Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ANELIN JEZIČNI KUTAK - 00      (18.02.2011.)

Ako ne želimo izgubiti svoj jezik, moramo ga prigrliti. Jezik je živ, moramo ga njegovati. Mislim da hrvatske škole koje djeluju u Švicarskoj više nisu dovoljne. Treba probuditi i ostale, ne samo djecu.

Kada upoznamo svoj jezik i zaljubimo se u njegove posebnosti, nitko više neće moći tvrditi da on ne postoji!

Dobrodošli u 'jezični kutak', Vaša Anela


TVORBA RIJEČI U HRVATSKOM JEZIKU

Tvorba riječi je pojava kada od jedne ili više riječi tvorimo novu riječ. Za nove sadržaje, npr. novosti tehnologije, trebaju nam nove riječi. One se preuzimaju iz stranih jezika ili se tvori odgovarajuća hrvatska riječ.

Riječi nastaju kroz vrijeme na različite načine tako da imamo riječi kojima je postanak jasan, dok ćemo se kod nekih kolebati:

-- riječ gavran nastala je od uzvika ga kojim se oponaša glas ptice (odatle i gakati) i vran što znači crn (odatle i vranac, konj crne dlake).

-- riječi luka (pristanište) i luk (pomagalo u lovu) imaju isti korijen. Izvorno označavaju 'ono što je svinuto'. Davno, savitak uz rijeku imao je značenje livada i po tom je značenju grad Banja Luka dobio svoje ime koje u prijevodu znači 'banova livada'. Istoga korijena je i pridjev lukav.

Izvođenje je vrsta tvorbe u kojoj nova riječ nastaje na osnovi jedne riječi kojoj se odaju nove jednice, npr.:

-- sreća - sretnik, nesretnik, sretnica

-- crta - crtica, crtač, nacrtati

-- zlo - zloba, zlobnik, zlobnica

Slaganje je način postanka riječi na osnovi dviju ili više riječi, tako nastaju složenice:

-- gradonačelnik = grad + o + načelnik

-- gluhonijem

-- čudotvorac

-- kućevlasnik (rijetke su riječi sa spojnikom e)

-- palikuća (ako je prvi dio glagolski, onda prvi dio složenice može završavati na i)

-- polubrat (složenice sa u ograničene su samo na nekoliko riječi)

-- protuzakonit

Tvorba osobnih imenica

Katkada imenice muškog roda označuju i osobe ženskog spola, osobito one koje znače zanimanje (liječnik, predsjednik, zastupnik...), ali kad je god to moguće, bolje je za žensku osobu upotrebljavati imenice ženskog roda (liječnica, predsjednica, zastupnica...)

Kod imenica muškog roda, kao pr. pisac, brijač, čuvar, vodič, pratilac, graditelj - uočavamo raznolikost sufiksalnih nastavaka:

-- pis(a)-c

-- brij-ač

-- cuv-ar

-- vod-ič

-- prati-lac

-- gradi-telj

Sukiks -telj je u hrvatskom književnom jeziku jako plodan i daje mu se prednost nad sufiksom -lac. Jedan od razloga zađto je tako, je da ne bude zabuna i dvoznačnosti u ženskom rodu, npr._

-- slušalac (muški rod) -- slušalica (ženski rod); zato je bolje reći slušatelj, slušateljica.

Sufiks lac obično označava neživo: mrežni poslužilac (server), poslužitelj (konobar). Međutim, ispravno je reći varilac, ronilac ličilac.

Imenice muškog roda na -lac:

                                                      jednina                              množina     

Nominativ (tko, Å¡to?)                ronilac, ličilac                 ronioci, ličioci

genitiv (koga, čega?)                ronioca, ličioca               ronilaca, ličilaca

dativ (komu, čemu?)                roniocu, ličiocu               roniocima, ličiocima

akuzativ (koga, Å¡to?                 ronioca, ličioca               ronioce, ličioce

vokativ (oj!)                             ronioče, ličioče               ronioci, ličioci

lokativ (k komu, o čemu?)       roniocu, ličiocu               roniocima, ličiocima

instrumental (s kim, s čim?)    roniocem, ličiocem       roniocima, ličiocima

Oba se sufiksa koriste kada se želi izbjeći dvoznačnost: Spasitelj = Krist, spasilac = osoba koja spašava od utapanja.

Tvorba etnika

Etnik je naziv stanovnika ili stanovnice jednog mjesta, kraja, zemlje, ržave ili kontinenta i piše se velikm slovom. Etnici ulaze u književni jezik u onom obliku u kojem ih upotrebljavaju sami stanovnici, npr.:

-- Dubrovčanin, Dubrovkinja (dakle, nije dobro reći 'Dubrovčanka')

-- Tropoljac, Turopoljka

-- Višanin, Viška

Ponekad, naziv mjesta sadržava 2 ili više riječi, onda tvorimo etnike na više načina, npr.:

-- Ličko Petrovo Selo -- Petroseljanin

-- Sveti Petar u Å umi -- Supetarac

-- Generalski Stol -- Generaćanin

-- Dugi Rat -- Dugoraćanin

-- Babina Greda -- Babogredac

Tvorba ktetika

Ktetik je pridjev izveden od naziva mjesta, kraja, zemlje, države, itd. i oni se uvijek pišu malim slovom.

-- Split -- splitski

-- Vukovar --vukovarski

Ako je ktetik stranog porijekla, možemo ga pisati fonemski, ali i izvorno, npr.:

-- New York -- njujurški /-- newyorški

-- Chicago -- čikaški / chicaški

Normativni problemi

1.  Polusloženice

Polusloženice su riječi kao uzor-djevojka, biser-grana. One ulaze u hrvatski jezik posebno pod utjecajem engleskog jezika. Preporučuje se da se polusloženica zamijeni skupinom pridjev + imenica, imenica + imenica u genitivi, ili imenica + prijedložna sveza:

-- pilot-projekt -- eksperimentalni, ogledni projekt

-- internet-stranica -- internetska stranica, internetska adresa

-- web-stranica -- mrežna stranica

-- fitness-centar -- centar za tjelovježbu

-- taksi-vozač -- vozač taksija

2.  Sufiksi

Katkada se postavlja pitanje koji je sufiks bolje upotrijebiti. U nastavku ćemo navesti neke najčešće dvojbe.

-- pekara / pekarna / pekarnica ?

Pekara kao izvedenica sa sufiksom -ara uglavnom označuje zatvoren prostor, zgradu, pogon ili tvornicu. U skladu s tim naziv pekara označuje mjesto gdje se kruh i krušni proizvodi proizvode.

Pekarnica označuje mjesto gdje se pekarski proizvodi prodaju. Taj naziv je prikladan i za trgovine u kojima se nalaze i pekara i pekarnica, tj. u kojima se na istom mjestu peče i prodaje pekarski proizvod.

-- ljekarna = prodavaonica lijekova

-- ljekarnica = žena koja radi u ljekarni

-- cvjećarna, cvjećarnica

-- zubarica

-- tinejdžerka i tinejdžerica

-- arheologinja

-- komisijski (nipošto 'komisioni')

-- operacijski

-- akcijski

U Hrvatskome jeziku postoji velik broj internacionalizama koji završavaju na -itet (npr. aktualitet, senzibilitet i sl.). U biranijim se tekstovima preporučuje uporaba riječi na -ost, naravno pod uvjetom da su te riječi istoznačne.

-- aktivitet -- aktivnost

-- sterilitet -- sterilnost

-- senzibilitet -- senzibilnost

3.  Prefiksi

Mnoge su jezične pogreške vezane s uporabom prefiksa izvan- i van-. Hrvatska norma daje prednost prefiksu izvan-. Stoga, bolje je reći izvanzemaljci i izvanjezični nego vanzemaljci i vanjezični.

Izvori literature:

1. Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. - Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

2. Ham, S. - Å kolska gramatika hrvatskog jezika, Å k. Zagreb, 2002.

3. Težak, S., Babić, S., - Gramatika hrvatskoga jezika, Šk. Zagrb 1992.

 

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU