Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

REZOLUCIJA - VA┼ŻNOST EUROPSKOG SJE─ćANJA ZA BUDU─ćNOST EUROPE      (07.11.2019.)

Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjedna─Źava i osu─Ĺuje nacisti─Źki i komunisti─Źki re┼żim

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva ÔÇťVa┼żnost europskog sje─çanja za budu─çnost Europe (2019/2819(RSP))ÔÇť, kojom je osudio i izjedna─Źio nacisti─Źke i komunisti─Źke zlo─Źine kao i zlo─Źine svih ostalih re┼żima. U njoj se izme─Ĺu ostaloga podsje─ça kako su ÔÇťnacisti─Źki i komunisti─Źki re┼żimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapam─çenih gubitaka ┼żivota i slobode u 20. stolje─çu u dotad nevi─Ĺenim razmjerima u ljudskoj povijestiÔÇŁ, a tako─Ĺer i poziva ÔÇťsve dr┼żave ─Źlanice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zlo─Źina i djela agresije koje su po─Źinili totalitarni komunisti─Źki re┼żimi i nacisti─Źki re┼żimÔÇŁ.

Europski parlament u Rezoluciji tako─Ĺer izra┼żava zabrinutost jer ÔÇťu javnim prostorima nekih dr┼żava ─Źlanica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veli─Źaju totalitarni re┼żimiÔÇť.

Tekst cijele Rezolucije:

ÔÇťRezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o va┼żnosti europskog sje─çanja za budu─çnost Europe (2019/2819(RSP))

Europski parlament,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir univerzalna na─Źela ljudskih prava i temeljna na─Źela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedni─Źkim vrijednostima,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uo─Źi Europskog dana sje─çanja na ┼żrtve svih totalitarnih i autoritarnih re┼żima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourov├í,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir Op─çu deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948., sponzori

ÔÇô uzimaju─çi u obzir Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o 60. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata u Europi na dan 8. svibnja 1945.(1),

ÔÇô uzimaju─çi u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi me─Ĺunarodne osude zlo─Źina totalitaristi─Źkih komunisti─Źkih re┼żima koju je Parlamentarna skup┼ítina Vije─ça Europe usvojila 26. sije─Źnja 2006.,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir Okvirnu odluku Vije─ça 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju odre─Ĺenih oblika i na─Źina izra┼żavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(2),

ÔÇô uzimaju─çi u obzir pra┼íku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir svoju deklaraciju o progla┼íenju 23. kolovoza Europskim danom sje─çanja na ┼żrtve staljinizma i nacizma usvojenu 23. rujna 2008.(3),

ÔÇô uzimaju─çi u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(4),

ÔÇô uzimaju─çi u obzir izvje┼í─çe Komisije od 22. prosinca 2010. o sje─çanju na zlo─Źine totalitarnih re┼żima u Europi (COM(2010)0783),

ÔÇô uzimaju─çi u obzir zaklju─Źke Vije─ça od 9. i 10. lipnja 2011. o sje─çanju na zlo─Źine totalitarnih re┼żima u Europi,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir Var┼íavsku deklaraciju od 23. kolovoza 2011. o Europskom danu sje─çanja na ┼żrtve totalitarnih re┼żima,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir zajedni─Źku izjavu koju su 23. kolovoza 2018. dali predstavnici vlada dr┼żava ─Źlanica EU-a u spomen ┼żrtvama komunizma,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir svoju povijesnu rezoluciju o situaciji u Estoniji, Latviji i Litvi usvojenu 13. sije─Źnja 1983. kao odgovor na ÔÇ×Balti─Źki apelÔÇť koji je uputilo 45 gra─Ĺana tih zemalja,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir rezolucije i izjave o zlo─Źinima totalitarnih komunisti─Źkih re┼żima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata,

ÔÇô uzimaju─çi u obzir ─Źlanak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

 

A. budu─çi da se ove godine obilje┼żava 80. godi┼ínjica po─Źetka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad nevi─Ĺenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetlje─çima;

B. budu─çi da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunisti─Źki Sovjetski Savez i nacisti─Źka Njema─Źka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih dr┼żava u sfere interesa izme─Ĺu svoja dva totalitarna re┼żima, otvoriv┼íi tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

C. budu─çi da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacisti─Źko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, ─Źime je ta zemlja li┼íena neovisnosti, a poljski narod suo─Źen s nezapam─çenom tragedijom; te da je komunisti─Źki Sovjetski Savez 30. studenog 1939. zapo─Źeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vra─çeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

D. budu─çi da su nakon poraza nacisti─Źkog re┼żima i zavr┼íetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i zapo─Źeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, jo┼í pola stolje─ça te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i dru┼ítveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskra─çeni;

E. budu─çi da, usprkos tome ┼íto su zlo─Źini nacisti─Źkog re┼żima ocijenjeni i ka┼żnjeni u okviru N├╝rnber┼íkog procesa, jo┼í uvijek postoji hitna potreba za ve─çom osvije┼íteno┼í─çu, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zlo─Źina staljinizma i drugih diktatura;

F. budu─çi da su u nekim dr┼żavama ─Źlanicama komunisti─Źke i nacisti─Źke ideologije zakonom zabranjene;

G. budu─çi da je europska integracija od po─Źetka predstavljala reakciju na patnje prouzro─Źene dvama svjetskim ratovima i nacisti─Źkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na ┼íirenje totalitarnih i nedemokratskih komunisti─Źkih re┼żima u sredi┼ínjoj i isto─Źnoj Europi te na─Źin da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budu─çi da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunisti─Źku diktaturu, proces pro┼íirenja EU-a koji je zapo─Źeo 2004. zna─Źio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;

H. budu─çi da se europska tragi─Źna povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala po─Źast ┼żrtvama, osudili po─Źinitelji i postavili temelji za pomirenje koje po─Źiva na istini i sje─çanju;

I. budu─çi da su sje─çanje na ┼żrtve totalitarnih re┼żima i priznanje i podizanje svijesti o zajedni─Źkom europskom naslje─Ĺu zlo─Źina koje su po─Źinile komunisti─Źke, nacisti─Źke i druge diktature od klju─Źne va┼żnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na dana┼ínje vanjske prijetnje;

J. budu─çi da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilje┼żena 50. godi┼ínjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sje─çanja na ┼żrtve totalitarnih re┼żima organiziran ÔÇ×Balti─Źki putÔÇť, dotad nezabilje┼żena demonstracija dva milijuna Litavaca, Latvijaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;

K. budu─çi da su, usprkos tome ┼íto je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacisti─Źkom Njema─Źkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenuta─Źno promi─Źu stajali┼íte da su Poljska, balti─Źke dr┼żave i Zapad pravi pokreta─Źi Drugog svjetskog rata;

L. budu─çi da su sje─çanje na ┼żrtve totalitarnih i autoritarnih re┼żima i priznanje i podizanje svijesti o zajedni─Źkom europskom naslje─Ĺu zlo─Źina koje su po─Źinile staljinisti─Źke, nacisti─Źke i druge diktature od klju─Źne va┼żnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na dana┼ínje vanjske prijetnje;

M. budu─çi da otvoreno radikalne, rasisti─Źke i ksenofobne skupine i politi─Źke stranke poti─Źu na mr┼żnju i nasilje u dru┼ítvu, primjerice ┼íirenjem govora mr┼żnje na internetu, ┼íto ─Źesto dovodi do porasta nasilja, ksenofobije i netolerancije;

1. podsje─ça na to da se prema ─Źlanku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima po┼ítovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i po┼ítovanja ljudskih prava, uklju─Źuju─çi i prava pripadnika manjina; podsje─ça na to da su te vrijednosti zajedni─Źke svim dr┼żavama ─Źlanicama;

2. nagla┼íava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, zapo─Źeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacisti─Źko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna re┼żima sa zajedni─Źkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja;

3. podsje─ça da su nacisti─Źki i komunisti─Źki re┼żimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapam─çenih gubitaka ┼żivota i slobode u 20. stolje─çu u dotad nevi─Ĺenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najo┼ítrije osu─Ĺuje djela agresije, zlo─Źine protiv ─Źovje─Źnosti i masovna kr┼íenja ljudskih prava koje su po─Źinili nacisti─Źki, komunisti─Źki i drugi totalitarni re┼żimi;

4. izra┼żava svoje duboko po┼ítovanje za svaku ┼żrtvu tih totalitarnih re┼żima i poziva sve europske institucije i aktere da u─Źine sve ┼íto je u njihovoj mo─çi kako bi odr┼żali sje─çanje na stravi─Źne totalitarne zlo─Źine protiv ─Źovje─Źnosti i sustavna te┼íke kr┼íenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajam─Źilo da se takvi zlo─Źini vi┼íe nikada ne ponove; nagla┼íava va┼żnost o─Źuvanja sje─çanja na pro┼ílost jer bez sje─çanja ne mo┼że biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideolo┼íku pozadinu;

5. poziva sve dr┼żave ─Źlanice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zlo─Źina i djela agresije koje su po─Źinili totalitarni komunisti─Źki re┼żimi i nacisti─Źki re┼żim;

6. osu─Ĺuje manifestacije i ┼íirenje totalitarnih ideologija kao ┼íto su nacizam i staljinizam u EU-u;

7. osu─Ĺuje povijesni revizionizam i glorificiranje nacisti─Źkih kolaboracionista u nekim dr┼żavama ─Źlanicama EU-a; duboko ga brine sve ve─çe prihva─çanje radikalnih ideologija i povratak fa┼íizmu, rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima netolerancije u Europskoj uniji te uznemiruju vijesti iz nekih dr┼żava ─Źlanica o ┼íurovanju politi─Źkih vo─Ĺa, politi─Źkih stranaka i tijela kaznenopravnog progona s radikalnim, rasisti─Źkim i ksenofobnim pokretima razli─Źitih politi─Źkih denominacija; poziva dr┼żave ─Źlanice da najo┼ítrije osude takva djela jer ona ugro┼żavaju vrijednosti EU-a, mir, slobodu i demokraciju;

8. poziva sve dr┼żave ─Źlanice EU-a da 23. kolovoza obilje┼żavaju kao Europski dan sje─çanja na ┼żrtve totalitarnih re┼żima i na razini EU-a i na dr┼żavnoj razini te da razvijaju svijest mla─Ĺih generacija o tim temama tako ┼íto ─çe povijest i analizu posljedica totalitarnih re┼żima uklju─Źiti u kurikulume i ud┼żbenike svih ┼íkola u EU-u; poziva dr┼żave ─Źlanice da podr┼że dokumentiranje mu─Źne pro┼ílosti Europe, na primjer prevo─Ĺenjem rasprava s N├╝rnber┼íkog procesa na sve jezike EU-a;

9. poziva dr┼żave ─Źlanice da osude sve oblike negiranja holokausta, uklju─Źuju─çi trivijaliziranje i umanjivanje zlo─Źina koje su po─Źinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, te da sprije─Źe pojavu trivijalizacije u politi─Źkom i medijskom diskursu;

10. zala┼że se za zajedni─Źku kulturu sje─çanja koja ─çe odbacivati zlo─Źine fa┼íisti─Źkih, staljinisti─Źkih i drugih totalitarnih i autoritarnih re┼żima iz pro┼ílosti i slu┼żiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na dana┼ínje prijetnje demokraciji, naro─Źito me─Ĺu mla─Ĺim nara┼ítajima; poti─Źe dr┼żave ─Źlanice da kroz op─çu kulturu promi─Źu obrazovanje o raznolikosti na┼íeg dru┼ítva i o na┼íoj zajedni─Źkoj povijesti, uklju─Źuju─çi obrazovanje o zvjerstvima po─Źinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih ┼żrtava tijekom niza godina;

11. nadalje, poziva na to da se 25. svibnja (godi┼ínjica smaknu─ça heroja iz Auschwitza ritmajstora Witolda Pileckog) proglasi me─Ĺunarodnim danom junaka borbe protiv totalitarizma koji ─çe biti izraz po┼ítovanja i po─Źasti prema svima onima koji su, suprotstaviv┼íi se tiraniji, pokazali juna┼ítvo i istinsku ljubav za ─Źovje─Źanstvo te ─çe budu─çim generacijama slu┼żiti kao jasan primjer ispravnog stava koji treba zauzeti pred prijetnjom od totalitarnog porobljavanja;

12. poziva Komisiju da pru┼żi efektivnu potporu projektima za povijesno pam─çenje i sje─çanje u dr┼żavama ─Źlanicama kao i za aktivnosti Platforme europskog sje─çanja i savjesti te da u okviru programa Europa za gra─Ĺane odvoji odgovaraju─ça financijska sredstva za komemoraciju i sje─çanje na ┼żrtve totalitarizma, kao ┼íto je to izneseno u stajali┼ítu Parlamenta o programu Prava i vrijednosti za razdoblje 2021. ÔÇô 2027.;

13. izjavljuje da europska integracija kao model mira i pomirenja predstavlja slobodan izbor naroda Europe koji su se tako opredijelili za zajedni─Źku budu─çnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i za┼ítitu demokracije, po┼ítovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar ve─ç i izvan Europske unije;

14. isti─Źe da su se, u svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, zemlje isto─Źne i sredi┼ínje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, ve─ç da su se, uz pomo─ç EU-a, pokazale uspje┼ínima u provedbi reformi i postizanju dru┼ítveno-gospodarskog razvoja; nagla┼íava, me─Ĺutim, da ta mogu─çnost treba ostati otvorena i drugim europskim zemljama kako je utvr─Ĺeno u ─Źlanku 49. UEU-a;

15. tvrdi da je Rusija i dalje najve─ça ┼żrtva komunisti─Źkog totalitarizma i da ─çe njezin razvoj u demokratsku dr┼żavu biti ote┼żan sve dok vlada, politi─Źka elita i politi─Źka propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunisti─Źkih zlo─Źina i veli─Źanjem sovjetskog totalitarnog re┼żima; stoga poziva sve dijelove ruskog dru┼ítva da se suo─Źe sa svojom tragi─Źnom pro┼ílo┼í─çu;

16. duboko je zabrinut zbog nastojanja sada┼ínjeg ruskog vodstva da iskrivi povijesne ─Źinjenice i umanji zlo─Źine sovjetskog totalitarnog re┼żima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlu─Źno suprotstavi tim nastojanjima;

17. izra┼żava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih re┼żima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsje─ça na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacisti─Źkih i komunisti─Źkih simbola;

18. napominje da u javnim prostorima nekih dr┼żava ─Źlanica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veli─Źaju totalitarni re┼żimi, ┼íto otvara put iskrivljivanju povijesnih ─Źinjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog politi─Źkog sustava;

19. osu─Ĺuje ─Źinjenicu da ekstremisti─Źke i ksenofobne politi─Źke snage u Europi sve vi┼íe pose┼żu za iskrivljivanjem povijesnih ─Źinjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se ─Źuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uklju─Źuju─çi rasizam, antisemitizam i mr┼żnju prema seksualnim i drugim manjinama;

20. apelira na dr┼żave ─Źlanice da se pridr┼żavaju odredbi Okvirne odluke Vije─ça, tako da se suprotstave organizacijama koje ┼íire govor mr┼żnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu; te da efektivno zabrane neofa┼íisti─Źke i neonacisti─Źke skupine i svaku drugu zakladu ili udrugu koja veli─Źa i glorificira nacizam i fa┼íizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma, po┼ítuju─çi pritom doma─çi pravni poredak i nadle┼żnost;

21. nagla┼íava da bi tragi─Źna pro┼ílost Europe i dalje trebala slu┼żiti kao moralna i politi─Źka inspiracija za suo─Źavanje s izazovima dana┼ínjice, uklju─Źuju─çi borbu za pravedniji svijet, stvaraju─çi tako otvorena i tolerantna dru┼ítva i zajednice koje prihva─çaju etni─Źke, vjerske i seksualne manjine i primjenjuju─çi europske vrijednosti na sve;

22. nala┼że Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vije─çu, Komisiji, vladama i parlamentima dr┼żava ─Źlanica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Isto─Źnog partnerstva.

www.hkz-kkv.ch

176 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU