Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

EKUMENA I ZAJEDNI─îKI KR┼á─ćANSKI KORIJENI     (26.05.2012.)

Prof. Artur Bagdasarov iz Moskve, javio se HUB portalu sa zanimljivim tekstom o prvim prijevodima Pisma i djela crkvenih Otaca na armenski jezik, a ─Źiji bi alfabet, prema nekim autorima, moglo biti podloga i za hrvatsku glagoljicu

Armenska povijest poznaje stotinjak svetih prevoditelja, u─Źenika stvaratelja armenskoga alfabeta sv. Mesropa Ma┼ítoca (oko 361. - 440.) i desetoga katolikosa svih Armenaca sv. Saaka (Sahaka) Parteva (338. - 439.). Armenska apostolska crkva pomi─Źni blagdan svetih armenskih prevoditelja (arm. Targmanchaz ton, Tarkman─Źac ton) Saaka i Mesropa slavi dva puta: u ─Źetvrtak koji slijedi iza ─Źetvrtoga tjedna Pedesetnice (arm. Hogegalust, Hokegalust) te u subotu nakon pete nedjelje Uzvi┼íenja svetoga kri┼ża (arm. Khachveraz, Ha─Źverac).

 

Kr┼í─çanstvo je prodrlo u Armeniju jo┼í u doba apostola Jude Tadeja i Bartolomeja, a slu┼żbenom vjerom postalo je po─Źetkom 4. st. zahvaljuju─çi sv. Grguru (Grigoriju) Prosvjetitelju (oko 239. - 325/6.) Armenija je prva kr┼í─çanska dr┼żava u svijetu. Godine 301. kr┼í─çanstvo je prihvatio kralj Tridat i iste godine proglasio kr┼í─çanstvo dr┼żavnom religijom. Od tada se je kr┼í─çanstvo naglo pro┼íirilo u sve krajeve Armenije koja danas ima pribli┼żno malo vi┼íe od 3 milijuna stanovnika, ali gotovo isto toliko Armenaca ┼żivi diljem svijeta.

Ve─çi dio pripada Armenskoj apostolskoj crkvi. Armenska katoli─Źka crkva ima vi┼íe od pola milijuna vjernika, rasutih pojnajvi┼íe po Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Prihvativ┼íi kr┼í─çanstvo, Armenija je u po─Źetku 5. st. nai┼íla na zaganu (problem) o─Źuvanja nacionalne samosvijesti i jedinstva jer je bila podijeljena izme─Ĺu Bizantskoga Carstva i sasanidske Perzije. U ono doba u Armeniji je bio u uporabi gr─Źki i sirijski jezik, a u diplomaciji perzijski. Za svladavanje politi─Źke razdvojenosti i u─Źvr┼í─çivanje kr┼í─çanske vjere car Vram┼íapuh (vladao je do 414. god.) i katolikos Saak Partev povjerili su Mesropu Ma┼ítocu da stvori armenska slova za prijevod na armenski jezik Svetoga pisma i djela crkvenih otaca.

Prvotno armensko pismo koje je stvoreno oko 405. - 406. god. sastojalo se je od 36 slova, od kojih su 7 samoglasnici, a 29 - suglasnici, a nakon 12. st. nadodana su jo┼í dva slova. Neko─ç su, prije preuzimanja sustava arapskih brojeva, sva slova armenskoga pisma imala brojevnu vrijednost kao i slova hrvatske glagoljice kojoj nalikuju. Zanimljivo je, usput budi re─Źeno, da je prof. Antun Bauer razvijao armensku teoriju o postanka glagoljice. U subesjedi Ivana Biondi─ça Marko Japund┼żi─ç veli: "... prof. Antun Bauer razvija armensku teoriju koju utemeljuje na arheologiji, arhitekturi, povijesti vjere i za─Źudnoj sli─Źnosti armenskoga i glagoljskoga pisma. Posebice je znakovita njegova misao da glagoljsko bogoslu┼żje nije moglo nastati na latinskom podru─Źju, dakle na europskom Zapadu, jer je on, kao i bizantski Istok, bio protivan uvo─Ĺenju narodnoga jezika u liturgiju".

Kaligrafija armenskog pisma


Ma┼ítoc je uvjetno podijelio 36 znakova na 4 reda gdje prvi zna─Źi jedinice, drugi - desetice, tre─çi - stotice, a ─Źetvrti - tisu─çice. Zahvaljuju─çi ve─çoj koli─Źini znakova negoli u gr─Źkom i ┼żidovskom alfabetu, brojevni sustav dopu┼íta pisanje i tisu─ça uz pomo─ç pojedinih znakova (sve do 9.999). Za ozna─Źivanje deset tisu─ça i njegovih mno┼żitelja nad odgovaraju─çim slovom se je davao znak ^ koji je nazvan "bjur" ("deset tisu─ça"). Tako je npr. jedni slovo sa znakom "bjur" zna─Źilo 10.000, a zadnje je slovo alfabeta s istim znakom - 90 milijuna. Takav je sustav brojevnoga pisanja rabljen u Armeniji sve do 17. st..

Nakon stvaranja armenskoga pisma S. Partev i M. Ma┼ítoc su odabrali izme─Ĺu svojih u─Źenika sposobne ljude koje su poslali na nauke u inozemstvo ponaprije u Bizant, Edessu (Urfu), Aleksandriju, Atenu. U─Źenici su morali u inozemstvu prou─Źti onodobnu kr┼í─çansku duhovnu i kulturnojezi─Źnu ba┼ítinu i kasnije ju prevesti na armenski jezik. Tako je nastala u Armeniji ┼íkola ili akademija "otaca prevoditelja". U Povijesti armenske crkve zagreba─Źki kanonik Kamilo Do─Źkal (1879. - 1963.) pi┼íe: "Ovi vrli mu┼żevi prevodo┼íe naiprije Sv. Pismo, i to prema sirskoj podlozi, onda kanone nicejskog i efe┼íkog sabora, iza toga mnoga djela sv. otaca. Zna se da su u to doba prevedena djela sv. Efrema Sirca, Heksaemeron od sv. Ivana Zlatoustoga, apologija Aristidova. Ukratko u vrijeme od jedva pedeset godina prevedena su na armenski jezik gotovo sva djela sv. otaca, te djela crkvene i profane povijesti."


Osim vjere armenski alfabet je postao va┼żan ─Źimbenik koji je o─Źuvao nacionalni armenski identitet tijekom stolje─ça. Sna┼żni je kulturno-prosvjetni pokret: stvaranje alfabeta, utemeljivanje ┼íkola, prijevod Biblije, bogoslovne i mudroslovne literature na ─Źelu sa sv. Mesropom, sv. Saakom te plejadom njihovih u─Źenika postalo jednim od razloga kanonizacije prevoditelja. Armenska crkva je ustanovila poseban spomendan svetih prevoditelja. U ovaj se dan spominju neki od njih - Mesrop Ma┼ítoc, biskup Egi┼íe (ljetopisac povijesti Avarajrske bitke 451. god.), Movses Horenaci (autor je Povijesti armenskoga naroda), mudroslov David Nepobjedivi (autor je mnogih mudroslovnih i bogoslovnih traktata, prevoditelj Aristotelovih djela), Grigor Narekaci (stvaratelj je Knjige tu┼żnih vjerskih pjesama), katolikos Nerses Klajeci. Na dan svetih prevoditelja hodo─Źasti se na grob sv. Mesropa u crkvi sv. Ma┼ítoca (selo O┼íakan, Armenija), uru─Źuju knji┼żevne nagrade, odr┼żavaju se priredbe narodnih plesova i pjesama. Ove godine blagdane svetkuju: 28. lipnja - Blagdan svetih armenskih prevoditelja - Saaka i Mesropa, te 13. istopada - Blagdan svetih prevoditelja - U─Źitelja Mesropa, Egi┼íe, Movsesa Kertoha (Stvaraoca), mudroslova Davida Anahta ( Nepobjedivoga), Grigora Narekaci i dr..

Artur Bagdasarov, Moskva

benedikt.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU