Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Vača pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

ANTUN GUSTAV MATOĆ         (13.06.2022.)

13. lipnja 1873. rodio se pjesnik, novelist, esejist, putopisac i polemičar, jedan od najslavnijih knjiĆŸevnika u hrvatskoj povijesti, Antun Gustav MatoĆĄ.

Rođen je u Tovarniku, u petak 13. i na blagdan svetog Antuna, zbog čega su ga zvali i "Petko Trinaestić".

U to vrijeme nerijetko su stare ĆŸene znale prorokovati sudbinu novorođenčeta, a za njega je glasilo: "Ovaj vaĆĄ mali bit će veliki čovjek, njegovo će se ime mnogo spominjati, ali – mnogo će i trpjeti."

U Zagrebu je pohađao gornjogradsku gimnaziju. Zanimljivo je da je dva puta ponavljao sedmi razred zbog loĆĄe ocjene ih hrvatskog jezika kod profesora Ivana Broza. Cijelo desetljeće MatoĆĄi su ĆŸivjeli na adresi u Tomićevoj ulici prije nego ĆĄto je izgrađena uspinjača, a 1885. godine kupili su kuću u Jurjevskoj 10 gdje su 1904. godine izgradili dvokatnicu koja i danas postoji.

MatoĆĄ je bio srediĆĄnja ličnost hrvatske moderne. U knjiĆŸevnost je unio elemente europske moderne, a poezijom se počeo baviti 1906. godine. Uzor mu je bio Baudelaire od kojeg je preuzeo niz elemenata. U poetskim pejzaĆŸima “Notturno” i “Jesenje veče”, MatoĆĄ je izraĆŸavao domoljubne osjećaje koji su bili sastavni dio njegove osobnosti. U pjesmama “1909”, “Iseljenik” i “Stara pjesma” pokazao je koliko je razočaran nezainteresiranoơću Hrvata u vrijeme u Khuenovskoj eri.

Antun Gustav MatoĆĄ oduvijek je na umjetnost gledao kao na jednu granu ljepote i nikada nije pravio razlike između različitih knjiĆŸevnih vrsta poput lirike, proze i kritike, kao ĆĄto nije zanemarivao nacionalne kriterije kada se bavio analizama hrvatske knjiĆŸevnosti. Najveće dostignuće je priznanje od strane struke koja i danas tvrdi kako ni Ujević ni KrleĆŸa ne bi mogli stvarati legendarna djela da nije bilo Antuna Gustava MatoĆĄa koji je trgnuo hrvatsku knjiĆŸevnost iz dugogodiĆĄnjeg sna i uveo je na velika vrata svjetskog načina pisanja.


U Zagrebu se angaĆŸirao u umjetničkom i javnom ĆŸivotu. UĆŸivao je veliki ugled u intelektualističkim krugovima, a među mladim knjiĆŸevnicima imao dosta sljedbenika. Bio je naklonjen Stranci prava. Umro je 17. oĆŸujka 1914. u Bolnici sestra milosrdnica u Vinogradskoj od raka grla. "OĆŸujak je opasan i nezdrav mjesec" rekao je A.G.MatoĆĄ.

Priredila D.G.

www.hkz-kkv.ch

186 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: