Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BIT ─ćE USTAVNA TU┼ŻBA PROTIV DISKRIMINIRAJU─ćIH ODREDABA!      (06.10.2011.)

INTERVJU: Ante Beljo, povratnik iz iseljeništva, bivši saborski zastupnik i dugogodišnji ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Prijedlog Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske nedavno je u prvome ─Źitanju prihva─çen na saborskome zasjedanju gotovo jednoglasno, sa samo tri suzdr┼żana glasa. Predlagatelj zakona, vladaju─ça koalicija, najavljuje dono┼íenje zakona kao prijelomni trenutak u odnosu mati─Źne domovine Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske, s novim, kvalitetnijim, konkretnijim, sadr┼żajnijim, operativnijim i pogodnijim elementima, ┼íto bi svaki iskreni hrvatski rodoljub i domoljub trebao pozdraviti.

Me─Ĺutim, klju─Źna su pitanja: Koliko ─çe dono┼íenje spomenutog zakona doista na "vlastitoj ko┼żi", i to kao ┼żeljenu blagodat, osjetiti Hrvati diljem svijeta? ┼áto ─çe konkretno to zna─Źiti u njihovoj svagda┼ínjici u dijaspori? Ho─çe li imati osje─çaj da ih je napokon u svoj naru─Źaj s ovakvom vlasti "prigrlila" maj─Źinska Hrvatska, koja ─çe potisnuti osje─çaj ma─çehinske Hrvatske? Koje su to nove odredbe koje ─çe pomo─çi da se Hrvati izvan Hrvatske prestanu osje─çati suvi┼ínim teretom, politi─Źkim utegom, nepodno┼íljivom zaprekom gospodarskog oporavka i sli─Źno Republici Hrvatskoj? Jesu li hrvatski politi─Źari, i vladaju─çi i oporbeni, doista iskreni u svojim namjerama ili je ponovno rije─Ź o jo┼í jednom jeftinom predizbornom triku?

Na ta i sli─Źna pitanja potra┼żili smo odgovore kod uglednoga hrvatskog povratnika i biv┼íeg zastupnika u Hrvatskome saboru Ante Belje. Ro─Ĺen je 1946. u Velikom Gornjem Ogra─Ĺeniku u op─çini ─îitluk kod Mostara u rimokatoli─Źkoj ┼żupi sv. Stjepana Prvomu─Źenika u ─îerinu. Osnovnu je ┼íkolu zavr┼íio u ─îerinu, gimnaziju na ┼áirokom Brijegu, a studirao je fiziku na Prirodoslovno-matemati─Źkom fakultetu u Zagrebu, nakon ─Źega g. 1967. odlazi u Austriju gdje boravi sve do kona─Źnog povraka u Hrvatsku g. 1990. Istaknuo se u radu i osnivanju brojnih udruga iseljenih Hrvata, ne samo u Kanadi nego i diljem svijeta, a u Hrvatskoj je obna┼íao niz odgovornih du┼żnosti, od 1991. do 1992. bio je pomo─çnik ministra u Ministarstvu informiranja, od 1993. do 2003. ravnatelj Matice iseljenika, a od 1995. do 2003. u dva mandata i saborski zastupnik na listi HDZ-a za dijasporu. Po isteku zastupni─Źkog mandata aktivno sudjeluje u svim va┼żnijim aktzivnostima u Hrvatskoj, koje su vezane uz ┼íirenje istine o novijoj hrvatskoj povijesti i veza iseljene i domovinske Hrvatske i Hravata u BiH te autohtonih hrvatskih manjina u susjednim zemljama.

Sve spomenuto obi─Źan je kozmeti─Źki zahvat

G. Beljo, mo┼żete li nam na samome po─Źetku ukratko, iako to ─Źesto i nije ba┼í zahvalno, prokomentirati, onako op─çenito, Prijedlog Zakona o odnosima Republike Hrvatske prema Hrvatima prema Hrvatima izvan Hrvatske?

BELJO: Na┼żalost, mislim da je taj prijedlog obi─Źno, pu─Źki re─Źeno, "bacanje pra┼íine u o─Źi" hrvatskoj javnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, bez nekakvog konkretnog i, posebice ne, kvalitetnijeg pomaka u odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske, jer on npr. u pravom i pravnom smislu rije─Źi nije zakon koji bi nekoga obvezivao, a ┼íto je zapravo bit svakoga zakona, ne mijenja se protuustavna odredba o samo tri zastupnika u Hrvatskome saboru, vezano uz hrvatske dr┼żavljane koji ┼żive izvan RH, a koji su odre─Ĺeni fiksnom kvotom i sl. On, dakle, u biti nikoga ne obvezuje jer njegove odredbe nemaju uop─çe zakonsku normu. On je pregr┼ít lijepih ┼żelja, nedosti┼żnih i maglovitih ideala, emotivnih poruka upu─çenih Hrvatima diljem svijeta, bez stvarnih temelja da on za┼żivi i da se ostvari. Skup je to, dakle, lijepih ┼żelja iz Hrvatske za Hrvate najrazli─Źitijih skupina koji ┼żive izvan Hrvatske, po onoj - ostanite tamo gdje jeste, vi ste na┼íi, mi vas volimo...

Nije li, mo┼żda, prestroga takva ocjena jer se u prijedlogu zakona ipak predvi─Ĺa ne┼íto novo, npr. osnivanje Sredi┼ínjeg dr┼żavnog ureda za Hrvate izvan RH, Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske i "Ureda dobrodo┼ílice", uvo─Ĺenje "statusa Hrvata bez hrvatskog dr┼żavljanstva", "pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog dr┼żavljanstva i bez spomenutog statusa", "hrvatske kartice ili CROcard" za povoljniji pristup Hrvatima izvan Hrvatske odre─Ĺenim uslugama, ─Źega dosada nije bilo?

BELJO: Moram vas nadopuniti jer niste spomenuli i inicijativu za progla┼íenje Dana Hrvata izvan Hrvatske, ali pitam cijelu javnost: ┼áto ─çe "status", "pogodnosti", "CROkartica", "hrvatski dan", "dobrodo┼ílica" i sli─Źno promijeniti u potrebnom i primjerenom vrednovanju hrvatskih vlasti svih dijelova hrvatskog naroda izvan Hrvatske koji su, podsjetit ─çu na samo jedan primjer, "reducirani" od nekada┼ínjih dvanaest na tri "fikusna" zastupnika u Hrvatskome saboru, u kojem se donose klju─Źne odluke va┼żne i za sve Hrvate u svijetu? To je tek osnovno polazi┼íte po kojemu bi hrvatski politi─Źari trebali posvjedo─Źiti da stvarno dr┼że do njihova dostojanstva i prava, ina─Źe sve je spomenuto obi─Źan kozmeti─Źki zahvat.

Treba razjasniti o kojim se skupinama Hrvata, koji ┼żive izvan RH, govori. Kada je rije─Ź o zastupljenosti u Hrvatskome saboru, onda je to samo oko 400.000 hrvatskih dr┼żavljana koji ┼żive izvan Republike Hrvatske, a nikako ne o svim pripadnicima hrvatskog naroda koji ┼żive u BiH, susjednim zemljama kao tamo┼ínja hrvatska nacionalna manjina, klasi─Źnim iseljenicima iz europskih i prekoocensakih zemalja, kao i onih koji su jo┼í uvijek na "privremenom radu", te, svakako, i njihovih potomaka. Prema sada va┼że─çim zakonima RH, svi oni iz prve skupine su hrvatski dr┼żavljani koji imaju svoja prava i du┼żnosti, jer ne postoje dvije kategorije hrvatskih dr┼żavljana, ┼íto nam najavljeni strategija i zakon sugeriraju, a svi ostali spadaju pod Zakon o strancima, koji ne definira strance prvoga, drugog ili dodatnih redova.

Ho─çe li stranci odlu─Źivati o hrvatskim problemima?

Bilo bi dobro u kontekstu skora┼ínjeg ulaska Hrvatske u Europsku Uniju da hrvatskoj javnosti pojasnite upozorenje koje ste izrekli na jednoj tribini o pravu dr┼żavljana EU-a u izborima za predstavni─Źka tijela jedinica lokalne i podru─Źne ili regionalne uprave u Hrvatskoj, jer o tome, ─Źini se, dosada nitko nije javno progovorio.

BELJO: Samo ─çu kratko ponoviti ono ┼íto sam rekao. Danom stjecanja punopravnog ─Źlanstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji stupaju na snagu pojedine odredbe promjene Ustava, koje su u Hrvatskom saboru usvojene 16. lipnja 2010., temeljem kojih su dr┼żavljani Republike Hrvatske gra─Ĺani Europske Unije i jam─Źi im se aktivno i pasivno bira─Źko pravo na izborima u Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dr┼żavi ─Źlanici, sukladno propisima te dr┼żave ─Źlanice. No, jednako tako i pripadnici drugih dr┼żava EU-a, koji imaju prebivali┼íte ili privremeni boravak ili neku nekretninu u RH, imaju pravo birati i biti birani u lokalne jedinice vlasti. To bi moglo biti problemati─Źno, posebice s motri┼íta hrvatskih nacionalnih interesa, u malim seoskim i oto─Źkim mjestima i sredinama u kojima ─çe stranci zbog materijalnih mogu─çnosti ili posjedovanja nekretnina ─Źiniti ve─çinu ili ─çe ponuditi raznovrsne pogodnosti doma─çim mje┼ítanima za njima dan glas, ┼íto i nije neka velika novost u nekim dijelovima svijeta. No, pu─Źki re─Źeno, tada ─çe stranci odlu─Źivati o hrvatskim ┼żivotnim problemima jer ─çe imati pravo biranja na lokalnim izborima, ┼íto Hrvati iz tih mjesta iseljeni i bez hrvatskoga dr┼żavljanstva nemaju. Ovdje bih ┼żelio napomenuti da Hrvati po svijetu trebaju ─Źim prije srediti zemlji┼íne i katastarske papire kako se ne bi dogodilo da pri ulasku Hrvatske u EU i primjeni europskih zakona ne zavr┼íe na akcijskoj rasprodaji prema zakonu o porezu na nekretnine.

Postupna redukcija od 12 na 3 zastupnika

Ne zamjerite, ali kao da ste posebno ogor─Źeni na sve dosada┼ínje izmjene ustavnog zakona po kojemu je broj zastupnika iz dijaspore spao na tri. Mo┼żete nam u kratkim crtama prikazati taj proces i za┼íto je, po Va┼íem mi┼íljenu, upravo to "lakmus-papir" u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske?

BELJO: Hvala na pitanju, i rado ─çu odgovoriti. Najprije treba spomenuti da je hrvatskih dr┼żavljana izvan Republike Hrvatske s pravom glasa za izbore 1999. i 2003. bilo oko 386.000 ili 10 % ukupnog hrvatskog bira─Źkog tijela. Na tim izborima, a i kasnije, bilo je potrebno za jedno zastupni─Źko mjesto u Saboru RH oko 23.000 glasova, ┼íto je u odnosu na 144 zastupni─Źka mjesta u 10 izbornih jedinica iznosilo 12 potencijalnih saborskih mjesta. Treba re─çi, ako se govori o fiksnoj kvoti, onda se uvijek mora ra─Źunati s najve─çim mogu─çim brojem bira─Źa s pravom glasa, a ne onih koji izi─Ĺu na izbore.

Dakle, na izborima tih godina primjenjivan je mje┼íoviti izborni sustav, ┼íto konkretno zna─Źi da je, kako sam ve─ç spomenuo, bilo deset izbornih jedinica u kojima je birano po 14 zastupnika, i dvije posebne izborne jedinice: 11. izborna jedinica u kojoj je birano 12 zastupnika, fiksnom kvotom 6 iz BiH-a i 6 iz ostalih zemalja, te 12. izborna jedinica u kojoj su manjine birale ukupno 8 zastupnika fiksnom kvotom.

Od izbora g. 1999. preko onih iz g. 2003. i g. 2007. glasovanje hrvatskih dr┼żavljana s prebivali┼ítem izvan RH nastojalo se na sve mogu─çe na─Źine onemogu─çiti, i to: nemogu─çno┼í─çu ve─çeg broja potencijalnih bira─Źa da sudjeluju u izborima, jer se uop─çe vi┼íe ni┼íta ne ─Źini da se hrvatskim bira─Źima udaljenim stotinama kilometara od slu┼żbeno odre─Ĺenih bira─Źkih mjesta, npr. Hrvatima u Australiji od veleposlanstva RH u Canberri, generalnim konzulatima u Melbournu, Sydneyu i Perthu, izi─Ĺe ususret. Umjesto toga, kao da ih se ┼żeli sprije─Źiti da ostvare svoje temeljno ustavno pravo - da izi─Ĺu na izbore. Kada je rije─Ź o Hrvatima u BiH-u, njih se nastojalo odvratiti od izlaska na izbore ograni─Źeno┼í─çu prostora u pojedinim konzulatima i veleposlanstvima, te nedovoljnim brojem osoblja koje treba obavljati ─Źinovni─Źki dio posla na bira─Źkim mjestima. Nije zanemariva ni ─Źinjenica da se onemogu─çavalo brojnim Hrvatima izvan Hrvatske da dobiju hrvatsko dr┼żavljanstvo i tako ostvare bira─Źko pravo, pa se tek sada nakon dvadeset godina samostalnosti hrvatske dr┼żave u predlo┼żenom Prijedlogu zakona o odnosu RH prema Hrvatima izvan Hrvatske u ─Źl. 36. predla┼że: "Sukladno Zakonu o hrvatskom dr┼żavljanstvu, ubrzat ─çe se i olak┼íati primitak u hrvatsko dr┼żavljanstvo Hrvatima izvan Republike Hrvatske..." Pa, to je, svatko ─çe se razuman slo┼żiti, vi┼íe nego ┼żalosno!

Slijede potom izbori g. 2003. u kojima je ostalo sve isto kao u prethodnom slu─Źaju u 10 izbornih jedinica kao i u 12-oj, ali je u 11. izbornoj jedinici nefiksnom kvotom birano 5 zastupnika, i to 4 iz BiH-a i 1 iz ostalih zemalja. Na kraju dolaze zadnji izbori koji su odr┼żani 2007. kada je u 11. izbornoj jedinici nefiksnom kvotom birano 5 zastupnika, koji su svi iz BiH-a.

No, toj postupnoj redukciji saborskih zastupnika biranih od Hrvata izvan Hrvatske jo┼í nije kraj jer je Hrvatska vlada sa sjednice 9. prosinca 2010. Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, u kojima je izme─Ĺu ostaloga rije─Ź i o izboru zastupnika koje biraju hrvatski dr┼żavljani bez prebivali┼íta u Hrvatskoj. Vladine predlo┼żene izmjene doslovce su glasile: "Hrvatski ─çe dr┼żavljani bez prebivali┼íta u Hrvatskoj birati tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici, a birat ─çe u sjedi┼ítima diplomatsko-konzularnih predstavni┼ítava u stranoj dr┼żavi."

Osobno mislim da je takvo "vje┼żbanje strogo─çe" hrvatskih vlasti nad Hrvatima izvan Hrvatske ne samo protiv hrvatskih nacionalnih interesa nego je i protuustavno, pa ─çe biti pokrenuta ustavna tu┼żba protiv takve odluke jer je ona, po mnogo─Źemu, protuustavna.

Malo sam, mo┼żda, oti┼íao u ┼íirinu, ali taj povijesni presjek treba imati u vidu kada se procjenjuje sada┼ínja najavljena nova Strategije Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske, te uspostava novoga zakonodavnog institucionalnog okvira za njezinu provedbu, tj. dono┼íenje zakona.

Nemoralni sporazum sadašnjeg HDZ-a i SDP-a

Mo┼żete li javnosti otkriti na kojim ─çe se pravnim i zakonskim upori┼ítima temeljiti tu┼żba?

BELJO: Klju─Źno je pitanje: Kako ─çe se mo─çi odr┼żati one to─Źke Ustava koje ka┼żu da je RH demokratske dr┼żava, da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dr┼żavljana, da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlu─Źivanjem, a ne nedemokratskim i nemoralnim strana─Źkim dogovorima, kao ┼íto je to bio HDZ-SDP-ovski sporazum o promjeni Ustava RH koji je usvojenim u Hrvatskome saboru 16. lipnja 2010? Umjesto dotad primjenjivane "nefiksne kvote", po kojoj je broj zastupnika u 11. izbornoj jedinici, koje su birali Hrvati izvan Hrvatske, ovisio o broju bira─Źa koji su izi┼íli na izbore, sada su im zajam─Źena tri zastupni─Źka mjesta u Saboru, bez obzira na odaziv bira─Źa! Dakle, poruka hrvatskim dr┼żavljanima u svijetu je jasna i, najbla┼że re─Źeno, diskriminiraju─ça i poni┼żavaju─ça: svejedno je koliko ─çe vas izi─çi na izbore, 200.000, 20.000, 2.000, 200 ili samo 20, i tako ─çete imati tri zastupnika u Hrvatskome saboru. Ne znam da postoji i u jednoj iseljeni─Źkoj zemlji na svijetu takav neprimjeren odnos mati─Źne dr┼żave prema vlastitim pripadnicima svoga naroda koji ┼żivi izvan granica. Tko u tome mo┼że i┼í─Źitati barem mrvicu ┼żelje da se oni potaknu i stimuliraju na izlazak na izbore i tako ostvare svoje ustavno pravo?

Potrebno je tako─Ĺer istaknuti da hrvatske vlasti od 2000. do danas ba┼í ni┼íta, o─Źito svjesno i namjerno, nisu poduzele da se omogu─çi i organizira biranje izvan Hrvatske i "na koji drugi na─Źin uskla─Ĺen zakonom", kako to doslovce sadr┼żi ─Źlanak ustavnog zakona: "U izborima za Hrvatski sabor i predsjednika Republike ostvarivanje bira─Źkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dr┼żavljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u dr┼żavama u kojima se nalaze" ili, ovaj je dio posebice va┼żan, "na koji drugi na─Źin uskla─Ĺen zakonom". Konkretno, za┼íto je dokinuto glasovanje u hrvatskim udrugama, katoli─Źkim ┼żupama i misijama i sli─Źno udaljenima od diplomatsko-konzularnih predstavni┼ítava? Ili smo jo┼í uvijek zarobljenici jugoslavensko-komunisti─Źkog mentaliteta s "neprijateljskom hrvatskom emigracijom"? Osim toga, hrvatska javnost ve─ç je dugo uskra─çena za odgovor na pitanje: ┼áto se dogodilo s toliko obe─çanim dopisnim glasovanjem?

Temeljem brojnih spomenutih ─Źinjenica "na terenu" pod ozbiljnim je upitnikom provedba ─Źl. 10. Ustava: "Republika Hrvatska ┼ítiti prava i interese svojih dr┼żavljana koji ┼żive i borave u inozemstvu i promi─Źe njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim dr┼żavama jam─Źi se osobita skrb i za┼ítita Republike Hrvatske."

Na kraju, tu┼żba je utemeljena i na samome Hrvatskom ustavu koji u ─Źl. 141. donosi: "Me─Ĺunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr─Ĺeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ─Źine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona." Time je RH kao suverena dr┼żava prihvatila na─Źelo da ostvarivanje ljudskih prava, a tako posebno i nacionalnih prava i za┼ítita manjina nije vi┼íe samo unutarnja stvar Republike Hrvatske, nego i zajedni─Źka stvar me─Ĺunarodne zajednice. To nije ograni─Źenje suvereniteta, kako bi netko u prvi tren mogao pomisliti, nego je to prihva─çanje onih pravila koji vrijede u demokratskome svijetu ─Źijim je ravnopravni ─Źlan i Republika Hrvatska.

Mediji bez osje─çaja za hrvatske nacionalne interese

Svjesni ste toga da mediji u Hrvatskoj nimalo ne─çe biti skloni protivljenju hrvatskim vlastima oko smanjenja prava Hrvatima izvan Hrvatske?

BELJO: Ma, potpuno sam svjestan toga i, hvala Bogu, imam ve─ç nekog iskustva s njima. Naveo bih samo u tom smislu primjer Ve─Źernjeg lista od 26. svibnja 2010, str. 7, pod naslovom: "Tri fiksna zastupnika mogu biti puno bolji od 12 fikusnih", u kojima se na nedoli─Źan i uvredljiv na─Źin pisalo o radu zastupnika iz 11. izborne jedinice u Hrvatskome saboru. Morao sam reagirati i istaknuti nekoliko temeljnih ─Źinjenica, kao npr. da su oni zastupali Hrvate iz ─Źitavog svijeta koji imaju hrvatsko dr┼żavljanstvo, a ne samo Hrvate u BiH-u, ┼íto se u hrvatskoj javnosti predstavljalo kao najve─çi problem, dakle, njih ukupno vi┼íe od 380.000 ili oko 10 % cjelokupnog bira─Źkog tijela. Pojasnio sam kako nije rije─Ź o izboru zastupnika od strane oko 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka koji danas ┼żive u vi┼íe od 50 dr┼żava, nego isklju─Źivo o hrvatskim dr┼żavljanima koji imaju prebivali┼íte izvan RH i imaju ustavno pravo kako i svaki drugi hrvatski dr┼żavljani. A dogovor Kosor (HDZ) i Milanovi─ça (SDP) o tri zastupnika fiksnom kvotom za hrvatske dr┼żavljane izvan Hrvatske, koji su mediji u slu┼żbi inozemnih gospodara i senzacija, bez ikakvog osje─çaja za hrvatske nacionalne interese, pohvalili kao "uspje┼ían civilizacijski iskorak prema preporuci Vesne Pusi─ç", pravi je apsurd. Njime se vrije─Ĺaju ne samo svi oni koji su dosada bili izabrani zastupnici u Saboru iz 11. izborne jedinice, nego i oni koji su svoje glasove davali tim zastupnicima.

Tomislav Vukovi─ç

Glas koncila, 25.09.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU