Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRAVOPIS POD UTJECAJEM POLITIKE        (20.11.2018.)

Institutov pravopis pisan je pod utjecajem politike i nije prošao znanstvene ocjene


Artur Bagdasarov hrvatskoj stru─Źnoj javnosti nije nepoznat, osim objavljenih knjiga i priru─Źnika, posljednjih godina zapa┼żeni su njegovi mnogi ─Źlanci o pitanjima hrvatskoga jezikoslovlja (me─Ĺu ostalim, i u ┼ákolskim novinama) ali i znanstveno-popularni ─Źlanci o povijesti i kulturi Armenije. Bagdasarov je jedan od rijetkih inozemnih kroatista koji kontinuirano pi┼íu i objavljuju tekstove na hrvatskom jeziku.

Dobitnik je godi┼ínje nagrade Ine za promicanje hrvatske kulture u svijetu (2009.), ponajvi┼íe zbog afirmacije hrvatskoga jezika u Rusiji. Sura─Ĺuje u vi┼íe hrvatskih ─Źasopisa, tjednika i portala. ┼Żivi i radi u Moskvi, gdje na vi┼íe fakulteta predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku. Biografsko-bibliografsku natuknicu o njemu ima Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda ÔÇ×Miroslav Krle┼żaÔÇŁ, hrvatska i armenska Wikipedija.

Zbog ─Źega ste se posvetili kroatistici?


ÔÇô Obranio sam 1992. godine disertaciju o razlikama izme─Ĺu hrvatskoga i srpskoga jezika, sastavio 1998. godine kratki ┼íkolski rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski razlikovnik. Pisao sam disertaciju jo┼í do raspada druge Jugoslavije. Na koncu konca nakon obrane disertacije morao sam odabrati ┼íto dalje, tj. u kojem smjeru moram i─çi dalje. Odabrao sam kroatistiku, jer nismo imali strukovnjaka za hrvatski jezik. Imali smo strukovnjaka za hrvatsku knji┼żevnost, a ba┼í za hrvatski jezik nije bilo. Godine 2004. napisao sam i objavio u Moskvi na ruskom jeziku monografiju Hrvatski knji┼żevni jezik druge polovice 20. stolje─ça. Iza knjige slijedi nekoliko hrvatsko-ruskih rje─Źnika, gramatika, ud┼żbenik za po─Źetnike i sli─Źno, odnosno ono ┼íto je potrebno za samostalno izu─Źavanje upravo hrvatskoga jezika. To posve ne zna─Źi da samo ja pi┼íem priru─Źnike za hrvatski, imamo i pi┼íu jo┼í nekoliko autora: A. Ju. Kalinin, G. G. Tjapko.

Ako ste pak doktorirali na razlikama izme─Ĺu hrvatskog i srpskog jezika, napisali razlikovnik, sigurno smatrate da je rije─Ź o dvama razli─Źitim standardnim jezicima, a ne umjetno stvorenim razlikama kako to neki tvrde?

- Neprijeporno je da su standardni jezici ─Źetiriju naroda srodni, bliski i izra─Ĺeni umnogome na novo┼ítokavskoj osnovici, ali su i dovoljno razli─Źiti ┼íto se ti─Źe na primjer povijesti, ovladanosti... Je li sveu─Źili┼ítarac pa i profesor u inozemstvu jednako, primjerice, govori, pi┼íe ili prevodi na hrvatski, bo┼ínja─Źki, crnogorski ili srpski? Ka┼żu nam neprestano o sporazumijevanju. Danci, Norve┼żani i ┼áve─Ĺani dobro se sporazumijevaju, isto mo┼żemo re─çi i o ─îesima i Slovacima. Njema─Źkim ne┼ívicarskim govornicima, s druge pak strane, ┼ívicarska ina─Źica njema─Źkoga standardnoga jezika vrlo je te┼íko razumljiva, moramo li tada zbog nerazumljivosti ili slabe razumljivosti stvarati neke nove nazive za jezik ili odvojene katedre? Za┼íto prema njima jedan kriterij i pristup, a prema hrvatskome drugi? Takav pristup prema jezicima Hrvata, Bo┼ínjaka, Crnogoraca i Srba podsje─ça donekle na jezi─Źnu politiku Austro-Ugarske. Ponovno se poku┼íava umjesto tih naroda rje┼íavati koji naziv jezika ti narodi moraju imati. Ako jedna strana ne po┼ítuje ili ne priznaje drugu stranu, tada valjda druga ima isto pravo barem se jednako jezi─Źno ophoditi. U jezikoslovlju nema op─çeprihva─çenoga kriterija ┼íto je jedan, a ┼íto su dva ili tri jezika. Prema mojemu mi┼íljenju, rije─Ź je o dvama srodnim, ali ipak razli─Źitim standardnim jezicima. Treba na to staviti to─Źku i i─çi dalje prema svojemu izboru i vlastitomu razvoju.

Kakav je status kroatistike na ruskim sveu─Źili┼ítima?

- U Rusiji se hrvatski jezik predaje odvojeno od srpskoga. To se mo┼że provjeriti i na internetu. Ne mo┼żete nigdje u Rusiji na─çi te─Źaj takozvanoga srpskohrvatskoga ili ┼ítokavskoga jezika, niti se igdje na moskovskim ili peterbur┼íkim filolo┼íkim fakultetima mo┼że na─çi da danas jo┼í predaju takozvani srpskohr-vatski ili ┼ítokavski. Prije je postojao, naravno, samo srpskohrvatski. Danas je u nas situacija bolja nego u nekim zemljama Europske unije, gdje se na fakultetima predaje takozvani ┼ítokavski, bhs ili bchs jezik kao nekakav suvremeni surogat srpskohrvatskoga.

Zna─Źi li to, drugim rije─Źima, da se na ruskim sveu─Źili┼ítima hrvatski jezik izu─Źava posebno?

- Na Odsjeku za slavensku filologiju hrvatski i srpski izu─Źavaju se odvojeno, ali profesora za hrvatski jezik jako je malo. Ima onih koji misle da, ako znaju srpski, mogu predavati i hrvatski, ali grije┼íe.

Hrvatski jezik ima osebujan put. To se mo┼że vrlo lako dokazati primjerima iz hrvatske knji┼żevnosti. No, svejedno se stalno name─çe teza da je hrvatski knji┼żevni jezik stvoren Vukovom intervencijom i be─Źkim dogovorom, 1850. godine. Zbog ─Źega to krivotvorenje povijesnih ─Źinjenica, iz nepoznavanja razvojnog puta hrvatskog jezika ili zbog politi─Źkih razloga?

- Sada je 2018. godina, a ne 1850.! Ne mo┼żemo ┼żivjeti i misliti znanstvenim spoznajama ili kriterijima 19. stolje─ça, ali na veliku ┼żalost ima onih i sada, ─Źesto ili katkad hotimice, koji ba┼í tako misle, govore i rade.

Hrvatska je 2013. godina u┼íla u EU, hrvatski jezik postao slu┼żbeni. No, na katedrama u EU hrvatski se jo┼í predaje kao srpskohrvatski ili bosansko-crnogorsko-hrvatski-srpski (bchs). Je li to s politi─Źkog i znanstvenog motri┼íta paradoksalno?

- To stanje nije iz bilo koje strane normalno i treba na razli─Źitim razinama reagirati, ali ne nasjedati provokacijama. Hrvatski jezik nije u pro┼ílosti, a ne ─çe ni u budu─çnosti postati bilo koji drugi jezik, tzv. srpskohrvatski, zajedni─Źki, ┼ítokavski jezik. Hrvatski je jezik tijekom povijesti, pod utjecajem razli─Źitih ve─çinom izvanjezi─Źnih ─Źimbenika, mijenjao svoj etnolingvonim, gubio i neka svoja obilje┼żja, koja je neprestance vra─çao, ali i uz sve nevolje na svojem putu razvoja uvijek je ostajao upravo hrvatski. Isti ─çe hrvatski ostati i dalje bez obzira na stalne poku┼íaje da ga se ugura u zajedni─Źki jezik, jezik takozvanog regiona.

Kome za status kroatistike u Rusiji ponajviše pripadaju zasluge?

- Ne znam, valjda pragmatici, logici, ┼żivotu...

┼áto bi hrvatska dr┼żava trebala u─Źiniti da hrvatski jezik i njegova knji┼żevnost postanu jo┼í bli┼żi ruskim stru─Źnjacima i gra─Ĺanima?

- Treba vjerojatno aktivnije promicati hrvatski jezik i kulturu, predlagati i slati što više profesora za hrvatski jezik.

┼ávicarki slavist Robert Hodel prije odre─Ĺenog je vremena izjavio kako na Sveu─Źili┼ítu u Hamburgu nisu podijelili ┼ítokavski jezik, jer je po njegovu mi┼íljenju to jedan jezik. Zna─Źi li to da nam sada umjesto srpskohrvatskog guraju naziv ┼ítokavski kao zajedni─Źki jezik?

- ┼áto se ti─Źe naziva jezika u pojedinim stranim obrazovnim ustanovama, rije─Ź je zaista o va┼íem pravu na etnolingvonim, dakle nacionalni naziv jezika, koji imate kao i sve druge dr┼żave EU-a, osim mo┼żda Austrije. U zadnje vrijeme sve ─Źe┼í─çe susre─çemo razli─Źite nove nazive za takozvani srpskohrvatski: policentri─Źni jezik, ┼ítokavski jezik, standardna ┼ítokav┼ítina, bhs ili bchs jezik, zajedni─Źki jezik, sredi┼ínji ju┼żnoslovenski jezik... I to, na┼żalost, ne samo u inozemstvu nego i u Hrvatskoj. Svaki roditelj ima pravo nazvati svoje dijete onako kako on to ┼żeli i svatko to mora po┼ítivati. Svaki narod, tako i hrvatski, ima nepobitno pravo na vlastiti naziv jezika i samostalni razvoj i nitko mu ga ne mo┼że ni─Źime uskratiti, preina─Źiti na svoj na─Źin ili bilo ┼íto uvjetovati. Po┼ítuju─çi druge, po┼ítujemo i sebe!

Ali, na tragu Sarajevske deklaracije o zajedni─Źkom jeziku, zar od srbijanske politike nije iskori┼íten kolovo┼íki Me─Ĺunarodni kongres slavista u Beogradu, posve─çen Aleksandru Beli─çu, da bi se o┼żivjela njegova gledi┼íta o jednom jeziku i tvrdilo da situaciju na prostoru Balkana dodatno komplicira ÔÇ×stalni proces fragmentacije srpskog jezika, stvaranje novih jezi─Źnih varijeteta, koji se lingvisti─Źki ne razlikujuÔÇŁ?

- Mogao bih samo kratko re─çi da su slavisti do┼íli na me─Ĺunarodni slavisti─Źki kongres, a pojedini du┼żnosnici rabe znanstveni skup u svoje svrhe.

Odgovaraju li hrvatski jezikoslovci dovoljno odlu─Źno na takve podvale, ili se pomalo komotno pona┼íaju nakon ┼íto je hrvatski jezik u Ustavu definiran kao slu┼żbeni jezik?

- Ve─ç ste sami odgovorili na to pitanje.

Biv┼ía je hrvatska vlast ukinula Vije─çe za normu hrvatskoga standardnoga jezika, kojem je bio ugledni hrvatski jezikoslovac Radoslav Kati─Źi─ç na ─Źelu, a dana┼ínja vlast, osim ┼íto to nije ispravila, odugovla─Źi s dono┼íenjem zakona o hrvatskome jeziku. Kako gledate na te ─Źinjenice?

- Nekoliko sam puta u razli─Źitim prilozima pisao da je Hrvatskoj potrebno vije─çe za hrvatski jezik pri Vladi Republike Hrvatske, sastavljeno od predstavnika znanstvenih i kulturnih ustanova te javnih sredstava priop─çavanja, medija, u kojem bi bio razra─Ĺen, a u Saboru prihva─çen zakon o dr┼żavnom, hrvatskom jeziku i jezicima manjina u RH-u koji bi regulirao i osnovne normativne priru─Źnike. U sklopu toga vije─ça moglo bi postojati povremeno pravopisno povjerenstvo za izradbu op─çeprihva─çenoga i jedinstvenoga pravopisa. Treba razmisliti i o osnivanju ureda za hrvatski jezik pri hrvatskoj Vladi, a pri Hrvatskom saboru lektorske slu┼żbe, koja bi pratila jezi─Źno oblikovanje novih zakona i izmjena zakona koje Vlada predla┼że, a Sabor prihva─ça. Samo hrvatska jezi─Źna zajednica uz suglasje i po┼ítivanje svih zainteresiranih ─Źimbenika mo┼że rije┼íiti pojedine mogu─çe prijepore i nitko drugi.

Iz perspektive inozemnoga kroatista koji priru─Źnici kroatistici ponajvi┼íe manjkaju?

- Ponajprije bih razradio i objavio teoriju standardnoga hrvatskoga jezika na svim razinama jezi─Źne strukture, usuglasio pojedina pitanja osnovnih normativnih priru─Źnika, razradio i uklju─Źio u funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i crkveni stil koji je neopravdano izo─Źan. Ne treba ovo pa i na┼íu subesjedu, razgovor shva─çati kao da nekoga, ne daj, Bo┼że, u─Źim. Izra┼żavam samo osobno mi┼íljenje i ni┼íta vi┼íe.

Je li Hrvatski pravopis IHJJ (2013.) pridonio hrvatskom pravopisanju ili sve mo┼że ocijeniti kao politi─Źki poku┼íaj bez znatnih rezultata?

- Ispada da je taj pravopis pisan pod utjecajem politike, nije pro┼íao put znanstvene ocjene od strane ve─çine znanstvenih ustanova i kulturnih udruga. Na veliku ┼żalost, ve─çina istra┼żiva─Źkih, strukovnih i kulturnih ustanova odazvala se ┼íutnjom na institutsku zamolbu da sudjeluju u javnoj raspravi, a one malobrojne ustanove i udruge kao ┼íto su Razred za filolo┼íke znanosti HAZU-a, Predsjedni┼ítvo Matice hrvatske, Dru┼ítvo profesora hrvatskoga jezika, Hrvatsko kulturno vije─çe, koje su sudjelovale ili odazvale se raspravi, dale su pravopisu negativnu ocjenu ili ukore. Trebalo je prije, oprostite, jezikoslovno obrazlo┼żiti potrebu sastavljanja novoga pravopisa jer za to je trebalo pro─çi odre─Ĺeno razdoblje i imati ozbiljne razloge. Pravopis bez op─çe strukovne sloge i volje ne rje┼íava ni┼íta. Objavljivanjem ÔÇ×jedinstvenoga pravopisaÔÇŁ nije do┼ílo, na┼żalost, ni do pomirbe, ni do pravopisnoga jedinstva... ┼áto se mene ti─Źe, mislim da se politika ne treba mije┼íati u jezikoslovlje.

Kriti─Źki ste pisali o rje─Źniku toga pravopisa. Rje─Źnik bi trebao biti srce pravopisa. Nije li i taj rje─Źnik dokaz da je posao napravljen na brzinu?

- Ispada da su ve─ç imali ili preuzeli neki nedovr┼íen rje─Źnik, ali nisu imali dovoljno vremena da ga dovedu do kraja, jer njihov sada┼ínji ima mnogo mana i nedostataka.

Koliko ─Źesto dolazite u Hrvatsku?

- Posljednji sam put bio u Hrvatskoj 2015. na predstavljanju knjige ÔÇ×Armenija - domovina svetoga VlahaÔÇŁ u Dubrovniku i Stonu koju sam napisao s hrvatskim povjesni─Źarom dr. sc. Vinicijem Lupisom. Drugim rije─Źima, prije tri godine.

Koji su bili Va┼íi prvi kontakti i s kim najvi┼íe sura─Ĺujete u Hrvatskoj?

- Prvi je kontakt bio s kolegicama - prof. Dubravka Sesar, prof. Branka Tafra i prof. ┼Żeljka Fink - na konferenciji u Sankt-Peterburgu, a zatim s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje dok je prof. dr. Marko Samard┼żija bio na ─Źelu te institucije. Sura─Ĺujem s kroatistima i prijateljima diljem Hrvatske, a ─Źlanke objavljujem u razli─Źitim ─Źasopisima, novinama i na portalima: Crkva u svijetu, Croatica et Slavica Iadertina, Filologija, Fluminensia, Glas Koncila, HKV, Hrvatska revija, Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo, Jezik, Kaj, Kolo, Lahor, Rije─Ź, ┼ákolske novine, Zadarska smotra i drugim.

Dobitnik ste Inine godi┼ínje nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu, s prof. dr. Leopoldom Auburgerom. Nekoliko posljednjih godina nije dodjeljivana. Kakvo je za Vas zna─Źenje te nagrade?

- Bili smo, ─Źini mi se, posljednji koji su dobili tu nagradu. U svojem govoru rekao sam tada na sve─Źanoj dodjeli da moram jo┼í puno raditi da opravdam nagradu koju sam primio 2009. godine za promicanje hrvatske kulture u svijetu.

Na Interliberu ─çe biti predstavljena Va┼ía nova knjiga ÔÇ×Armenija - Noina zemlja: povijest i kulturaÔÇŁ, u izdanju ┼ákolske knjige. Koji su sljede─çi planovi?

- Nova je knjiga u izdava─Źkoj ku─çi ┼ákolska knjiga ÔÇ×Armenija - Noina zemljaÔÇŁ peta knjiga na hrvatskom jeziku i tre─ça o Armeniji. Knjiga je bogato likovno opremljena i sastoji se od ─Źetiriju poglavlja: Armenija - Hayastan, Kulturna ba┼ítina, Duhovna ba┼ítina, Poznati djelatnici kulture i povijesti. U njoj se mogu na─çi osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, znamenitostima, uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Hrvatski ─Źitatelj upoznat ─çe se s armenskim jezikom i pismom, knji┼żevno┼í─çu, mitologijom, narodnim obi─Źajima, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, ha─Źkarima (kamenim kri┼żevima), tako─Ĺer o pojedinim poslovicama armenskoga narod.
Za izdavanje i pripremu knjige o Armeniji zahvaljujem predsjedniku Nadzornoga odbora ┼ákolske knjige dr. sc. Anti ┼Żu┼żulu i urednici knjige Snje┼żani Bakari─ç Pali─Źki, ocjeniteljima prof. dr. sc. Milanu Nosi─çu, knji┼żevniku Hrvoju Hitrecu te kolegama koji su preveli sa┼żetke knjige na desetak jezika. ┼áto se ti─Źe budu─çih planova, moram ponajprije pri─Źekati izlazak knjige, a zatim se malo odmoriti.

Intervju: prof. dr. sc. Artur Bagdasarov
Razgovarao Marko Curać, Školske novine, br. 35, 13. studenoga 2018.

www.hkz-kkv.ch

165 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU