Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POSTOJI LI UOP─ćE BALKANSKI POLUOTOK?

Zablude nepostoje─çeg poluotoka

S obzirom na to da se i u Hrvatskoj opet sve vi┼íe koriste pojmovi "Zapadni Balkan", balkanske zemlje ili Balkanski poluotok, potrebno je ponovno pobli┼że obrazlo┼żiti taj geografsko-politi─Źki pojam.

Vrlo je neprimjereno uvr┼ítavati Hrvatsku u nekakve balkanske dr┼żave, jer ona tamo ne pripada ni u geografskom ni u povijesno-dru┼ítveno-politi─Źkom smislu. Svrstavaju─çi Hrvatsku u "Zapadni Balkan" (zemlje biv┼íe Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija), europski politi─Źki mo─çnici jo┼í jednom poni┼żavaju na┼íu zemlju. To ─Źine i svi oni u samoj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svrstavanje prihvatili.

Razmotrimo najprije pojam Balkan s geografskog stajali┼íta. Da bi neki dio kopna mogao geografski biti poluotok, morske (vodene) katete moraju biti du┼że od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slu─Źaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, ┼íto je vi┼íe od morske isto─Źne katete Odesa - Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) ne┼íto je kra─ça od kopnene duga je 1270 km.

Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako ┼íirokim krakom vezano za kontinent uop─çe moglo biti progla┼íeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili jo┼í nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km) mnogo bli┼że Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Balti─Źkom moru!

 

 

Pogreška stara 200 godina


Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka (┼íto nikako ne bismo smjeli u─Źiniti), onda je i posve nejasno za┼íto je taj dio jugoisto─Źne Europe dobio ime ba┼í Balkanski poluotok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Vi┼íe od nje ovim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije i sli─Źno. Francuski geolog Ami Boue (1794. -1881.) nije ni slutio kada je u jednom svojem radu bugarsku Staru planinu nazvao Balkan - kakve ─çe probleme ovda┼ínjim narodima izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske rije─Źi balkan ili balkanar, ┼íto zna─Źi ┼íumovite planine.Kako to obi─Źno biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njema─Źki geograf J. A. Zeune 1809. godine upotrijebio je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do toga je u stvari do┼ílo Zeunovom pogre┼íkom. Ne prou─Źavaju─çi atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominiraju─çi sredi┼ínji planinski sustav jugoisto─Źne Europe. Zeunova pogre┼íka nije u po─Źetku prouzro─Źila neke te┼że posljedice u geografskom nazivlju Europe. Naime, naziv Balkanski poluotok se kroz gotovo cijelo 19. stolje─çe u geografskoj literaturi vrlo malo koristio.

Potkraj 19. stolje─ça, preko francuske literature, "otkrili" su ga srpski geografi. To se poglavito odnosi na najve─çeg srpskog geografa Jovana Cviji─ça (Loznica 1865. - Beograd 1927.). Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogi─Źnost progla┼íenja ovog dijela jugoisto─Źne Europe poluotokom, Cviji─ç i njegovi sljedbenici ─Źvrsto su se "uhvatili" za taj geografski termin. Dodu┼íe, ve─ç tada, pa ni danas, nije jasno gdje je granica izme─Ĺu tzv. Balkanskog poluotoka i ostatka Europe. U literaturi, osobito srpskoj, upotrebljavala su se dva tuma─Źenja. Prema jednima granica je tekla rijekama Dunav, Sava i Kupa pa na rije─Źki zaljev na sjevernom Jadranu. Prema drugima, "Balkan" je bio mnogo ve─çi: granica je tekla Dunavom, pa Savom sve do Ljubljaskog barja, onda rijekom Idrijicom na So─Źu pa na sjeverni Jadran. Zapravo, ta sjeverna granica Balkana prema Europi nikad nije to─Źnije definrana, pa ─Źak ni u redovima srpskih geografa.

Besmislica koja je ušla u zemljovide


Za┼íto je Cviji─ç tako objeru─Źke prihvatio naziv Balkan i za┼íto ga je nastojao maksimalno afirmirati (u ─Źemu je, na┼żalost, dobrim dijelom i uspio)? U tra┼żenju odgovora na ovo pitanje dolazimo do dru┼ítvene, sociolo┼íke i politi─Źke komponente pojma Balkan (ili Balkansko poluostrvo, kako ga naziva Cviji─ç). Naime, Cviji─ç je bio ponajprije fizi─Źki geograf (geomorfolog), ali i etnolog i politi─Źar. Volio je kada su ga zvali i "balkanologom". Kao rektor Beogradskog univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, te jedan od najuglednijih srpskih znanstvenika, Cviji─ç je upregao sve svoje snage slu┼że─çi afirmaciji srpstva, srpske nacionalne ideje i ┼íirenja srpske dominacije, pa i dr┼żave, na cijeli prostor Ju┼żnih Slavena.
Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cviji─ç koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. Balkanske istorijske tradicije. Pojam "Balkansko poluostrvo" iznimno je dobro povezivao srpska "znanstvena" tuma─Źenja da u toj "balkanskoj istorijskoj tradiciji" postoji i razvija se ideja sjedinjenja svih "balkanskih plemena" jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla, samo povijesnim slijedom pone┼íto razli─Źiti i "zaga─Ĺani utjecajima s rubnih podru─Źja".

Sintagmu "balkanska istorijska tradicija" izvrsno je sublimirao prof. dr. sc. Ratimir Kalmeta u svojoj knjizi "Zemljopisne i druge rasprave" (2009.).

Cviji─ç tu tzv. Balkansku povijesnu tradiciju tuma─Źi kroz nekoliko "znanstvenih" zaklju─Źaka o ju┼żnoslavenskim narodima ("plemenima"):
1. Srbi su u vrijeme Prvoga srpskog ustanka izrazili beskrajno sna┼żno ─Źuvstvo koje se u novostvorenoj srpskoj dr┼żavi o─Źitovalo u oslobodila─Źkim pohodima Kara─Ĺor─Ĺevih ustanaka prema zapadu i istoku. Srbijanski seljak je gibak, elasti─Źan, inteligentan, misaon, u sebi posjeduje skrivene pojedina─Źne inicijative, ─Źuvstven je, njegovi ┼żivci brzo i s velikom amplitudama vibriraju.
2. Narod Bosne i Hercegovine je jedan od najsvje┼żijih i najja─Źih dijelova srpskoga naroda, a u nacionalnome smislu tvori cjelovitost s narodom Zapadne Srbije, Novopazarskoga Sand┼żaka i Crne Gore. Bosanski katolicu su bezimena etni─Źka skupina, sastavljena od Hrvata, Srba i saksonskih rudara.
3. Bosna i Hercegovina je za Srbiju ono što je Moskovska oblast za Rusiju.
4. Najve─çi dio Hrvatske je napu─Źen izmije┼íanim pu─Źanstvom, koje se isti─Źe balkanskom istorijskom tradicijom.
5. Pu─Źanstvo Jadranskoga primorja najvi┼íe svoga vremena provodi izvan ku─çe, vrlo je osjetljivo na plemi─çke titule i odli─Źja. To je regija koja je dala velik broj pustolova.
6. Hrvati su Srbi rimokatoli─Źke vjeroispovijedi.
7. "Slavonski varijetet" nas podsjeća na "rusku dušu".
8. Mongoloidni tipovi su na prostoru Ju┼żnoslavjanskom slabije intelektualne i ─çudoredne energije i vrlo brzo popuste u borbi za svoj opstanak - takve su zna─Źajke priro─Ĺene pu─Źanstvu Baranje, Ba─Źke i Banata.
9. Makedonci su amorfna slavenska masa.
10. Bugari ne odišu istinoljubljem i ostoumljem.

Takva "znanstvena" etnolo┼íla tuma─Źenja Cviji─ç iznosi u svojem znamenitom dvotomnom djelu "Balkansko poluostrvo i ju┼żnoslavenske zemlje" (Pariz 1918., Beograd 1922. i 1931. Za takve u osnovi nacionalisti─Źke i rasisti─Źke "znanstvene teze" koristi naziv Balkanskog poluotoka, odnosno "balkansku istorijsku tradiciju". Ako se s time pove┼żu tada┼ínje politi─Źke, gospodarske i strate┼íke prilike u jugoisto─Źnoj Europi, onda je jasno da je postajalo sve toplije u tzv. Balkanskom kotlu naroda i vjera. To stanje, koje traje ve─ç dva stolje─ça, klju─Źalo je do usijanja u ratnim sukobima i stalnim trvenjima. Kako pi┼íe Miroslav Krle┼ża, nalazimo se u "balkanskoj kr─Źmi" u kojoj je netko ugasio svjetlo.

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja


Stoga je jasno da je pojam "biti na Balkanu" poprimio posve nepovoljno, pa ─Źak i pogrdno, pejorativno zna─Źenje. Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se vrlo ─Źesto koristi termin "balkanizacija". Hrvatska je stolje─çima pripadala i gradila mediteransku rimokatoli─Źku kulturu i srednjoeuropski kulturni krug. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve "balkanske" kvalifikacije. Pa ─Źak ako i postoji geografski pojam Balkana, ona se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po svojem geografskom polo┼żaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Nikome ne pada na pamet da Gr─Źku naziva "balkanskom" zamljom, iako ako se tko nalazi na poluotoku , onda su to Grci.

Ovo je poziv hrvatskoj geografiji i znanosti, a pogotovo politi─Źkoj eliti da maksimalno ustraju na obja┼ínjavanju i znanstvenom tuma─Źenju stvarnih komponenti geografskog polo┼żaja Hrvatske. Svrstavanje Hrvatske u bilo kakve okvire ili nazive "Balkana", "Zapadnog Balkana", "Balkanskog poluotoka" i sli─Źno, ne mo┼żemo prihvatiti. Ni po koju cijenu.

prof. dr. sc. Dragutin Feletar

Meridijani, sije─Źanj 2010.

Planinski masiv Balkan zaokru┼żen je crvenom linijom

 

20.10.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU