Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JE LI VI┼áE ZGRO┼ŻEN JOVANOVI─ć HA┼áKIM PRESUDAMA ILI PRODANOVI─ć SANADEROVOM PRESUDOM    (04.12.2012.)

Kad agresori izgube rat onda se to tragi─Źno manifestira i na narod agresorske dr┼żave, osim ako je agresor Srbija. Tada Srbi napadnu, razore, okupiraju, protjeraju stanovni┼ítvo, ubijaju i pale, a kad izgube rat, galame nad svojim ┼żrtvama i tra┼że procesuiranje onih koji su pobijedili.

Ante Gotovina sve vi┼íe postaje medijska konstanta u Hrvata. Me─Ĺu 100.000 odu┼íevljenih Hrvata na Jela─Źi─ç placu oko njega su se tiskali najvi┼íe oni koji su ga godinama javno tretirali kao ratnog zlo─Źinca. Uporno su tvrdili da nije pobjegao iz zemlje, Hrvatska bi danas ve─ç predsjedala EU-om. Za Gotovinom su organizirali potjere kao na divljem zapadu. Optu┼żivali su ga za provale u pari┼íke draguljarnice, tvrdili da je vi┼íe general-turist nego ratni general. Sad su odjednom ─Źvrsto na njegovoj strani.

Razlozi su dvojaki kao ┼íto to i prili─Źi u "balkanskoj kr─Źmi". Prvi je razlog lo┼ía savjest i podsvjesni strah da ─çe na povr┼íinu isplivati njihova pokvarenost i dvoli─Źnost, a drugi je kao i obi─Źno jeftina ideologija. Kad general Gotovina na Trgu, pred 100.000 odu┼íevljenih gra─Ĺana, zahvaljuje institucijama, onda on zahvaljuje dijelom i njima, jer su i oni dio tih institucija, pa general tim rije─Źima prodire u dubinu jugounitarnog srca jednog Zorana Pusi─ça bez obzira ┼íto ga je Zoki jo┼í isti dan bio denuncirao svom suistomi┼íljeniku Savi ┼átrbcu.

Kad na tu zahvalu institucijama odjekne zvonki zvi┼żduk onda od 100.000 odu┼íevljenih gra─Ĺana demago┼íkom transformacijom odjednom nastane 100.000 zajapurenih nacionalista, rigidnih desni─Źara i ognji┼ítara koji ovaj veli─Źanstveni doga─Ĺaj ┼żele iskoristiti za svoje sitne politikantske ciljeve.

Politi─Źki ofucani Stipe Mesi─ç, kao pokvarena gramofonska plo─Źa, neprekidno ponavlja da je najve─ça Gotovinina gre┼íka u tome ┼íto nije ┼żelio razgovarati sa Ha┼íkim tu┼żiteljstvom. Da je htio i da je s Ha┼íkom tu┼żiteljstvu ispri─Źao sve ┼íto oni ┼żele ─Źuti kako je to Stipe svojedobno napravio, Stipe bi mu vjerojatno sredio da Hag i ne vidi. Mesi─ç namjerno zaboravlja da je Marka─Ź jo┼í dok je bio na slobodi, u vi┼íe navrata razgovarao s Ha┼íkim tu┼żiteljstvom, ali je ta njegova kooperativnost rezultirala isto kao i Gotovinin bijeg.

Uostalom, Mesi─çev blef sru┼íio je sam Gotovina ustvrdiv┼íi kako prelijepa Carla s njim i nije nikada ┼żeljela razgovarati. Zato je htjela i razgovarala naduga─Źko i na┼íiroko s mnogima koji su se tog povijesnog dana, kad je bila izre─Źena osloba─Ĺaju─ça presuda generalima, na┼íli na Trgu bana Jela─Źi─ça. Unato─Ź svim tim balkanskim igricama, general se nije dao navu─çi na tanki led. Dao je svima do znanja da prvo ┼żeli nadoknaditi sve ono za ─Źime je dvanaest godina sanjao: obitelj, djeca, osobni mir i dosadna svakodnevnica sa svim brigama, radostima i nadanjima.

Ve─ç nakon nekoliko dana javi┼íe se dvojica koja su imala druga─Źije mi┼íljenje od svih o generalovom govoru na Trgu. Bijahu to Trusi─ç i Marija─Źi─ç. To su na┼íi lijevi mediji jedva do─Źekali. Tako Sandro Pogutz u Slobodnoj pi┼íe: "Trusi─ç i Marija─Źi─ç odrekli se Gotovine". Postavlja se pitanje jesu li se generala odrekli po Pogutzu i onih 100.000 na Trgu kad su zazvi┼żdali na spomen institucija dr┼żave. Naravno da nisu! Kad su se Trusi─ç i Marija─Źi─ç s takvim zvi┼żdukom oglasili u medijima odmah ih je trebalo ekskomunicirati.

Na Trgu su vi─Ĺeni bili i oni koji su u jednoj poznatoj anketi bili upitani "kad bi slu─Źajno na ulici prepoznali Gotovinu, biste li ga 1) prijavili policiji, 2) uzeli iznos raspisan za onoga tko ga uhvati i preda."

Naravno da su neki od tih na Trgu spremno odmah rekli na TV-u da bi ga svakako prijavili i uzeli nagradu, ali bi dio nagrade dali u dobrotvorne svrhe. Kako bi rekla Tanja Torbarina "Mo┼í' mislit'!" Me─Ĺu tim dobrotvorcima ne sje─çam se da su bili Trusi─ç i Marija─Źi─ç. A ovi koji su sudjelovali u toj poznatoj anketi ┼żeljeli su generalovo oslobo─Ĺenje istim onim ┼żarom, kojim je drug Tito 1971.g. ┼żelio hrvatsku dr┼żavu izrekav┼íi glupost da ─çe Sava prije pote─çi uzvodno negoli ─çe Hrvatska postati samostalna dr┼żava.

General Ante Gotovina bio je i ostao ─Źvrsti simbol na┼íe pobjede u Domovinskom ratu. Ako me─Ĺu onima koji su dvanaest godina sa zebnjom pratili njegovu sudbinu i s odu┼íevljenjem do─Źekali njegovo oslobo─Ĺenje ima i onih koji misle u nekim stvarima druga─Źije od Gotovine, to ne zna─Źi da su ga se i odrekli. Naprotiv, samo su iskreni za razliku od lijevih medijskih farizeja koji sada tra┼że sastanak s generalom u ─Źetiri oka da mu objasne kako im je u ovih dvanaest godina od brige za njegovu sudbinu otpala kosa sa glave. Pri tome ne znaju da je ─çelavost dijalekti─Źka pretvorba glave u guzicu, najprije po obliku, a potom i po sadr┼żaju.

I dok Hrvati (osim milijun gledatelja ┼Żikine dinastije) i dalje u┼żivaju u osloba─Ĺaju─çoj presudi Gotovini, Marka─Źu i Hrvatskoj, u kom┼íiluku vlada op─ça konsternacija.

Srbi prosto ne mogu vjerovati da je nakon osloba─Ĺanja usta┼íkih zlo─Źinaca Ha┼íki sud oslobodio i albanske separatiste na ─Źelu sa Ramush Hardinajem. Srbija je s pravom zgro┼żena. Tu vi┼íe nema nikakve razlike izme─Ĺu Tome Grobara i Liberalne stranke ─îede Jovanovi─ça. Ne zna se je li vi┼íe zgro┼żen ─îedo Jovanovi─ç Ha┼íkim presudama ili ─îedo Prodanovi─ç Sanaderovom presudom.

Odre─Ĺeni broj srpskih intelektualaca oduvijek je u Hrvatskoj imao status svetih krava. Oni su naime bili protiv Slobe, Vuka Brankovi─ça i Aleksandra Rankovi─ça. Tako se histori─Źarka Dubravka Stojkovi─ç navodno uvijek suprotstavljala srpskom nacionalizmu. Sada me─Ĺutim nikako nije u stanju prihvatiti tezu da je Srbija bila agresor u Hrvatskoj. Ka┼że na┼ía Dube da se sve doga─Ĺalo u okviru jedne dr┼żave, tj. Jugoslavije i da su rat izazvali nacionalisti s obje strane. I gdje je tu onda bre agresija? Ma, 'ajte molim vas! Tenkovi obasuti cvije─çem dok su harali Vukovarom, Vukovar sravnjen sa zemljom, ubojstva u ┼ákabrnji, okupacija tre─çine hrvatskog teritorija, protjerivanje svih Hrvata s okupiranih teritorija - a Dube vjeruje da je to samo korekcija nekih manjih razmirica dvaju istih i bratskih naroda. Za takav na─Źin "progresivnog" gledanja na noviju povijest Dubravka Stojkovi─ç nije trebala studirati povijest. Bilo bi joj dovoljno zavr┼íiti brzi te─Źaj historije u Beogradu, na adresi Francuska 3 (sjedi┼íte SANU).

┼áto tek re─çi o brojnim srpskim ┼żrtvama. Brojke zvjerski ubijenih Srba u doba Domovinskog rata frcaju kao na dra┼żbi slika u akcijskoj ku─çi Christie's u Londonu. Viktor Ivan─Źi─ç, jedan od "genijalaca" koji su upropastili Feral, rok─çe o 250.000 srpskih ┼żrtava u Domovinskom ratu. Ni sami Srbi u Srbiji se ne mogu slo┼żiti koliko su ih usta┼íe na ─Źelu s Gotovinom poklale kako bi rekao Kusturica.

"Mudri" Tvrtko Jakovina zbori kako se u Srbiji vodi bitka za reinterpretaciju rata i tvrdi kako su Srbi djelomi─Źno u pravu jer su i oni stradavali. Ta tvrdnja je po─Źetak i kraj svake pri─Źe. ┼áteta je ┼íto pora┼żena nacisti─Źka Njema─Źka nije imala jednog hrabrog i lucidnog povjesni─Źara kao ┼íto je to Tvrtko Jakovina ili njegov mentor Dule Biland┼żi─ç. Mogao se pojaviti i kao svjedok na nirnber┼íkom procesu 20.11.1945.g., i tvrditi kako su u II svjetskom ratu stradavali i Nijemci. Samo u bombardiranju Dresdena 13.-15.02.1945. g., prakti─Źki u vrijeme kraja rata, savezni─Źki bombarderi pod zapovjedni┼ítvom britanskom mar┼íala Arthura Harissa zapaljivim su bombama potpuno razorili i spalili grad i pobili 135.000 uglavnom civila. Da je tamo bio Tvrtko, britanski mar┼íal avijacije ne bi do─Źekao smrt u mirovini.

O Hiro┼íimi i Nagasakiju da i ne govorimo! Kad su Japanci 7.11.1941. g., napali Pearl Harbour na Havajima i u┼íli u rat sa SAD-om, Ameri su u roku odmah diljem zemlje otvorili konc-logore za pripadnike japanske zajednice u Americi. Naravno, to nije bilo humano, ali je F.D. Rooswelt smatrao da je to prakti─Źno rje┼íenje, jer se radi o narodu ─Źija zemlja je izvr┼íila agresiju na SAD.

Da ne govorimo o na─Źinima kako su partizanski pobjednici okrvavili ruke nad Hrvatima koji su bili na neprijateljskoj strani. I na kraju da ne budem papagajski dosadan, ┼żenevska konvencija iz 1949. g. (o njoj sam ve─ç u vi┼íe navrata pisao), ka┼że da se ne mo┼że goniti vlada koja je po─Źinila ratne zlo─Źine u osloba─Ĺanju svog okupiranog teritorija.

Sve nam to govori samo jedno: kad agresori izgube rat onda se to tragi─Źno manifestira i na narod agresorske dr┼żave, osim ako je agresor Srbija. Tada Srbi napadnu, razore, okupiraju, protjeraju stanovni┼ítvo, ubijaju i pale, a kad izgube rat, galame nad svojim ┼żrtvama i tra┼że procesuiranje onih koji su pobijedili.

Zanemarimo li ─Źinjenicu da nijedan Hrvat iz RH nije osu─Ĺen u Hagu, stalno slu┼íamo od na┼íe politi─Źke elite iste floskule kao npr.: da smo odmah nakon Oluje sve zlo─Źine procesuirali, danas bismo bili ve─ç u EU i kroz na┼íu bi zemlju tekli med i mlijeko. Hrvatski lajbeki kimaju glavom i kimaju "je, ba┼í je tak'!"

Ratni pobjednici Hrvati su do danas za zlo─Źine nakon Bljeska i Oluje osudili 2.380 osoba. Koliko su svojih osudili kod sebe doma agresori na Hrvatsku? A na┼íi mje┼íanci izme─Ĺu majmuna i papige, kako nas je prijateljski opisao Ljubomir Mici─ç izdava─Ź pro─Źetni─Źkog "Zenita", i dalje vjeruju da je trebalo osuditi bar 280.000 pripadnika pobjedni─Źke vojske pa bi onda valjda Pupovac, Mesi─ç i Te┼íerli─Źka, Pusi─ç i Savo ┼átrbac bili zadovoljniji.

Valjda bi tada bili zadovoljni Domagoj Margeti─ç i Viktor Ivan─Źi─Ź, jer oni i danas vjeruju da je u Hrvatskoj do Domovinskog rata ┼żivjelo 280.000 etni─Źkih Hrvata, a ostalo su bili multietni─Źki Srbi.

I na kraju jedna istinita anegdota koju mi je ispri─Źao Iko Buljan. On je svojevremeno igrao u njema─Źkom bundesliga┼íu u Hamburgu. Kako se Nijemci strogo dr┼że denacifikacije i svi su osjetljivi na bilo kakvu pojavu nacizma (slu─Źaj Mand┼żuki─ç!!!), s njim je u mom─Źadi igrao njema─Źki igra─Ź koji je postupno po─Źeo iskazivati neke simpatije prema nacional-socijalizmu. Jednom kad je pretjerao, do┼żivio je u svla─Źionici op─çu osudu. U trenutku katarze Nijemac je rekao, skoro pla─Źljivim glasom: "┼áto vi ho─çete? I moj je otac izgubio ┼żivot u nacisti─Źkom konc-logoru." Kriti─Źari ga upita┼íe kako se to dogodilo. "Napio se pa je pao sa stra┼żarskog tornja!" odgovorio je mladi njema─Źki nogometa┼í.

Podsje─ça me to na gnjusni zlo─Źin kad je kraj Gospi─ça ubijena jedna starica koja je sa vrha ┼ítale sa sjenom pu┼íkomitraljezom ┼íibala po hrvatskim vojnicima.

Arapska poslovica ka┼że: "Ako susjedova ku─ça gori, pazi na svoju!" A u Srbiji trenutno itekako gori!

Autor: Zvonimir Hodak

Izvor: portal dnevno.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU