Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GLAVNI GRAD BIJELIH HRVATA U UKRAJINI       (07.06.2019.)

Arheolozi pronašli u Karpatima glavni grad drevnih bijelih Hrvata

ÔÇ×Ovo je ukrajinska Atena i ukrajinski Rim! Brdo Chalet je ru┼íevina najve─çeg srednjovjekovnog grada 8.-12- stolje─ça, prijestolnica drevnih Slavena, Karpatskih HrvataÔÇť, ka┼że arheolog Orest Korchinsky.

Ima specifi─Źan i nenadma┼íen sustav obrambenih utvrda: gradski zidovi protezali su se 10 kilometara. Njegova povr┼íina je 250 hektara, ┼íto je 25 puta vi┼íe od Kijeva u vrijeme Vladimira Sviatoslavicha, koji se smatra glavnim gradom Slavena. O ovom spomeniku u─Źimo iz arapsko-perzijskih izvora. Znamo da je ovdje u podno┼żju ukrajinskih Karpata postojala velika sila nazvana Velika ili Bijela Hrvatska. Car Bizanta Konstantina VII u knjizi "O upravljanju carstvom" spominje da su dalmatinski Hrvati nastali od ne-kr┼ítenih Hrvata koji ┼żive izvan Turaka (tzv. Ma─Ĺari).

Kroz ovo podru─Źje od davnina su prolazile va┼żne transkontinentalne rute koje su od muslimanskog istoka kretale u zapadnu Europu, a sa sjevera kroz Karpatske prijelaze u dolinu Panon na Balkanu i Mediteranu.
Razlog ┼íto dugogodi┼ínja istra┼żivanja od 1982. do 2012. godine nisu dobila veliku pozornost, le┼żi na politici, smatra Korchinsky. "Sovjetska znanost uvijek je na┼í teritorij nazivala periferijom Kijevske Rusije, ali je jasno da to nije slu─Źaj. Kijev je oduvijek bio "majka ruskih gradova" i bilo je nepo┼żeljno govoriti o drugim znanstvenim otkri─çima koja mijenjaju pravac povijesti. Stoga, ─Źesto takvi nalazi ostaju nespomenuti", ka┼że istra┼żiva─Ź.


"Danas znamo da se grad sastojao od utvrde povr┼íine 15 hektara (kne┼żevski dvorac) i utvr─Ĺenog predgra─Ĺa na podru─Źju od 235 hektara, okru┼żen sa svih strana zidinama. Tu su ┼żivjeli i radili razli─Źiti slojevi urbanog stanovni┼ítva: obrtnici, trgovci, religiozni ministri i drugi. Tako─Ĺer su postojale i trgova─Źke ┼żitnice. Unutar gradskih utvrda postojale su dvije rije─Źne luke.


Oko grada, u radijusu od 15 km, otkriveni su ostaci vi┼íe od 65 prigradskih i ruralnih naselja, nekropola, sveti┼íta i ┼ípiljskih hramova. Va┼żan dio ovog kompleksa bio je umjetno izgra─Ĺen krajem VIII i po─Źetkom 1. stolje─ça, plovnim putem na rijeci Kolodnici, koji je, uz pomo─ç mo─çnih zemljanih brana i kapija, omogu─çio da se mala rije─Źna plovila slobodno kre─çu iz grada, uz rijeku do Dnjestra, i u suprotnom smjeru. Cijeli je niz pokrivao povr┼íinu od oko 200 km┬▓."


Na iskopanom podru─Źju samog naselja otkrio je i istra┼żio ostatke vi┼íe od tridesetak stambenih, gospodarskih i obrambenih objekata.


Prema Orest Korchinsky, posebnu pozornost treba posvetiti cesti od opeka i kamenja, koja se zove Bijela cesta, a vodi do grada i prolaza koji je zadr┼żao ime Zlatna vrata. U procesu iskopavanja prona─Ĺeni su svakodnevni predmeti, od gline oblikovane posude, razne vrste proizvoda za ku─çanstvo, oru┼żje, oklop za jaha─Źa i konja.


Posebnu pa┼żnju zaslu┼żuju sveti┼íta drevnih Slavena, smje┼ítena u susjednim selima Iliju i Dubrovniku, kao i ┼ípiljski hramovi na periferiji sredi┼íta grada Nikole. Djelovali su uo─Źi usvajanja kr┼í─çanstva, a njegovim dolaskom okupirali su vjerski redovnici i obnovili ih u skladu s kr┼í─çanskim kanonima.

 


Povjesni─Źari misle da je Stylsky prestao postojati prije 930 godina. "Ako govorimo o cijeloj metropoli, onda smo u stvarnosti vrlo malo ispitali. Kada na konferencijama ka┼żem da smo iskopali 12 tisu─ça ─Źetvornih metara prostora, onda svi ka┼żu kako je to puno. Ali to je manje od 1%ÔÇŁ , rekao je Orest Korchinsky.


Kako bi saznali vi┼íe i popularizirali nepravedno zaboravljeni spomenik, razvija se europski projekt, stvaranje arheolo┼íkog muzeja na otvorenom prostoru na podru─Źju naselja. "Planiramo obnoviti ┼żivote na┼íih predaka: kako su ┼żivjeli, ┼íto su jeli, kako su se obla─Źili, kako su lovili, i tako dalje. Rezerva ─çe imati dva aspekta aktivnosti: o─Źuvanje i ┼íiroku popularizaciju spomenika", komentirao je Orest Korchinsky.

http://istoria.ko.net.ua/

Priredila D. Gaupp, Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

www.hkz-kkv.ch

172 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU