Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

BUDU─ćNOST EU     (14.06.2018.)

Raspadanje Europske unije zapo─Źelo je britanskim referendumom o izlasku

Danas je svakome jasno da su se Britanci odlu─Źili na taj korak nakon vi┼íegodi┼ínjega 'pranja mozga' u re┼żiji protivnika europskog jedinstva koji su tvrdili kako u Uniji mnogo vi┼íe gube nego ┼íto dobivaju, a to jednostavno nije bila istina. Oni su njih uvjeravali da ─çe njihovu oto─Źnu dr┼żavu preplaviti afroazijski bjegunci koji ─çe na 'kontinentu', (kako Englezi nazivaju Europu s isto─Źne strane Kanala La Manchea) dobiti dr┼żavljanstvo pojedinih EU dr┼żava i time njima, Britancima, 'ukrasti' odavno ste─Źene socijalne privilegije.

Uvjeravali su ih da ─çe kao samostalna dr┼żava postati bogatiji i vanjskopoliti─Źki slobodniji. I jo┼í toga mnogo vi┼íe. A oni koji su bili za ostanak u Uniji, primjerice politi─Źki prosvje─çeniji engleski gra─Ĺani, ┼ákoti i katoli─Źki Irci, nisu bili dovoljno 'probu─Ĺeni' da odu na referendum i glasuju za ostanak svoje vi┼íenacionalne dr┼żave u Europskoj uniji.


Ako bi se nekim ─Źudom aktualno ponovio referendum, vrlo vjerojatno bi ve─çina Britanaca bila za ostanak u Uniji. No kako ka┼że jedna hrvatska izreka: 'Poslije smrti nema kajanja'. Danas mo┼żemo s pravom tvrditi da je Brexit bila jedan od politi─Źki najnepismenijih odluka britanskoga glasa─Źkog tijela. Britanija koja je va┼żila kao 'kolijevka moderne demokracije' pokazala je svoju vanjskopoliti─Źku uskogrudnost za koju se mislilo da pripada kolonijalnoj pro┼ílosti.


Sad mo┼żemo postaviti jo┼í jedno opasno pitanje, naime zar se 'britanski slu─Źaj' nije nedavno dogodio u Italiji nakon ┼íto su dvije 'antieuropske' stranke, Lega i Pokret pet zvijezda, pobijedile na izborima i u drugome poku┼íaju formirav┼íi vladu? Ovo 'antieuropsko' ipak smo stavili pod navodnike, jer nije sigurno da ─çe Talijani po─çi britanskim stopama, ali da su uzdrmali Bruxelles, u to nema sumnje. Novi vlastodr┼íci u Rimu najavljuju gospodarske mjere koje se kose s pravilima europskoga pona┼íanja. Ponovno veliko zadu┼żivanje, pove─çanje mirovina i zajam─Źena visina pla─ça. Strjelice su upu─çene protiv Berlina koji odavno zagovara ┼ítedljivost i umjerenost dr┼żave u gospodarskoj politici. No, treba pri─Źekati pa vidjeti ho─çe li vlada u Rimu postati 'ozbiljnija' kad se sudari sa stvarno┼í─çu ekonomskih brojki onako kako se to dogodilo Grcima koji su nakon dugoga opiranja shvatili da ne smiju vi┼íe tro┼íiti nego ┼íto privre─Ĺuju, jer bi cijena za to bilo jo┼í ve─çe ekonomsko propadanje u obliku zavisnosti od me─Ĺunarodnih financijera.


Za razliku od siroma┼íne Gr─Źke Italija je tre─ça po snazi ekonomija u Europskoj uniji. Ako bi se u njoj osilili protivnici francuskih i time posredno njema─Źkih prijedloga o ja─Źanju eurozone ili jo┼í gore oni koji bi htjeli zakora─Źati britanskim stopama, onda bi se to moglo ozna─Źiti po─Źetkom raspadanja Europske unije. Doga─Ĺaje u Italiji treba shvatiti krajnje ozbiljno. Jer Unija 'boluje' i od svojih unutarnjih slabosti koje nose imena 'Ma─Ĺarska', 'Poljska' pa eventualno i 'Slova─Źka'. Mi se mo┼żemo diviti hrabrosti pojedinih dr┼żavnika spomenutih zemalja u njihovu prko┼íenju centrali EU u Bruxellesu samo kad su u pravu, ali nije bilo te┼íko saznati da se u sredi┼ítima odlu─Źivanja Europske unije odavno nakupilo dovoljno 'bijesa' koji zavr┼íava odmahivanjem ruku i rije─Źima: 'Neka odu oni koji ┼żele oti─çi'. Ako bi tri spomenute dr┼żave odlu─Źile napustiti Uniju, ┼íto za sada ne izgleda vjerojatno, raspadanje EU bi se nevjerojatno ubrzalo. Posljedice bi bile nesagledive. Nikad ne smijemo zaboraviti da bi jedna razjedinjena i usitnjena Europa razbuktala nacionalizme velikih sila, konkretno njema─Źki, francuski i ruski, koji bi na┼í kontinent strovalili u prilike kakve su vladale u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stolje─ça. Ovo nije izazivanje horora, ovo je mogu─çi scenarij.

Evo, i u ┼ápanjolskoj se 'trese' politi─Źki krajolik, dosad nezamisliva koalicija socijalista i jo┼í nekih stranaka skinula je s vlasti ÔÇ×pu─ŹaninaÔÇť Mariana Rajoya, ─Źija je stranka optere─çena nevjerojatnim korupciona┼íkih aferama, ali nova vlast nema apsolutnu ve─çinu u parlamentu Cortesu . No za utjehu valja re─çi da su va┼żnije ┼ípanjolske parlamentarne stranke proeuropski orijentirane. Sad predstoji sklapanje koalicije koju neki nazivaju 'nemogu─çom'. Sve ─çe zavisiti od strpljenja i mogu─çnostima sporazumijevanja izme─Ĺu ljevice i umjerene gra─Ĺanske desnice. ┼ápanjolskoj predstoji rje┼íavanje katalonskoga pitanja. Nova je vlast u tome elasti─Źnija od dosada┼ínje koja se namjesto nu─Ĺenja dijaloga s Kataloncima bila ukopala u krute zakone jedne centralisti─Źke dr┼żave koja to ne bi smjela biti.


A gdje je Hrvatska u svim ovim previranjima? Gotovo nigdje. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi─ç kao da vu─Źe na ameri─Źku stranu, dok se predsjednik vlade Andrej Plenkovi─ç pokazuje kao pravi 'bruxelleski ─çato'. Kao da se ponavlja ono prokletstvo iz daleke pro┼ílosti kad su neki hrvatski politi─Źari zagovarali savezni┼ítvo s Budimpe┼ítom protiv Be─Źa, dok su drugi mislili da ─çe im Be─Ź pomo─çi u borbi protiv Budimpe┼íte, pa su nasjeli jedni i drugi. Hrvatska vanjska politika morala bi se oslanjati na vi┼íegradsku skupinu dr┼żava u Europskoj Uniji i produbljivati ideju 'politike triju mora'. Tu se nalaze na┼íi povijesni i suvremeni saveznici. Hrvatska bi trebala prije svega srediti neka unutarnja pitanja kao ┼íto su Izborni zakon, preformulacija preambule hrvatskoga Ustava, (izbaciti iz nje Zavnoh i NDH), zaustaviti iseljavanje, pobolj┼íati polo┼żaj mladih obitelji, (demografska politika), srediti pograni─Źne probleme sa susjedima... Tek sna┼żna 'unutarnja Hrvatska' mo┼że biti dobar partner svojim vanjskim saveznicima.


U vanjskoj politici treba 'jaja staviti u vi┼íe ko┼íara', kako nas u─Źi narodna mudrost. Hrvatska mora sa─Źuvati svoje velike prednosti kao ┼íto su plodni zemlji┼íni prostori, ┼íume, vode, turisti─Źke pogodnosti i svoj ponos jedne sre─Ĺene nacije i dr┼żave. Sve je to mogu─çe ako se ho─çe. Sve kad bi se EU raspao, njegove dr┼żave ostaju, Hrvatska ostaje, problemi se samo umno┼żavaju.


Ho─çe li mogu─çi proces 'raspadanja' EU biti zaustavljen, za sada nitko ne mo┼że predvidjeti. Jedno je sigurno: svi moraju pristati na kompromise, lokalni mo─çnici i sredi┼ínjica u Bruxellesu. Mogu─ça su francuska i austrijska rje┼íenja. U Francuskoj je mladome predsjedniku Emmanuelu Macronu uspjelo, gotovo ni iz ─Źega, stvoriti proeuropski pokret koji je ujedno nastrojen i francuski. U Austriji se konzervativna Pu─Źka stranka sporazumjela s desni─Źarskim 'slobodnjacima' i, kako izgleda, vladaju bez pote┼íko─ça. Trebamo pri─Źekati pa vidjeti kako ─çe se politi─Źki usmjeriti Italija.


Novi ─çe vlastodr┼íci vjerojatno odustati od svojih krajnjih planova. Naime, Talijani su oduvijek bili 'specijalisti' za kompromise. Tako─Ĺer nije mogu─çe zamisliti da bi Poljaci i Ma─Ĺari htjeli iza─çi iz Unije i neza┼íti─çeno se izlo┼żiti ruskim pritiscima i ucjenama, to─Źnije re─Źeno biti ono ┼íto su danas Bjelorusija ili Ukrajina. Povrh svega Trumpova Amerika upravo je uvela carine za va┼żne europske proizvode kao ─Źelik i aluminij, u budu─çnosti i za neke fabrikate, ┼íto bi moglo izazvati potrese na tr┼żi┼ítu Europske Unije. No ne smijemo zaboraviti da su europske carine za ameri─Źke proizvode osjetljivo ve─çe nego ameri─Źke za europske, i tu Trump ima pravo u svome tzv. trgova─Źkom ratu.


Sve u svemu Zapada kao ekonomske i politi─Źke zajednice kao da vi┼íe nema ili se nalazi na zalasku. No nisu potopljeni svi europski brodovi. Pametni Europljani odavno znaju da sredi┼ínjica Europske Unije u Bruxellesu napokon mora shvatiti da su nacionalne dr┼żave jo┼í uvijek najmo─çnije sredstvo opstanka svih naroda, da je kozmopolitizam mogu─ç samo na temeljima rodoljublja. Izme─Ĺu nacionalnih i nadnacionalnih stremljenja mogu─ç je kompromis koji se naziva europsko jedinstvo u razli─Źitostima.

Gojko Bori─ç, Hrvatski tjednik

www.hkz-kkv.ch

158- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU