Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

STANDARDIZACIJA ZEMLJOPISNIH IMENA      (17.11.2019.)

Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena u izostanku jezi─Źnoga zakona

Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" je projekt OUN-a. Stvoren je u Hrvatskoj na inicijativu predlagatelja, razli─Źitih hrvatskih ustanova i dru┼ítava: Dr┼żavna geodetska uprava, Hrvatski hidrografski institut Vinka Koli─ç, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko geografsko dru┼ítvo, Hrvatsko kartografsko dru┼ítvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografski zavod Miroslav Krle┼ża, Sveu─Źili┼íte u Zadru (Centar za jadranska onomasti─Źka istra┼żivanja i Odjel za geografiju), Sveu─Źili┼íte u Zagrebu, Geodetski fakultet.

 

Ravnatelji i predsjednici navedenih ustanova i dru┼ítava na osnovi preporuka Ekspertne grupe za zemljopisna imena pri Ekonomskomu i socijalnomu vije─çu Ujedinjenih naroda (United Nations Group of Experts on Geographical Names, Economic and Social Council; UNGEGN, ECOSOC) te u skladu sa zaklju─Źcima me─Ĺunarodne konferencije (International Conference on Geoinformation and Cartography) koja je u organizaciji Dr┼żavne geodetske uprave, Hrvatskoga kartografskoga dru┼ítva i Geodetskoga fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu odr┼żane koncem rujna 2018. god. predlo┼żili su Vladi Republike Hrvatske osnivanje "Dr┼żavnoga povjerenstva za geografska imena".

Vlada Republike Hrvatske je 28. o┼żujka 2019. god. na 149. sjednici imenovala "Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" na rok od ─Źetiri godine. Predsjednikom povjerenstva imenovan je ravnatelj DGU dr. sc. Damir ┼áantek kao predstavnik sredi┼ínjega tijela dr┼żavne uprave nadle┼żnoga za registar zemljopisnih imena. Dana 3. lipnja 2019. god. u Sredi┼ínjem uredu Dr┼żavne geodetske uprave odr┼żana je prva sjednica toga Povjerenstva.

Uzgred budi re─Źeno da je jo┼í u drugoj Jugoslaviji postojala Komisija za standardizaciju geografskih imena iz 1986. god. kao kolegijalno tijelo saveznih organa uprave i saveznih organizacija pri Saveznomu izvr┼ínomu vije─çu SFRJ-a. Tadanja jugoslavenska komisija nije ni po─Źela sa svojim radom zbog raspada SFRJ-a. I sada u Srbiji postoji Komisija za standardizaciju geografskih imena od 2009. god. Komisija se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i osam ─Źlanova. Rad komisije mora zavr┼íiti 2023. god.

Skupina strukovnjaka OUN-a za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih imena pripremila je "Uputu za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih naziva" koja je prevedena s engleskoga na nekoliko stranih jezika. Hrvatskoga prijevoda nema, na┼żalost, jo┼í ni danas. Upute OUN-a, osim ostaloga, zahtijevaju sastavljanje nazivoslovnoga normativnoga rje─Źnika zemljopisnih imena u skladu s me─Ĺunarodnim rje─Źnikom naziva koju je pripremila skupina strukovnjaka OUN-a.

Treba napomenuti da u Hrvatskoj ve─ç postoji nekoliko priru─Źnika sa zemljopisnim imenima. Martina Gr─Źevi─ç je objavila 2008. god. rje─Źnik Imena hrvatskih naselja: abecedni i odostra┼żni rje─Źnik (Rijeka: Maveda, 2008., 354. str.) u kojem je navela sva imena suvremenih naselja u Republici Hrvatskoj iz popisa Dr┼żavnoga zavoda za statistiku. Godine 2016. Leksikografski zavod Miroslav Krle┼ża je objavio Hrvatske egzonime I.: Imena dr┼żava, glavnih gradova i njihovih stanovnika (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 227 str.), a 2018. god. Hrvatski egzonimi II.: Popis suvremenih i povijesnih egzonima (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 296 str.). Isti Leksikografski zavod 2016. god. je izdao Hrvatski mjesni rje─Źnik (gl. ur. Nata┼ía Ba┼íi─ç-Kosi─ç, Zagreb: LZMK, 2016., 702 str.).

U Predgovoru Rje─Źniku pi┼íe da "Njegov sredi┼ínji abecedarij ─Źini gradivo prikupljeno u vi┼íegodi┼ínjem terenskom istra┼żivanju u okviru znanstvenoga projekta Rje─Źnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i ktetika, koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babi─ça obavila 1975. - 2000. skupina od 50-ak popisiva─Źa, uglavnom profesora kroatistike. Gradivo je 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i tiskanja rje─Źnika." (Predgovor). Navedeni priru─Źnici mogu poslu┼żiti osnovicom za daljnji rad u standardizaciji navedenih i drugih zemljopisnih imena, ve─çina barem hrvatskih i osnovnih europskih zemljopisnih imena ve─ç je normirana. ─îetiri je godine premalo za op┼íiran posao Povjerenstva, uzimaju─çi u obzir rad zemljopisaca, povjesni─Źara, jezikoslovaca pa i drugih strukovnjaka pa i prijedloga ili zahtjeva skupine strukovnjaka iz OUN-a.

Toponimika je grana imenoslovlja (onomastike) koja izu─Źava zemljopisna imena, njihovo podrijetlo, zna─Źenje, razvoj, suvremeno stanje, pravopisanje i pravogovor. Ona je cjelokupna znanstvena disciplina koja se nalazi na spoji┼ítu jezikoslovlja, zemljopisa, povijesti itd. Naravno je da u Povjerenstvu moraju biti predstavnici razli─Źitih znanstvenih grana, ali stadardizacija imena vi┼íe pripada upravo jezikoslovlju.

Prof. Milan Nosi─ç izra┼żava zabrinutost zbog kompetencije u ostvarivanju zada─ça standardizacije zemljopisnih imena od strane Povjerenstva. Standardizacija zemljopisnih imena, prema njegovu mnijenju, podru─Źje je u ve─çoj mjeri jezikoslovno i bavi se tim onomastika, a u manjoj mjeri zemljopisno. Onomasti─Źari moraju dobro poznavati motivaciju nastanka imena i njegovu etimologiju, transkripciju, transliteraciju, prijevod i dobro znanje stranih jezika kada je rije─Ź o stranim zemljopisnim imenima (M. Nosi─ç: Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena). U tekstu prve odr┼żane sjednice navedeno je da ─çe Povjerenstvo morati "provoditi reviziju toponima te po potrebi utvr─Ĺivati nove". Kako ─çe Povjerenstvo rje┼íavati, primjerice, prijeporna pitanja pojedinih zemljopisnih imena ? To bi moglo vjerojatno ostvariti Vije─çe za normu hrvatskoga standardnoga jezika, ali ono je raspu┼íteno 8. svibnja 2012. god. odlukom prija┼ínjega ministra znanosti, obrazovanja i sporta.

Zagana (problem) je i u tom da nije odre─Ĺen ni mehanizam izvedbe odluka Povjerenstva. Na koji na─Źin ─çe biti ostvarena provedba usvojenih odluka bez postojanja slu┼żbenoga standardnojezi─Źnoga tijela za zemljopisne nazive? Na koji na─Źin ─çe biti provedena poraba tih standartnojezi─Źnih zemljopisnih imena u razli─Źitim podru─Źjima dru┼ítvenoga i gospodarskoga ┼żivota? Povjerenstvo je stvoreno, a mehanizam ostvaraja budu─çih odluka, na┼żalost, nije opisan. Ako prijedlozi i preporuke Povjerenstva ostanu samo na papiru, tada se gubi smisao standardizacije. Mo┼żemo bilo ┼íto predlagati i preporu─Źivati, ali u jezi─Źnoj praksi ljudi i pojedine ustanove ─çe i dalje svatko na svoj na─Źin rabiti zemljopisna imena.

Povjerenstvo je preuzelo na sebe prete┼żak rad standardizacije zemljopisnih imena u odsutnosti vije─ça za hrvatski jezik ili dr┼żavnoga tijela (ureda) pri Vladi te dr┼żavnoga jezi─Źnoga zakona koji bi regulirao, uz ostalo, i osnovne normativne priru─Źnike. U sklopu toga vije─ça trebalo bi utemeljiti nekoliko mogu─çih povjerenstva: za sastavljanje jezi─Źnoga zakona, za normu: pravopis, pravogovor, rje─Źnik ... U uvjetima globalizacije i nakon stupanja u EU, mnogi su se ljudi, uklju─Źuju─çi naravno i jezikoslovce, slo┼żili da je Hrvatskoj prijeka potreba uspostava vije─ça za hrvatski jezik i usvojenje jezi─Źnoga zakona.

Artur Bagdasarov, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

176 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU