Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

JE LI HRVATSKA VOJSKA OTIŠLA U POVIJEST?      (01.10.2019.)

U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a iz 2013. godine na str. 237. i 238. piše: ”hrvatska vojska (Oružane snage Republike Hrvatske) razg.”, Hrvatska vojska (hrvatske oružane snage tijekom Domovinskoga rata) pov. i kratica HV (Hrvatska vojska) pov.”

Nije jasno zašto odrednica razg. (razgovorno) ustaljene sveze riječi, višerječnice hrvatska vojska pripada razgovornomu stilu hrvatskoga jezika? Ako pak razgovorno pripada, tada vjerojatno odrednica razg. mora se nalaziti u pravogovornom ili objasnidbenom rječniku. Pravopis je skup propisa ili pravila koja određuje kako valja pisati, a pravogovor je skup pravila za određivanje pravilnoga govora.

Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, da u Pojmovniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a nema natuknice pravopis. Postoji npr. natuknica padež ili predikat, a natuknice pravopis i naravno što znači taj jezikoslovni naziv u Pojmovniku, nažalost, nema.

Vojska je ukupnost kopnenih, pomorskih i zrakoplovnih oružanih snaga različitih država. Imenica vojska je zbirni naziv za različite vojne redovite ili povremene postrojbe prema pripadnosti ili zajedničkim zadaćama. Svaka država obično ima svoju vojsku i kad se želi odrediti naziv države kojoj pripada vojska dodaje se pridjev: američka vojska, francuska vojska, hrvatska vojska, ruska vojska itd. Zašto dodatkom pridjeva, u našem slučaju – hrvatska vojska, višerječna sveza se pretvara u odrednicu razg. (razgovorno), tj. rabi se u razgovornom stilu hrvatskoga jezika?

Znači li to da i višerječni nazivi vojska stranih država isto tako moraju imati odrednicu razg. (razgovorno)? Prema navodu odrednice uz natuknicu hrvatska vojska tako bi se moglo zaključiti i prema drugim sličnim višerječnicama uz naziv vojska. U jednih natuknica postoje odrednice, a u drugih ne postoje. Primjerice, u tiskanom izdanju nema odrednice pov. (povijesni) uz kraticu ZAVNOH (Zemaljsko antifafašističko vijeće narodnoga oslobođenja Hrvatske) (str. 475.), ne ćemo ju naći ni uz kraticu KGB (Komitet gosudarstvennoj bezopasnosti) (str. 262.). Naziv KGB je postajao od 1955. do 1991. godine. Tijekom svojega postojanja mijenjao je nekoliko puta ime, a od 10. travnja 1995. postoji pod imenom – Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije (rus. Federaljnaja služba bezopasnosti Rossijskoj Federaciji, FSB Rossiji). A što ćemo ako se hrvatski školarac ne služi ruskim jezikom? Engleski se većinom izučava u školi, a ruski je prije znao stari hrvatski naraštaj.

Isto je i s višerječnom svezom riječi Hrvatska vojska. Nije jasno zašto sastavljači Institutova pravopisa uvrštavaju Hrvatsku vojsku u povijest? Zar je raspuštena ili ostala samo u povijesti? U hrvatskoj je povijesti zaista postojao naziv Hrvatske oružane snage (HOS), poznat je pod imenom - Hrvatska domovinska vojska, ali to se je događalo u Drugom svjetskom ratu. Zbilja se na osnovi Zakona o obrani, usvojenoga u rujnu 1991. godine oružane snage organiziraju u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV). Postrojbe su Zbora narodne garde (ZNG) i Teritorijalne obrane (TO) u studenom iste godine preimenovane u Hrvatsku vojsku. Novi ustroj, organizacija, razvoj i učvršćivanje Hrvatske vojske nakon stvaranja neovisne hrvatske države 90-ih godina 20. st. se je nastavio, a nakon Domovinskoga rata započeo je proces njezine preobrazbe. Hrvatska vojska je sastavni dio Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH). Nije otišla u „povijesnu ropotarnicu“ pa i sada se aktivno razvija. Navest ćemo suvremeni odlomak članka iz 2018. god., gdje susrećemo tri puta svezu riječi Hrvatska vojska:

“Ministar je podsjetio i na ostale projekte i postignuća u Hrvatskoj vojsci, od procesa tranzicije i pomlađivanja Hrvatske vojske novim zapovjednim kadrom, novog operativnog rasporeda postrojbi Hrvatske vojske, razvoja novih sposobnosti, uvođenja u operativnu uporabu novih sredstava i opreme do konačnog ustrojavanja svih šest pričuvnih pješačkih pukovnija Hrvatske vojske.” (Krstičević s Odborom za obranu Hrvatskog sabora u MORH-u).

Treba li uopće navoditi odrednice ili kako se pišu kratice u školskom pravopisnom rječniku, pogotovo strane: BBB (Bad Blue Boys), KGB (Komitet gosudarstvenoj bezopasnosti), OCR (optical character recognition), UHF (ultrahigh frequency) i dr.? Ponajprije treba reći da se u pravopisnim rječnicima obično ne navodi od čega je što nastalo i kako je nastalo i što znači. Obično za kratice postoji rječnik kratica ili ga sastavljaju odvojeno od pravopisnoga rječnika kako je to učinio npr. Matičin pravopis ili Anić-Silićev. Što je važno znati školarcu, kako se piše riječ ili kojemu stilu ili razdoblju pripada? Ako treba i jedno i drugo i treće, tada je riječ o sasvim drugom rječniku. Nažalost, nije razrađena i stvorena stroga koncepcija sastavljanja pravopisnoga rječnika u kojoj bi se znalo što zbilja mora ući u pravopisni rječnik, a što pripada u druge rječnike.

Višerječne sveze riječi hrvatska vojska, Hrvatska vojska i kraticu HV (Hrvatska vojska) susrećemo u mnogim pisanim tekstovima koji su povezani s Oružanim snagama Rupublike Hrvatske (OSRH) i nema razloga uvrštavati ju u razgovorni jezik ili smještati u povijest.

Artur Bagdasarov, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

175 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU