Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ARMENSKA ZAJEDNICA U ┼áVICARSKOJ       (07.04.2019.)

Armenci u Švicarskoj


To─Źan broj Armenaca u ┼ávicarskoj nije poznat, prema popisu iz 2010. god. u zemlji je bilo 612 Armenaca. Prema neslu┼żbenim podatcima u ┼ávicarskoj ┼żivi od 3.000 do 5.000 Armenaca i svi su oni dr┼żavljani ┼ávicarske.


Ve─çina ┼ívicarskih Armenaca ┼żivi u ┼Żenevi, Lausannei, Bernu, Z├╝richu i drugim ve─çim gradovima. Uzgred budi re─Źeno da je od 2009. god. Charles Aznavour bio veleposlanik Armenije u ┼ávicarskoj i stalni predstavnik ove dr┼żave u OUN-u.

 

 

Charles Aznavour

 

Prvi podatci o Armencima u ┼ávicarskoj povezani su s armenskim redovnikom, putnikom i povjesni─Źarem iz 15. st. Martirosom Jerznakacijem koji je u sedam godina, od 1489. do 1496., proputovao zapadnu Europu. Na osnovi svojih putovanja Martiros Jerznakaci je napisao "Povijest zemlje Franaka", poznatu tako─Ĺer pod nazivom "Putne bilje┼íke". Jerznakacijevi zapisi se ─Źuvaju u izvorniku u rukopisnom muzeju Matenadarana u Jerevanu. Godine 1826. "Putne bilje┼íke" su prevedene na francuski jezik i objavljene zajedno s armenskim tekstom.

U 17. i 18. st. u ┼ávicarskoj su se pojavili prvi armenski trgovci koji su do┼íli iz susjedne Njema─Źke, Francuske, a tako─Ĺer i iz Carigrada. Od druge polovice 19. st. u ┼ávicarsku dolaze armenski sveu─Źili┼ítarci na studije svu─Źili┼íta u Baselu, Lausannei, Z├╝richu, ┼Żenevi i njema─Źkom Freiburgu. Prva armenska op─çina osnovana je 1907. god. u Lausannei. Godine 1887. u kavani "Landolt" armenski su sveu─Źili┼ítarci iz ┼Żeneve utemeljili armensku politi─Źku socijaldemokratsku stranku "Gn─Źak" ("Zvono"). Ve─ç 1891. god. u ┼Żenevi armenska socijaldemokratska stranka objavljuje slu┼żbeni list "Gn─Źak". Tu se je nalazio od 1891. do 1914. i europski ured druge tradicijske armenske stranke Da┼ínakcutjun koja je tiskala tada list "Dro┼íak".

┼ávicarska vlada slu┼żbeno je osudila 1897. god. masovne plja─Źke Armenaca u Osmanskom Carstvu 1894. - 1896. Tada su ┼ívicarski protestanti u Anadoliji organizirali za Armence uto─Źi┼íte. Potomci tih Armenaca koji su se preselili u ┼ávicarsku danas ─Źine osnovu armenskoga iseljeni┼ítva. ┼ávicarski parlament je 16. prosinca 2003. god. priznao genocid nad Armencima u Osmanskom Carstvu.


    

ÔÇťSvjetiljke sje─çanjaÔÇŁ - spomenik ┼żrtvama genocida u ┼żenevskom parku, kipar Melik Oganjan, 2018.    /                           Crkva sv. Jakova u ┼Żenevi, 1969.


Ve─çina ┼ívicarskih Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi. U ┼ávicarskoj postoje ─Źetiri armenske crkve: u ┼Żenevi, Z├╝richu, Neuch├ótelu i Luganu. ┼ávicarska ima mali broj armenokatolika i jo┼í manji broj armenoevangelika.


Armenska zajednica u ┼ávicarskoj ima u gradovima svoje ┼íkole, novine, kulturne ustanove, uklju─Źuju─çi plesne skupine i zborove, kao ┼íto su npr. "Ani" i "Araks". Armenska op─çina u Oberentfeldenu osnovala je nogometni klub "Arau". Za potrebe mlade┼żi djeluju tako─Ĺer sportske i ┼żenske udruge, razli─Źite strukovne i politi─Źke organizacije. ┼ávicarska ima nekoliko armenskih organizacija: ┼ávicarski armenski savez, Armenski dobrotvorni savez, Armenska dobrotvorna organizacija u ┼ávicarskoj, Z├╝ri┼íki armenski savez, Dru┼ítvo armenskih ┼żena (od 1986. objavljuje dvojezi─Źni ─Źasopis ÔÇťArtzakankÔÇŁ na armenskom i francuskom jeziku), udruga ┼ávicarska-Armenija u Bernu, Armenski kulturni centar u ┼Żenevi i dr..

Pripremio: Artur Bagdasarov

www.hkz-kkv.ch

170 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU