Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POLITI─îKO POMIRENJE 1990. I 1991.       (12.05.2016.)

Na┼żalost, politi─Źko pomirenje 1990. i 1991. godine bilo je pomirenje
izme─Ĺu hrvatskih Jugoslavena, komunista i udba┼ía, a ne djece usta┼ía i partizana!

Ju─Źera┼ínje javno i dobronamjerno obra─çanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarovi─ç potaknulo je vi┼íe novih pitanja nego ┼íto je pomoglo u rje┼íavanju sada┼ínjih te┼íkih sveukupnih odnosa i podjela u hrvatskom dru┼ítvu.

Prvo ┼íto mi je palo napamet bilo je ismijavamje koje sam u Hrvatskoj do┼żivio prije dvije godine kad sam upozorio da se Hrvatska nalazi pred gra─Ĺanskim ratom. Nema nikakve sumnje kako je i Predsjednica u njezinom obra─çanju indirektno upozorila na tu mogu─çnost, te da ona nedvojbeno ┼żeli izbje─çi taj zastra┼íuju─çi scenarij. Na┼żalost, osim retorike koju stalno ponavlja, Predsjednica u njezinom obra─çanju nije ponudila ni┼íta konkretno ┼íto bi dovelo do smanjena uzavrelih strasti i gotovo svakodnevno rastu─çe napetosti u svim podru─Źjima ┼żivota u Hrvatskoj. Danas vi┼íe nitko u Hrvatskoj nije zadovoljan, a jo┼í manje optimisti─Źan kad je u pitanju budu─çnost Hrvatske i hrvatskog naroda.


Politi─Źko i gospodarsko stanje u Hrvatskoj do┼ílo je do dna i tu vi┼íe ne poma┼że pozivanje na "pomirenje djece usta┼ía i partizana", koje je, inspiriran dalekovidnim hrvatskim politi─Źkim emigrantima, po─Źetkom devedesetih godina koristio prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu─Ĺman. Na┼żalost, kao rijedak svjedok djeteta domobrana, u Ministarstvu vanjskih poslova 1991. godine, i u kasnijem razdoblju, nismo imali istinsko pomirenje "djece usta┼ía i partizana". Ne, odgovorno tvrdim, bilo je to pomirenje hrvatskih Jugoslavena, komunista i udba┼ía pod ─Źijim je vratom 1990. i 1991. godine stajao velikosrpski no┼ż Slobodana Mio┼íevi─ça. Usprkos toj ─Źinjenici oni nisu bili na boji┼ínici u Domovinskom ratu, nego su u to vrijeme sjede─çi u svojim foteljama u Zagrebu osmi┼íljali kako ─çe ponovno zavladati Hrvatskom i kako ─çe tu Hrvatsku oplja─Źkati, ┼íto su ve─ç tijekom rata vrlo uspje┼íno i u─Źinili.


U MVP-u je bio jak odium prema hrvatskim iseljenicima povratnicima zbog njihovog domoljublja

U Ministarstvu vanjskih poslova, a posebno pod vodstvom ministra dr. Mate Grani─ça, postojao je vrlo jak odium ne samo prema djeci "usta┼ía i domobrana", nego i prema hrvatskim iseljenicima povratnicima, koji su, zapostavljaju─çi svoje obitelji i financijsku budu─çnost u bogatim zapadnim zemljama, do┼íli raditi i dati svoj obol u uspostavi, obrani i me─Ĺunarodnom priznanju Hrvatske. Istovremeno su, ne samo djeca partizana i komunista, nego i jo┼í uvijek djelatni aktivisti Udbe, dr┼żali figu u d┼żepu i uz pomo─ç ministra Grani─ça gradili svoje sna┼żno projugoslavensko i neokomunisti─Źko upori┼íte u Ministarstvu vanjskh poslova, koje, s pravom, danas kritizira i predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi─ç.

Te udba┼íe nije nikada zanimalo, a niti ih danas zanima, "pomirenje djece usta┼ía i partizana". Oni su sve ─Źinili i danas ─Źine da se u svijetu dana┼ínju Hrvatsku prika┼że kao nastavak NDH, a predsjednika Franju Tu─Ĺmana kao poglavnika Antu Paveli─ça. Osobno sam bio svjedok takvih nastojanja jednog hrvatskog veleposlanika u Irskoj, ina─Źe vjen─Źanog kuma Vesne Pusi─ç, s kojim sam imao ┼żestoke politi─Źke sukobe. Kolinda Grabar-Kitarovi─ç je u to vrijeme bila ministrica vanjskih poslova i o svemu dobro informirana iz prve ruke. Na┼żalost nije ni┼íta poduzela da se tog veleposlanika sankcionira, kao ┼íto nije ni┼íta poduzela, a mogla je, ni da se sprije─Źi postavljenje dr. Vesne Cvjetkovi─ç-Kurelec, najbli┼że suradnice Vesne Pusi─ç, za hrvatsku veleposlanicu u Be─Źu. Vesna Cvjetkovi─ç - Kurelec je u svojstvu dr┼żavne tajnice MVP-a, a kasnije MVEP-a u vrijeme Ra─Źana, a poslije Milanovi─ça, bila najve─ça progoniteljice iskrenih hrvatskih domoljuba u Ministarstvu vanjskih poslova. Zadnju suglasnost i potpisa za odlazak na du┼żnost veleposlanika ili veleposlanice daje predsjednik tj. predsjednica dr┼żave.


Cijelo vrijeme u politi─Źkoj emigraciji u Australiji bio sam ─Źlan Hrvatske selja─Źke stranke, najve─çe i najbrojnije hrvatske demokratske stranke u povijesti hrvatskog naroda i sljedbenik demokratskog i domoljubnog nauka hrvatskih velikana, bra─çe Antuna i Stjepana. Zbog toga sam u prvih nekoliko godina bio prozivan, od strane radikalnog dijela politi─Źke emigracije u Australiji, da sam jugoslaven, ma─Źekovac, udba┼í itd. Uzelo je nekoliko godina napornog domoljubnog i strana─Źkog rada da HSS u Australiji postane jedna od vode─çih hrvatskih demokratskih i dr┼żavotvornih stranaka na tom dalekom kontinentu. Naravno, to nije zna─Źilo da sam se priklonio tada dominantnom dijelu hrvatske politi─Źke emigracije koja je slijedila politi─Źku ideju NDH i dr. Ante Paveli─ça.

Dapa─Źe, ulazio sam u brojne javne rasprave o tome kako je demokracija jedino ispravan put za politi─Źko ure─Ĺenje budu─çe hrvatske dr┼żave, a ne usta┼íki ili komunisti─Źki sustav, koji su bili temeljeni na diktaturi jedne stranke i jednog vo─Ĺe. Istovremeno sam, nakon ┼íto sam dobro poru─Źio patnje i progon hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji, a posebno hrvatskih seljaka, te pozadinu smrtnog
ranjavanja Stjepana Radi─ça u Beogradu 20. lipnja 1920. godine, opravdavao i danas opravdavam sam ─Źin uspostave hrvatske dr┼żave 1941. godine, jer je to bila tada┼ínja neupitnja te┼żnja i volja porobljenog hrvatskog naroda u velikosrpskoj i ─Źetni─Źkoj Jugoslaviji.

Jednako tako osu─Ĺivao sam, i danas nedvojbeno osu─Ĺivam, svaki zlo─Źin koji je po─Źinjen u NDH. Me─Ĺutim, ono ┼íto ne mogu prihvatiti je nepo┼íten, kalkulantski i politi─Źki jednostran pristup prema zlo─Źinima u NDH, s jedne strane i zata┼íkavaju─çi, nepo┼íten, nedemokratski i neznastven odnos prema vi┼íestruko stra┼ínijim zlo─Źinima i genocidu koji su po─Źinjeni u ime komunizma i komunisti─Źke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, s druge strane. Sve dok se o svim tim zlo─Źinima, ne dozna prava i puna istina i dok ona ne bude u cijelosti prihva─çena od svih politi─Źkih i obrazovnih institucija u Hrvatskoj, u na┼íoj domovini ne─çe biti stvarnog pomirenja, a jo┼í manje izlaska iz sada┼ínje te┼íke krize.

Valja napomenuti kako danas ne bi bili u gotovo bezizlaznoj situaciji da su hrvatski partizani bili oporba usta┼íkom re┼żimu, a ne hrvatskoj dr┼żavi, te da se nisu borili za Titovu zlo─Źina─Źku i komunisti─Źku tj., na kraju, velikosrpsku Jugoslaviju, nego za demokratsku i samostalnu hrvatsku dr┼żavu. To bi hrvatskoj dr┼żavi mo┼żda omogu─çilo i njezin opstanak. U svakom slu─Źaju izbjegao bi se stra─Źan
genocid nad hrvatskim narodom koji su po─Źinili jugoslavenski partizani - Hrvati i Srbi koji su nosili partizanske kape s crvenom zvijezdom.


Iskrivljena slika o Jasenovcu i dalje je teška stigma koja se nameće Hrvatskoj u svijetu

Nisam stru─Źnjak za Jasenovac ili logore u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj. Imao sam ne┼íto iskustva s logorima u ratu u Bosni i Hercegovini 1993. godine, kada sam osnivao hrvatsku novinsku agenciju HABEN-a u Me─Ĺugorju. Ono ┼íto sam vidio bilo je prestra┼íno i ne ┼żelim nikada vi┼íe tako ne┼íto vidjeti. Ipak kad je rije─Ź o Jasenovcu, i golemoj ┼íteti koju sami sebi, preko dana┼ínjih povjesni─Źara ljubitelja Jugoslavije i Tita, nanosimo kad preuveli─Źavamo ono ┼íto se u Jasenovcu dogodilo, moram s ─Źitateljima podijeliti moje osobno iskustvo. Prije svega imam za potrebu re─çi kako je moj otac, koji je bio u domobranima, 1945. godine bio u zatvoru u Lepoglavi i Po┼żegi, gdje je bio mu─Źen i zlostavljan od strane partizana i komunista, ┼íto ga je natjeralo da mi nakon povratka u Hrvatsku 1990. godine ka┼że: "Sine ─Źuvaj se, nemoj im vjerovati".

U dvadeset godina bavljenja hrvatskom politikom u iseljeni┼ítvu i dvadesetak godina iskustva u hrvatskoj diplomaciji, ─Źesto na
najvi┼íim multilateralnim i bilateralnim razinama, duboko sam shvatio da ─çe uzeti mo┼żda pro─çi jo┼í jedno stolje─çe prije nego ┼íto ─çe se nas Hrvate u svjetskim znanstvenim ─Źasopisima i knjigama o povijesti dvadesetog stolje─ça prestati poistovje─çivati s la┼żnim i stra┼íno preuveli─Źanim brojkama ubijenih osoba u Jasenovcu tijekom Drugog svjetskog rata i tzv. "krvolo─Źnosti usta┼ía, prema kojima su nacisti bili male bebe". Na na┼íu nesre─çu i danas je u svijetu to dominantan pogled i ve─çinsko mi┼íljenje kad je rije─Ź o Hrvatskoj. Mo┼żda ne vi┼íe toliko u javnom diskursu, ali sigurno je u privatnim razgovorima stranih politi─Źara, i veleposlanika u Hrvatskoj. Stra┼ían je to teret za jedan mali narod, koji je tisu─çu godina bio rob i sluga raznim svjetskim osvaja─Źima i imperijalistima. Samo su mo┼żda ┼Żidovi kroz njihovu povijest pretrpjeli vi┼íe od nas Hrvata.

Zlo─Źinac Tito je simbol svega ┼íto je bilo zlo u komunisti─Źkoj Jugoslaviji

Hrvatska je danas do┼íla u situaciju kad vi┼íe ne smije uzmicati pred svjetskim i doma─çim la┼żima i znanstveno nedokazanim tvrnjama o logoru u Jasenovcu. Ministar vanjskih poslova dr. Miro Kova─Ź mora osnovati analiti─Źki odjel u MVEP-a, ─Źija bi zada─ça bila pripremati utemeljene javne i medijske odgovore, koje bi hrvatski veleposlanici diljem svijeta trebali sustavno ┼íiriti u zemljama primateljicama. Na┼żalost, ministar Kova─Ź kao ni drugi ministri prije njega, odbija koristiti veliki broj iskusnih hrvatskih diplomata u mirovini koji bi mogli kao konzultanti izvrsno obavljati taj posao. Ne, to ne smije biti nikakava "propaganda", nego tekstovi koji su temeljeni na znanstveno dokazivim ─Źinjenicama. Bit ─çe to te┼żak i dugoro─Źni posao, za koji nema alternative. Ako mi to ne u─Źinimo, nitko to ne─çe i ne mo┼że u─Źiniti za nas. Dakle, to je isklju─Źivo na┼ía du┼żnost.

No, prije nego ┼íto krenemo u svijet, taj posao moramo najprije uspje┼íno obaviti u samoj Hrvatskoj. Ima puno na─Źina na koji je to mogu─çe napraviti. Na primjer, HTV-a mora dozvoliti mladim hrvatskim povjesni─Źarima kao ┼íto je Blanka Matkovi─ç da u udarnoj informativnoj emisiji obznani rezultate njezinih po─Źetnih znanstvenih isra┼żivanja o onome ┼íto se stvarno doga─Ĺalo u Jasenovcu. U ovom trenutku nije najbitnije je li mr.sc. Blanka Matkovi─ç, koja studira u inozemstvu, u pravu u svakom detalju. Ono ┼íto pak je vrlo bitno je da se otvori javna, pa i ┼żustra, znastvena, a ne jednostrana i neobjektivna, politi─Źka rasprava o svim temama iz pro┼ílosti koje te┼íko optere─çuju hrvatsku javnost.


Osim Jasenovca, Bleiburga, Kri┼żnog puta, Golog otoka itd., treba javno i otvoreno, bez ikakvog straha, pokrenuti i raspravu o stvarnom identitetu jugoslavenskog komunisti─Źkog zlo─Źinca Tita. On je simbol svega zla i stra┼ínih patnji kroz koje je hrvatski narod pro┼íao od 1945. do 1990. godine. Samo lu─Ĺaci i fanatici mogu vidjeti vi┼íe pozitivnoga nego negativnoga u tom masovnom ubojici.
Tito nije niti je mogao biti hrvatskog podrijetla. Znanstvenici, mediji i politi─Źari u Hrvatskoj moraju u istra┼żivanju ─Źinjenica i otkrivanju pune istine odigrati vode─çu i najva┼żniju ulogu.


Krivi i loši savjetnici dovode do još lošije politike


U tom pogledu obra─çanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi─ç ima svoju veliku vrijednost, mo┼żda ne u nedore─Źenoj poruci, ali u prvom i jako va┼żnom koraku. Predsjednica ne mo┼że sama napraviti taj veliki posao. Ne samo ┼íto ona nema po tom pitanju dovoljno znanja i iskustva, nego i zbog toga ┼íto to nije samo njezina zada─ça. To je zada─ça svih nas koji smo zabrinuti za budu─çnost i
opstanak Hrvatske. Predsjednica treba svu na┼íu mogu─çu pomo─ç. No, ona tu pomo─ç ne─çe niti mo┼że dobiti ako namjerno ostane zatvorena za potpuno jedank pristup u istra┼żivanju istine o doga─Ĺajima u Drugom svjetskom ratu i pora─çu. Hrvatska je u pozicije te┼íko podijeljene i posva─Ĺane obitelji, koja se ne mo┼że pomiriti preko no─çi samo zato ┼íto joj to ka┼że netko ─Źiji su baka i djed bili na jednoj od zara─çenih strana.

Predsjednica treba pod ┼żurno odbaciti sada┼ínje lo┼íe i nepouzdane politi─Źke savjetnike (biv┼íe ─Źlanove KPJ i KPH) i napraviti pravi tj, ujedna─Źeni miks savjetnika. Pitam se za┼íto, na primjer, domoljubni povjesni─Źar prof. dr. sc. Josip Jur─Źevi─ç ne mo┼że biti savjetnik
Predsjednice Republike, a mo┼że jedan veliki oportunist i prevrtljivac kao ┼íto je dr. Mate Grani─ç? Tek kada bude imala prave i kvalitetne savjetnike, koji predstavljaju mi┼íljenje najva┼żnijih skupina hrvatskog dru┼ítva, Predsjednica ─çe biti u stanju, na temelju neumoljivih i objektivnih znanstvenih informacija, tra┼żiti konkretna rje┼íenja za veliku opasnost koja nam kao narodu i dr┼żavi danas prijeti.


Hrvatsko - ┼żidovska suradnja u Australiji


Da je upornim radom mogu─çe, ako ne mijenjati mi┼íljenje, ali onda bolje upoznati svijet o te┼íkoj i mu─Źnoj hrvatskoj pro┼ílosti, u ┼íto uklju─Źujem i NDH, ┼żelim samo navesti da sam u razdoblju od dvije godine u Melbourneu, u svojstvu generalnog konzula RH, uspio zadobiti simpatije i povjerenje najvi┼íih du┼żnosnika ┼żidovske zajednice u Australiji, a da se zbog toga nisam morao posipati pepelom zbog usta┼íkog re┼żima ili NDH. Nakon dvije godine boljeg upoznavanja i objektivnog obja┼ínjavanja okolnosti u kojima se hrvatski narod na┼íao 1941. godine, do┼ílo je do povijesnih i prijateljskih javnih sastanaka ─Źelnika hrvatske i ┼żidovske zajednice u Melbourneu.
Naravno, nisu ┼Żidovi u Melbourneu, ve─çinom djeca i unuci ┼Żidova koji su ubijeni u nacisti─Źkim logorima u Poljskoj, odustali o osude usta┼íkog re┼żima.

Ono, ┼íto im je sada jasnije je to da mi Hrvati kroz tisu─çu godina, pa ni 10. travnja 1941. godine, nismo tra┼żili ni┼íta drugo nego samo svoju slobodu, koju nam je mogla dati samo i jedino na┼ía vlastita i samostalna hrvatska dr┼żava. Niti jedan narod ne smije biti vje─Źno odgovoran za namjerne ili nenamjerne pogrje┼íke njegovog vo─Ĺe u odre─Ĺenom povijesnom trenutku. Za razliku od Titove i komunisti─Źke Jugoslavije, NDH je nama Hrvatima bila velika pouka da nije najva┼żnije samo ne┼íto ┼żeljeti, nego i to na ve─çini prihvatljiv na─Źin i ostvariti. Dana┼ínja hrvatska dr┼żava je, usprkos svim sada┼ínjim velikim problemima i krizama, tu da ostane za vje─Źnost. Hrvatsku dr┼żavu ne mo┼że vi┼íe nitko izvana sru┼íiti i uni┼ítiti. O postojanju ili nepostojanju samostalne hrvatske dr┼żave i opstanku hrvatskog naroda odlu─Źujemo samo mi Hrvati, bez obzira na na┼í politi─Źki svjetonazor, vjeru ili drugu pripadnost.


Ako nam dozvolite, gospo─Ĺo Predsjednice spremnismo Vam pomo─çi


Gospo─Ĺo Predsjednice, u─Źinili ste prvi mali, ali i va┼żan korak. U pravu ste, bit ─çe dosta onih koji ne─çe biti zadovoljani s va┼íim obra─çanjem. Prvenstveno zato ┼íto ono ne nudi konkretno rje┼íenje. Vi┼íe ste puta rekli kako kao Predsjednica imate odgovornost za djelotvorno funkcioniranje dr┼żave. To se ne posti┼że televizijskim obra─çanjem i javnim poslanicama. Vama je ┼żurno potreban savjet od
u─Źenih i mudrih ljudi svih svjetonazora, koji ─çe djelovati kao Va┼íe savjetni─Źko tijelo. Nemojte upasti u poznatu klopku u koju su upadali svi dosada┼ínji hrvatski vode─çi politi─Źari na dr┼żavnoj razini, kako su savjetnici zadu┼żeni da provode ono ┼íto im politi─Źari zapovijede. To nisu savjetnici nego operativci.

Savjetnici su osobe koje Vam otvoreno i bez straha prenose njihovo znanje i iskustvo iz raznih podru─Źja, koje Vi nemate, niti mo┼żete kao pojedinka imati. Ne postoji pojedinac koji sam zna vi┼íe od zajedni─Źkog znanja velikog broja drugih u─Źenih i iskusnih ljudi.
Gospo─Ĺo Predsjednice, poslu┼íajte mudre, domoljubne i duhovne poruke biskupa Vlade Ko┼íi─ça i do─çi ─çete na pravi put. Ukoliko iskreno ┼żelite pomirenje hrvatskog dru┼ítva, na temeljima povijesne istine, pravde, objektivnosti, mira i prosperiteta hrvatske dr┼żave i hrvatskog naroda, imat ─çete moju potporu. Do tada meni, i svima drugima, koji tako mislimo, a to je ve─çina hrvatskog naroda, morate pokazati kako Vam je nedvojbeno jasno da u povijesti ljudskog roda nije bilo niti ─çe biti politi─Źara, ma kako pametan bilo koji pojedinac bio, koji mo┼że biti uspje┼ían bez dobrih savjetnika i oslu┼íkivanja bila vlastitog naroda.

Antun Babi─ç, hkv.hr
www.hkz-kkv.ch

125 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU