Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IVAN ARALICA - MOJI PRIJEDLOZI ZA SPAS STRANKE - 02     (12.04.2012.)

Sanader je ostavio pusto┼í u HDZ-u, dr┼żai, crkvi...

Dok je te┼íko prosuditi koliko je Crkva kriva za Sanaderov uspon na vlast i provo─Ĺenje politike klijentizma i korupcije, nije te┼íko vidjeti da je Sanader korupciona┼íkim i klijentisti─Źkim pona┼íanjem doveo Crkvu u delikatan polo┼żaj, a njezin utjecaj u politici trenutno sveo na tako nisku razinu kakvu hrvatska Crkva nikada u pro┼ílosti nije imala. Moglo bi se re─çi da je Sanader u Crkvi ostavio i ve─çu politi─Źku pusto┼í i dezorijentaciju nego ┼íto ju je ostavio u stranci i njezinu bira─Źkom tijelu, ┼íto se reljefno pokazalo na proteklim parlamentarnim izborima. ┼áto se ti─Źe njegova stupnja krivnje, to se ne ─çe mo─çi lako ustanoviti, ali je mogu─çe navesti neke ─Źinjenice i prema njima se, uzimaju─çi ih i kao mjeru krivnje, po vlastitom naho─Ĺenju odrediti.

Mjere koje bi trebalo poduzeti da se uklone ┼ítete koje je Sanader u─Źinio stranci i koje bi, ne suprotstavi li se tomu, u narednom periodu mogao napraviti i on i njegovi duhovni ostatci unutar HDZ-a


10.
Potrebno je ┼íto skorije, odmah nakon novogodi┼ínjih blagdana, raspisati unutarstrana─Źke izbore, ne ┼żure─çi s odr┼żavanjem sabora, da bi bilo vi┼íe vremena za pripremu, i prenose─çi te┼żi┼íte rada iz saborskih klupa, dok novoj vlasti te─Źe tromjese─Źni bonus, na sre─Ĺivanje stanja u stranci. To vrijeme treba iskoristiti za pozicioniranje stranke. Jo┼í je za Tu─Ĺmanova ┼żivota postavljeno pitanje pozicioniranja HDZ-a kao demokr┼í─çanske stranke. On nije imao ni┼íta protiv te pozicije, dapa─Źe, ali je dr┼żao, jer je u tim turbulentnim vremenima vodio politiku nacionalne pomirbe, da bi takva pozicija u to vrijeme su┼żavala prostor rasprostiranja strana─Źkog utjecaja.

Danas je situacija druk─Źija, danas bi, kad se i elita i bira─Źko tijelo ljevice izdvojilo i oformilo, ─Źvrsta demokr┼í─çanska pozicija zna─Źila ┼íirenje prostora utjecaja u zemlji ─Źija se ve─çina stanovni┼ítva izja┼ínjava kr┼í─çanskom. Bila bi to i brana posezanju ljevice u konzervirano bira─Źko tijelo, ┼íto se na sada┼ínjim izborima redovno doga─Ĺa i ┼íto je, izme─Ĺu ostaloga, razlog HDZ-ova neuspjeha na tim izborima. Bila bi to i jasna pozicija u zemlji u kojoj su i druge relevantne stranke temeljene na svjetonazoru, ─Źesto i suprotnom demokr┼í─çanstvu, kakav je slu─Źaj s glavnim HDZ-ovim rivalom. Bio bi to i jo┼í jedan znak: tko se ne osje─ça demokr┼í─çaninom, neka HDZ napusti! To ne zna─Źi da ga napuste svi oni koji su nekada bili ─Źlanovi komunisti─Źke partije, jer je ─Źlan komunisti─Źke partije bilo biti jedno, a komunist po duhu unutar te partije ili izvan nje, komunist po mentalitetu, ne┼íto sasvim drugo. Do┼ílo je vrijeme da se ta stranka oslobodi komunisti─Źkih duhovnih naplavina! Pozicioniraju─çi stranku kao demokr┼í─çansku, ne bi joj trebalo mijenjati ime, iako bi u kratici po inicijalnim slovima bilo lagano "demokratsko" zamijeniti "demokr┼í─çanskim",  jer je njezino ime povijesno vezano s njezinim velikim djelima, a sentimentom s njezinim prista┼íama i aktivistima.

Pozicioniranjem HDZ-a kao demokr┼í─çanske stranke bio bi definiran i njezin demokratski ustroj i njezin demokratski duh. Ona bi postala istinski demokratska stranka, bez naplavina komunisti─Źkog mentaliteta, u kojoj bi temeljne vrijednosti bile po┼ítenje, stru─Źnost, otvorenost, natjecanje u idejama i programima, izbori s vi┼íe kandidata na svim razinama, supsidijarnost i povezana decentralizacija, nesebi─Źnost i vlast shva─çena kao trud i ┼żrtva za op─çe dobro.

Takav HDZ ne bi trebao prakticirati su┼żena strana─Źka vi─Ĺenja, ne bi trebao za sebe sama svojatati pravo za┼ítitnika nacionalnih interesa, nego bi, bore─çi se za ostvarenje svoga programa, trebao prihva─çati svaku za narod i dr┼żavu dobru ideju, dolazila ona i od politi─Źkih protivnika, a nekmoli ako dolazi od politi─Źkih srodnika. Demokr┼í─çanski bi HDZ trebao biti prepoznat kao stranka kojoj je u prvom planu izgradnja sebe same i hrvatskog dru┼ítva, a ne kao destrukcija svojih protivnika, uvijek, a pogotovo u periodu koji slijedi, kad se u prvom redu stranka unutar sebe treba prestrojiti i ozdraviti od nanesenih udaraca izvana i iznutra. Tek tada, kad se prestroji i ozdravi, treba se su─Źeliti sa svojim politi─Źkim protivnicima trenutnim nositeljima dr┼żavne vlasti. I─çi obrnutim redom, neprestrojeni i ranjivi "zagor─Źavati dane protivniku koji vlada", bila bi kobna pogre┼íka! Uostalom, nema vlasti kojoj samo vladanje ne ─çe u─Źiniti dane gorkima. Ovoj sada┼ínjoj ponajvi┼íe jer je na vlast do┼íla bez ikakvih osobnih zasluga, samo na stjecajima okolnosti i nesre─çama protivnika.

Demokratski proveden sabor stranke mora zavr┼íiti tako da pora┼żeni ─Źestitaju na pobjedi pobjednicima, a da pobjednici za svoje suradnike u ostvarenju programom zacrtanih ciljeva pora┼żene uzmu za svoje prve suradnike. A ne onako kako je zavr┼íio sabor na kojemu je, krivotvore─çi izbore, za predsjednika izabran Sanader: progonom i pokoravanjem, navodno, pora┼żenih. Poziv izbrisanimaIstodobno s otklonom od Sanaderove nedemokratske, kriminalne i izdajni─Źke politike stranka, treba uputiti ispriku javnosti i svom bira─Źkom tijelu. Posebnu ispriku treba poslati onim ─Źlanovima HDZ-a koje je Sanader brisanjem, sramo─çenjem i progonom eliminirao iz stranke, ┼íalju─çi im pri tom poziv da se, ako to ┼żele, ponovo vrate u stranku i aktiviraju u njezinu radu┼áto se osobito svidjelo Sanaderovim apologetima na ljevici, jer su dobro znali da iza toga slijedi dezorijentacija i rasulo na desnom krilu bira─Źkog tijela. Bez ─Źega oni vlast preuzeti ne mogu!

11.
Ovo je trebalo mnogo ranije u─Źiniti, svakako prije izbora za dr┼żavni Sabor, pa bi rezultati izbora za HDZ bili bar ne┼íto bolji! Ovo i izborni sabor stranke trebalo je u─Źiniti, ako i ne odmah ─Źim je Sanader "oti┼íao", a onda sigurno kad se poku┼íao "vratiti", pa bi danas stranka stajala na mnogo ─Źvr┼í─çim nogama! Budu─çi da to nije napravljeno, onda kad je trebalo napraviti, sad je potrebno - u proglasu za raspisivanje unutarstrana─Źkih izbora, u tijeku izbora, u referatima i zaklju─Źcima izbornog sabora i u novom Statutu - odre─çi se svega nevaljalog ┼íto je Sanader ─Źinio, kvalificiraju─çi to kao kriminal i veleizdaju. To jest kriminal i veleizdaja, od na─Źina na koji je postao predsjednik HDZ-a, preko na─Źina kako je vladao strankom i dr┼żavom, pa do na─Źina kako je oktroiranjem rukovodstva, pozicioniranjem sebe u do┼żivotno po─Źasnog predsjednika i sramotnim bijegom ponizio stranku i dr┼żavu. Sve njegove, iz politi─Źkog kuta gledano, kriminalne i izdajni─Źke radnje, neovisno o ishodu sudskog procesa i usporedno s njim, trebaju ispitati strana─Źki organi i dati im kvalifikaciju, kako se te radnje nikada vi┼íe u stranci ne bi obnovile.

Istodobno s otklonom od Sanaderove nedemokratske, kriminalne i izdajni─Źke politike stranka, treba uputiti ispriku javnosti i svom bira─Źkom tijelu. Posebnu ispriku treba poslati onim ─Źlanovima HDZ-a koje je Sanader brisanjem, sramo─çenjem i progonom eliminirao iz stranke, ┼íalju─çi im pri tom poziv da se, ako to ┼żele, ponovo vrate u stranku i aktiviraju u njezinu radu.

Pitanje pasivnog dr┼żanja, fasciniranosti Sanaderovom pojavom, kolaboracije u nedemokratskim djelima i sudioni┼ítva u kriminalnim radnjama prilikom ovog odricanja od nevaljalog dijela Sanaderove politike - nemogu─çe je izbje─çi. Kad bi i bilo mogu─çe, ne bi ga izbje─çi trebalo, jer bi se to pitanje samo od sebe nametalo i jer ga se razumnim pristupom mo┼że rije┼íiti. Svima koji priznaju negativne posljedice svoje pasivnosti, svima koji pro┼żive katarzu, pokaju se za kolaboraciju u nedemokratskim djelima i prihvate demokratski duh ovih natuknica, treba se dopustiti da, bez prigovora, doka┼żu svoju promjenu. Onima, pak, koji su sudjelovali u kriminalnim radnjama, ne mo┼że se dati povjerenje. A to se povjerenje ne mo┼że dati ni onima koji i nakon Sanaderova debakla ustrajavaju u namjeri da se stranka i dalje vodi na nedemokratski na─Źin. A upravo to je koji dan nakon parlamentarnih izbora ponudio jedan od ─Źlanova strana─Źkog vodstva! To se dopustiti ne smije jer, dopusti li se, u HDZ-u ─çe, tko god bude na njegovu ─Źelu i u njegovu vodstvu, i nakon Sanadera, u njegovu duhu, ostati Sanader. To nije razumno prihvatiti ni onomu komu se u tom stavu izrijekom nudi da na taj na─Źin postane predsjednik stranke. Pa, izvjesno je da do┼żivi sudbinu kakvu je i Sanader do┼żivio! Komu to treba!

12.
Najbolje bi bilo da su ove natuknice izbjegle spominjanje bilo ─Źijeg imena i na taj na─Źin, i ┼íto se personalne dimenzije ti─Źe, ostale neutralne, ali je to u slu─Źaju Vladimira ┼áeksa jednostavno bilo nemogu─çe. On je u svom neo─Źekivanom istupu ponudio platformu koja, jer prihva─ça vo─Ĺenje stranke kao ┼íto ju je on vodio, amnestira Sanadera i koja je protivna temeljnom duhu ovih natuknica. A osim toga, ve─ç do sada izazvala je u stranci razdor s nesagledivim posljedicama u skoroj budu─çnosti. Na stranu percepcija u javnosti da je ┼áeks zaslu┼żniji od svih ┼íto je Sanader u HDZ-u instaliran kao oskvrnitelj i razbija─Ź stranke - ┼íto je dobrim dijelom istina i ┼íto sam ┼áeks u spomenutom istupu koristi kao argument svoje mo─çi da odvajkada instalira strana─Źke predsjednike - ostaje ─Źinjenica, i kad ga se od tih zasluga amnestira, da bi primjena njegova modela oktroiranja rukovodstva stranke od sebe sama, bez presudnog utjecaja ─Źlanstva, ostavilo stranku u stanju kakvo je bilo za vrijeme Sanaderova predsjednikovanja. I ostaje ─Źinjenica da to ne bi bio povoljan polo┼żaj ni predsjedniku koji bi bio izabran na ┼áeksov na─Źin!

Ako ┼áeks zbilja ┼żeli dobro stranci i njezinu budu─çem vodstvu, on je sada, ┼íto se ti─Źe utjecaja na ─Źlanstvo i glasa─Źko tijelo, u takvoj poziciji da bi najbolje bilo kad bi svoj stav povukao, a jo┼í bolje kad bi se i sam povukao na marginu strana─Źkog ┼żivota ili sasvim napustio politiku. To bi s njegove strane bila istinska pomo─ç HDZ-u i njegovu budu─çem predsjedniku, a u velikoj mjeri i politi─Źkoj klimi u stranci op─çenito. Naime, sude─çi po onomu ┼íto ve─ç du┼że vrijeme radi, ─Źini se da je ostao bez mjere i orijentira u politici.

13.
Poseban otklon stranka treba napraviti od Sanaderove dvoli─Źne politike prema osniva─Źu HDZ-a akademiku Franji Tu─Ĺmanu. Otklon rije─Źju i ─Źinjenjem! S jedne je strane dekorirao i deklarirao, slikom i prigodnim manifestacijama, tobo┼żnje po┼ítovanje prema Tu─Ĺmanu i njegovu politi─Źkom naslije─Ĺu, a s druge je strane unutar stranke ili progonio ili marginalizirao sve one koji su doista dr┼żali do Tu─Ĺmana i njegova naslije─Ĺa. Posebno je brinuo da Tu─Ĺmanova politi─Źka misao ni na koji na─Źin ne bi ponovno o┼żivjela u "njegovoj", reformiranoj, stranci! Ta dvoli─Źnost bio je oblik Sanaderove unutarstrana─Źke detu─Ĺmanizacije! Od toga treba napraviti otklon i na taj na─Źin ┼íto ─çe se svi oblici memorija na strana─Źku pro┼ílost i ┼żivot njezina osniva─Źa obogatiti o┼żivljavanjem Tu─Ĺmanove politi─Źke doktrine. Jedno s drugim bit ─çe pravo vra─çanje stranke svojim korijenima.
Isto tako, ako ne i drasti─Źnije, treba napraviti otklon od Sanaderova dvoli─Źnog odnosa prema Domovinskom ratu i nositeljima toga rata, hrvatskim vojnicima i ─Źasnicima. S jedne strane, deklarativno, gorljivi za┼ítitnik, a s druge, politika "locirati, identificirati i transferirati"! S jedne strane samaritanstvo, a s druge ma─çuhinstvo! Odnos prema Domovinskom ratu i onima koji su u njemu pobijedili treba biti za┼ítitni─Źki, jedinstven i bez zadr┼íke. Mudar i hrabar! Ne smije ustuknuti ni pred najja─Źim pritiscima.

14.
Dok je te┼íko prosuditi koliko je Crkva kriva za Sanaderov uspon na vlast i provo─Ĺenje politike klijentizma i korupcije, nije te┼íko vidjeti da je Sanader korupciona┼íkim i klijentisti─Źkim pona┼íanjem doveo Crkvu u delikatan polo┼żaj, a njezin utjecaj u politici trenutno sveo na tako nisku razinu kakvu hrvatska Crkva nikada u pro┼ílosti nije imala. Moglo bi se re─çi da je Sanader u Crkvi ostavio i ve─çu politi─Źku pusto┼í i dezorijentaciju nego ┼íto ju je ostavio u stranci i njezinu bira─Źkom tijelu, ┼íto se reljefno pokazalo na proteklim parlamentarnim izborima. ┼áto se ti─Źe njegova stupnja krivnje, to se ne ─çe mo─çi lako ustanoviti, ali je mogu─çe navesti neke ─Źinjenice i prema njima se, uzimaju─çi ih i kao mjeru krivnje, po vlastitom naho─Ĺenju odrediti.

Stanoviti crkveni krugovi, oni ┼íto su pratili njegovo formativno razdoblje, znali su za njegovu kleptomaniju, za sklonost iznevjeravanju obe─çanja i du┼żnosti, za dijametralnu razliku izme─Ĺu njegove fasade i za─Źelja, ali su preko toga ┼íutke pre┼íli, pitaju─çi se zar je mogu─çe da ─çe te osobine iskazati i dok bude obna┼íao vlast i u nadi da se promijenio nabolje. Nisu poduzeli ni┼íta, ako su i┼íta i poduzeti mogli, ni zato ┼íto je fasciniranost Sanaderovom biografijom i nastupom bila tolika da nije zahvatila samo hrvatske crkvene i vjerni─Źke krugove, koji ga do tada nisu poznavali, nego i crkvene krugove preko hrvatskih granica. Ta se fasciniranost izra┼żavala ─Źu─Ĺenjem: "Gdje ovakvoga na─Ĺoste!" A odgovor je na┼íih crkvenih krugova, pun ponosa, bio: "U zemlji sa devedeset i pet posto katolika jedan se takav mo┼że na─çi!"

I ┼íto ─Źiniti sada, kad su se ta fasciniranost, taj ponos i ta o─Źekivanja, nakon brojnih upozorenja da katastrofa slijedi, uru┼íila i postala moralnom kompromitacijom? Odustati od utjecaja Crkve na politiku? Ne identificirati se u vo─Ĺenju politike s crkvenim pogledima? Ni jedno ni drugo! Crkva bi trebala na─çi i snagu i na─Źin da u vezi sa Sanaderovim slu─Źajem, ne o─Źekuju─çi ishod sudskog procesa, samo na osnovi onoga ┼íto je u politici ─Źinio, izgovori "moj grijeh, moj preveliki grijeh." A stranka bi, idu─çi Crkvi ususret, trebala prihvatiti na─Źela ustroja i svjetonazor koji su opisani u desetoj to─Źki ovih natuknica. I pri tomu od sebe drasti─Źno otkloniti Sanaderovu dvoli─Źnost u odnosu prema crkvenim politi─Źkim stanovi┼ítima, koja se figurativno iskazivalo uzre─Źicom "┼żmigaj desno, vozi lijevo". To ┼żmiganje i kretanje bilo je u skladu s njegovim dvoli─Źnim odnosom prema Crkvi u na─Źelu! I, dakako, tu dvoli─Źnosti prema univerzalnim crkvenim pogledima u budu─çem radu ne prakticirati!

15.
Sanader je HDZ "reformirao" i "detu─Ĺmanizirao" na taj na─Źin ┼íto je, istiskuju─çi iz nje Tu─Ĺmanovo politi─Źko naslije─Ĺe, stranku u─Źinio politi─Źki i svjetonazorski potpuno praznom i neprepoznatljivom. Ispra┼żnjeni je prostor ispunio osobnom ambicijom da postane nedohvatljiv, nenadma┼ían i nedodirljiv, iznad svih i iznad svega, kako bi mogao nesmetano ostvarivati svoje ┼żelje za osobnim boga─çenjem i rasko┼íi. I ludost i pusto┼í! Ludost jer je u suvremenom demokratskom svijetu diviniziranje kao za┼ítita korupciona┼íkih djela posao unaprijed osu─Ĺen na propast, a pusto┼í, jer samo to mo┼że biti posljedica te ludosti. Da bi postigao pra┼żnjenje stranke od Tu─Ĺmana i punjenje sobom samim, Sanader je odbijao formiranje tijela koja bi mislila politiku, a ona koja je zatekao dao je anestezirati. Uni┼ítio je rad Zaklade hrvatskog dr┼żavnog zavjeta. Da bi se ispunila potreba za strana─Źkim tijelom koje misli politiku i koje njeguje njezino naslije─Ĺe, treba obnoviti rad te Zaklade. Kako to u─Źiniti, treba biti posao nakon izbornog sabora stranke.

16.
Nakon svega ovoga name─çe se potreba pisanja programa stranke. Ovom prilikom, u ovim natuknicama, samo nekoliko napomena kako bi ga trebalo donijeti i ┼íto bi u nj, uza sve ostalo ┼íto se u program unosi, valjalo unijeti. Pisanje toga programa trebalo bi shvatiti kao demokr┼í─çanski odgovor na izazove dana┼ínjeg vremena i brojne probleme u dru┼ítvu i dr┼żavi. Otvaraju─çi posao izrade programa, na suradnju bi bilo potrebno pozvati sve politi─Źki anga┼żirane pojedince, ─Źlanove i ne─Źlanove stranke demokr┼í─çanske orijentacije, istaknute ─Źlanove manjih neparlamentarnih stranaka konzervativnih svjetonazora i posebno brojne intelektualce iz razli─Źitih struka. Na stvaranju programa, preko rada Zaklade i na sve druge na─Źine, HDZ bi unutar sebe trebao stvoriti kriti─Źnu masu pameti koja ─çe postati brana trenutno prevladavaju─çem neznanju, karijerizmu i koristoljublju. Ta pamet i ta ─Źestitost u mla─Ĺem nara┼ítaju, onomu koji je iznio Domovinski rat na svojim ple─çima i mla─Ĺem od njega, postoji, samo joj treba dati prostora i mogu─çnosti da organizirano nastupi. Kad stru─Źnjaci napi┼íu program, treba ga poslati u bazu stranke da se o njemu povede ┼íiroka rasprava, na isti na─Źin na koji je program i napisan.

17.
U preambuli bi se programa ovoga puta bilo potrebno, u prikladnoj veli─Źini, pozvati na Tu─Ĺmanovu politi─Źku misao i djelo, na ono ┼íto je pisao i na ono ┼íto je u─Źinio. Pri tomu bi trebalo ista─çi da je uspostava nezavisne i me─Ĺunarodno priznate Hrvatske i pobjeda u Domovinskom ratu vrhunac djela HDZ-a i njezina osniva─Źa, vrhunac i temelj na kojemu sve ostalo po─Źiva. U toj bi se preambuli trebalo odre─çi dvoli─Źne, izdajni─Źke, korupciona┼íke i klijentisti─Źke politike Ive Sanadera. Da se nikad ne ponovi! Prije negoli o tom sud donese pravorijek! Ali, nasuprot tomu, u izrazitu pozitivnu bilancu, ┼íto tako─Ĺer mora na─çi mjesto u preambuli, treba ubrojiti dvije posljednje godine strana─Źkog ┼żivota otkako na ─Źelu stranke stoji Jadranka Kosor, jer se u te dvije godine stranka uspjela rije┼íiti Sanadera, otvoriti proces borbe protiv korupcije, stabilizirati dr┼żavu, otvoriti put u Europsku Unije i vratiti stranku njezinu ishodi┼ítu, Tu─Ĺmanovoj politi─Źkoj doktrini.

18.
Gospodarski dio programa napisati na na─Źin opisan u 16. natuknici.

19.
U programu jedno od klju─Źnih mjesta treba biti promjena izbornog zakona za izbor zastupnika u Sabor RH. Izborno zakonodavstvo pripada najva┼żnijim politi─Źkim i demokratskim institucijama dru┼ítva. Ono bitno utje─Źe na strukturu i kvalitetu parlamentarnog strana─Źkog sustava, na─Źin formiranja Vlade i stabilnost politi─Źke vlasti, odnos bira─Źa prema parlamentu, utje─Źe na razvoj unutarstrana─Źke demokracije - o ─Źemu smo dovoljno govorili u ovim natuknicama - i na me─Ĺustrana─Źke odnose - o ─Źemu ─çemo na kraju ne┼íto re─çi. Jednom rije─Źju, bitno odre─Ĺuje sudbinu politi─Źke demokracije u svakoj zemlji.

Zastupnici se trebaju birati ponaosob u izbornim jedinicama, ve─çinskim izbornim modelom, u dva kruga sustavom apsolutne ve─çine. Predla┼że se biranje 120 zastupnika u 120 izbornih jedinica, ┼íto zna─Źi da bi prosje─Źno 35 000 stanovnika bilo u jednoj izbornoj jedinici. Na ovaj bi na─Źin dobili mnogo kvalitetniji Sabor, gra─Ĺani bi uz glasovanje za stranku glasovali i za to─Źno odre─Ĺenu osobu, znali bi tko ih zastupa, a zastupnik bi istinski odgovarao ne samo svojoj stranci nego i svojim bira─Źima. Ograni─Źila bi se svemo─ç uskih strana─Źkih vrhova krojenjem izbornih strana─Źkih lista, strana─Źke organizacije na lokalnim razinama dobile bi daleko ve─çi utjecaj, demokratiziralo bi se hrvatsko vi┼íestrana─Źje, izbori bi se personalizirali, pro┼íirila bi se teritorijalna osnovica politi─Źke elite, eliminirala metropolitizacija politike. Utjecaj gra─Ĺana na vlast ne bi trajao samo jedan dan, dok su izbori, nego vrlo izravno za cijelo vrijeme mandata. Tim izbornim zakonom treba se rije┼íiti i klijentisti─Źkog etno-biznisa dana┼ínjih zastupnika nacionalnih manjina, u ─Źijem je nastajanju Sanader imao nemalu ulogu. Razumije se, ne ostavljaju─çi pri tom hrvatske gra─Ĺane drugih nacionalnosti bez svojih predstavnika u Saboru.

20.
U programu je na na─Źin opisan u 16. natuknici, uz dodatak da se u posao uklju─Źe i oni kojih se to ti─Źe, potrebno ponovo definirati odnos prema dijaspori, prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i prema Bosni i Hercegovini kao susjednoj dr┼żavi triju naroda.

21.
I, najzad, u ovim je natuknicama potrebno ne┼íto re─çi o stanju na konzervativnoj politi─Źkoj sceni. O stanju i perspektivi! Na prvom mjestu, krivnjom Sanadera i ─Éapi─ça te ─Źitave hrpe egocentrika, provokatora i ljudi bez moralne mjere i du┼íevne ravnote┼że, me─Ĺu koje spadaju i njih dvojica, hrvatska je konzervativna scena danas razmrvljena, a bira─Źko tijelo, zbog razmrvljenosti koja vodi iz jednog u drugi izborni neuspjeha, dezorijentirano, deprimirano, ozloje─Ĺeno (prijete─çi ozloje─Ĺeno) i rezignirano.

Iznad svega je va┼żno izvu─çi pouku iz izbora koje je HDZ, u nizu od pet, jedne za drugima gubio. Hrvatska konzervativna ve─çina, koja prema┼íuje sedamdeset postotaka bira─Źkog tijela, percipira HDZ kao svoju stranku, svoj unaprijed zadani izbor, a ostatak od deset posto, budu─çi da je na┼íe bira─Źko tijelo u osamdeset postotnom iznosu konzervativno, opredjeljuje se za HSS i HSP. Dvadeset postotaka HDZ-ovih bira─Źa od sedamdeset postotnog hadezeovskog bira─Źkog tijela u svakom ─çe slu─Źaju, kakav god on bio, glasati za HDZ-e. Preostalih pedeset posto, ako im se HDZ ne svi─Ĺa - a na minulim izborima zbog Sanaderove kriminalne i izdajni─Źke politike mnogima se nije svi─Ĺao - ili se opredjeljuje za HSP i HSS, ili za neku od malih konzervativnih stranaka ili, uz protest, rezignira i ne izlazi na izbore.

Otkako je HDZ-ova bira─Źka ve─çina, a to nezadovoljstvo raste od otkri─ça Sanaderovih kriminalnih radnji, da bi kulminiralo na proteklim izborima, ne slu┼ía pozive da ne glasa za male konzervativne stranke, nego, obrnuto pozivu, upravo to ─Źini, velik je broj HDZ-ovih glasa─Źa svoj glas dalo ili HDSSB-u ili Gra─Ĺanskoj stranci ┼Żeljka Keruma. U takvim okolnostima - kad HDZ-u ostaju vjerni samo oni koji za nj glasuju pod svaku cijenu, ─Źesto i preko svoje volje, a otu─Ĺeni, kod raspada HSP-a i anemije HSS-a, ili glasuju za neku od manjih stranaka ili ostaju kod ku─çe, ┼żestoko protestiraju─çi ┼íto nemaju za koga glasati s izgledom da ─çe taj s njihovim glasom i pobijediti - HDZ, bez unutarnje obnove i bez uloge stranke koja okuplja sve desne frakcije, nema izgleda da pobijedi ni na sljede─çim izborima.

Neka se nitko ne zavarava, ni pora┼żeni ni pobjednici na pro┼ílim predsjedni─Źkim i parlamentarnim izborima. Izbornim igrama, krivnjom "crnih" koji su pora┼żeni i krivnjom "crvenih" koji su pobijedili, povrije─Ĺeno je i poni┼żeno vi┼íe od sedamdeset postotaka hrvatskog bira─Źkog tijela, vi┼íe od dvije tre─çine hrvatskog naroda. Zar to nekomu treba? Te┼íko "crvenim" pobjednicima ako to nezadovoljstvo napusti rezignaciju i krene u revolt; a zajedni─Źkoj dr┼żavi i "crvenih" i "crnih" zadr┼żati stabilnost u slu─Źaju revolta bit ─çe i jo┼í te┼że.

Na prvom mjestu duhovna obnova opusto┼íene stranke, na na─Źin kako je govoreno u ve─çem dijelu ovih natuknica, a odmah potom HDZ kao vode─ça konzervativna politi─Źka formacija s primarnom ulogom da oko sebe okuplja sve druge stranke sli─Źnih svjetonazora, ne oduzimaju─çi pri tom ni jednoj od njih njezinu individualnost, pro┼ílost i specifi─Źnosti. I ne zaboraviti da su svjetonazori va┼żnija spojnica i razdjelnica u hrvatskom vi┼íestrana─Źju od gospodarskih programa ┼íto ih stranke donose! Ovo potonje je, bez obzira na zna─Źenje strana─Źkih gospodarskih programa, podvala lijevih da bi razjedinili konzervativno bira─Źko tijelo i da bi, kao ┼íto im je mnogo puta uspjelo, zadr┼żali vlast. Zato je za pohvalu - sa ┼żaljenjem da to nije u─Źinjeno mnogo prije dana izbora i da nije bilo sveobuhvatno - koaliranje HDZ-a s Gra─Ĺanskom strankom ┼Żeljka Keruma i s CD-om. A za pohvalu je posebno ┼íto je na izbornu listu HDZ-a uvr┼íten Miroslav Tu─Ĺman! U prva dva slu─Źaja to je putokaz kako bi se moglo animirati i usmjeriti ─Źitavo konzervativno bira─Źko tijelo, a u tre─çem to je jamstvo da ─çe se u HDZ ponovo vratiti politi─Źka misao njezina osniva─Źa.

Prostor da se u tom pravcu nakon proteklih izbora nešto napravi u okviru Sabora i tako udari temelje koaliciji za naredne izbore nije velik, ali on postoji. I toliki koliki je, trebao bi biti iskorišten:

a) Utemeljiti klub ujedinjene konzervativne opozicije u kojemu bi se uz HDZ na┼íla dva zastupnika Kerumove Gra─Ĺanske stranke, jedan zastupnik HSS-a, jedan zastupnik prava┼ía (Ru┼ża Toma┼íi─ç) i jedan zastupnik DC-a, kad do─Ĺe vrijeme njegove polovice mandata.

b) Istovremeno sa strane HDZ-a ukloniti personalne prepreke - jer svjetonazorske nikad nisu ni postojale, a nakon silaska HDZ-a ne postoje ni programske - radi pribli┼żavanja HDSSB-u. Dosada┼ínja retorika izme─Ĺu HDZ-a i HDSSB-a postat ─çe bespredmetna, a personalni animoziteti mogu se prevladati ili smanjivanjem animoziteta ili marginalizacijom osoba koje ─çe na tom animozitetu ustrajavati. Svakako, u tom bi pravcu, u pravcu prevladavanja razdjelnice, nastale najve─çim dijelom na personalnoj osnovi, HDZ trebao napraviti prvi korak, sa ciljem objedinjavanja ili bar suradnje dviju stranaka. (kraj)

Ivan Aralica
Hrvatski list, 09.02.2012.

IVAN ARALICA - MOJI PRIJEDLOZI ZA SPAS STRANKE 01

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU