifi, jer zla koje je po─Źinio Tito i njegov re┼żim poga─Ĺala su cijelo podru─Źje na┼íe domovine Hrvatske.


Gojko Bori─ç, Hrvatski tjednik

www.hkz-kkv.ch

134 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU