Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PO┼ŻE┼áKI BISKUP PROGOVORIO O ─îEMU SE ┼áUTI!   ┬á (25.12.2020.)

Kako slaviti Bo┼żi─ç i biti vjernik u vrijeme pandemije?

Po┼że┼íki biskup Antun ┼ákvor─Źevi─ç u svojoj Bo┼żi─çnoj poruci, izme─Ĺu ostalog progovorio je o nezapam─çenim mjerama u kojima Sto┼żer ureduje i unutar crkve na nevjerojatne na─Źine za koje uop─çe nisu mjerodavni. Primjerice, odlu─Źuju kako ─çe se vjernici Pri─Źe┼í─çivati, u koje doba ─çe se mise slaviti ili ┼íto ─çe se na misama pjevati. Tako─Ĺer, u ovoj poruci kao da biskup upozorava sve─çenike da budu li se slijepo dr┼żali mjera Sto┼żera pripaze da ne propuste Isusove zapovjedi.


Sto┼żer nema pravo odlu─Źivati unutar crkve!


Biskup je podsjetio da samo Crkva mo┼że donositi ovakve odluke a ne svjetovna vlast. Vrlo hrabro obra─çanje biskupa ┼ákvor─Źevi─ça, koji je kona─Źno progovorio, pro─Źitajte u nastavku:

ÔÇśOgrani─Źenja postavljena kod nas ovih dana za euharistijska slavlja i samu proslavu Bo┼żi─ça zao┼ítrila su pitanje: Kako biti vjernik u doba pandemije? Nacionalni sto┼żer civilne za┼ítite i hrvatska Vlada zaslu┼żuju svaku pohvalu i zahvalu za sve ┼íto ─Źine da o─Źuvaju zdravlje hrvatskih gra─Ĺana i organiziraju zdravstveni sustav u te┼íkim okolnostima. No, epidemiolo┼íki stru─Źnjaci i javni politi─Źki du┼żnosnici u dono┼íenju mjera polaze gotovo isklju─Źivo od zdravstvenog i gospodarskog kriterija, stavljaju─çi kr┼í─çane u nezavidan polo┼żaj. Oni se upu┼ítaju u podru─Źje vjere za koje nisu mjerodavni kad sudjelovanje vjernika na euharistijskom slavlju u crkvi stavljaju u istu ravan s odlaskom gra─Ĺana u trgovine, poduze─ça, ┼íkole, gostionice, kafi─çe, teretane, te od crkvenih slu┼żbenika i drugih vjernika o─Źekuju da provode iste ili sli─Źne mjere u crkvi i na svetim slavljima kao i u navedenim ustanovama. Ovdje se ne radi samo o pitanju ograni─Źavanja broja vjernika na svetoj misi, nego o daleko dubljem problemu mogu─çnosti kr┼í─çana da i u sada┼ínjim okolnostima ostvaruju svoj vjerni─Źki identitet u Crkvi kao ustanovi bo┼żanskog podrijetla. Ako ponajprije zbog psiholo┼íkih razloga smatramo da se djeca i mladi trebaju u sada┼ínjim okolnostima okupljati u ┼íkoli na nastavi, vjernicima se zbog istih, ali i spomenutih vi┼íih razloga ne bi smjelo ograni─Źavati sudjelovanje na svetoj misi u crkvi. Zbog primjene navedenih mjera na Crkvu, bez po┼ítivanja njezine specifi─Źnosti, nemali broj katolika ima bojazan mudrog Gamalijela kad je odvra─çao ┼żidovske prvake da ne zabranjuju apostolima djelovati u ime Isusovo: ÔÇ×da se i s Bogom u ratu ne na─ĹemoÔÇť (Dj 5, 39).

Mjerodavnost vjere i stru─Źni pristup pandemiji

Mije┼íanje javnih du┼żnosnika u vjerske kompetencije nazire se i u njihovim mjerama kojima odre─Ĺuju ili preporu─Źuju vrijeme u koje ─çe se slaviti bo┼żi─çna misa polno─çka, koliko ─çe vjernika na njoj sudjelovati i kako ─çe biti u crkvi raspore─Ĺeni, ┼íto ─çe se i kako pjevati, koliko ─çe sveto slavlje vremenski trajati, kako ─çe duga biti homilija, na koji se na─Źin vjernici trebaju pri─Źe┼í─çivati. Sve navedeno o─Źituje kako nije bilo dovoljne i kvalitetne komunikacije izme─Ĺu Hrvatske biskupske konferencije i javnih du┼żnosnika o crkvenoj i vjerni─Źkoj specifi─Źnosti u trenuta─Źnom izvanrednom stanju. Pri dono┼íenju mjera koje se odnose na vjernike i na liturgijska slavlja nije se posvema pridr┼żavalo autonomije znanstvene struke i autonomije Crkve u njezinu vjerskom poslanju ni pravila Drugoga vatikanskog sabora (usp. SC 22) na koje je podsjetila Kongregacija za bogo┼ítovlje i disciplinu sakramenata u svom Pismu od 15. kolovoza ove godine kada je ustvrdila:

ÔÇ×Liturgijski propisi nisu podru─Źje na kojem gra─Ĺanske vlasti mogu vr┼íiti svoju zakonodavnu vlast, ve─ç samo nadle┼żne crkvene vlasti.ÔÇť Valjalo bi u─Źiniti kod nas sve ┼íto je potrebno kako bi se potpunije ostvarila odredba spomenutog Pisma Kongregacije za bogo┼ítovlje: ÔÇ×Du┼żna pozornost na pridr┼żavanje higijenskih i sigurnosnih mjera ne smije dovesti do sterilizacije gest├ó i obred├ó te u vjernicima, pa i na nesvjestan na─Źin, pobu─Ĺivati strah i nesigurnost. Povjerava se razboritom, ali odlu─Źnom, djelovanju biskup├ó da javne vlasti ne ozna─Źavaju sudjelovanje vjernika u slavljenju Euharistije tek kao neko ÔÇÜokupljanjeÔÇś i da ono ne bude izjedna─Źeno ili ─Źak smatrano manje va┼żnim od okupljanja u rekreativne svrhe.ÔÇť Taj je zahtjev to opravdaniji zato ┼íto crkvena okupljanja kod nas do sada nisu bila izvorom zna─Źajnijih ┼żari┼íta zaraze.

Po┼ítivanje specifi─Źnosti Crkve i vjerni─Źkog identiteta ne zna─Źi njihovo privilegiranje, kako to pokatkad nazivaju odre─Ĺeni krugovi u na┼íem dru┼ítvu. Na to upozorava ovih dana i Trajni odbor Komisije biskupskih konferencija Europske unije u dokumentu koji se osvr─çe na upute Europske komisije o slavljenju ovogodi┼ínjih bo┼żi─çnih blagdana od 2. prosinca 2020. Dokument podsje─ça javne du┼żnosnike na obvezu izvr┼íavanja ─Źlanka 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unijepo kojem je ÔÇ×klju─Źno savjetovati se s Crkvama i religijskim zajednicama kad se razmatraju pitanja koja u dokumentima Europske unije imaju vjerski karakterÔÇť.

Po┼ítivanje vjerni─Źkog identiteta

Smatram uputnim u ovim razmi┼íljanjima spomenuti temelj vjerni─Źke i crkvene specifi─Źnosti, koju bi u sada┼ínjim okolnostima trebalo po┼ítivati. U vrijeme svoga teolo┼íkog studija s nemalim odu┼íevljenjem slu┼íao sam izlaganja profesora fundamentalne teologije koji nam je tuma─Źio kako kr┼í─çanstvo nije religija nego vjera. Ilustrirao nam je to na primjeru rasprave zapisane u evan─Ĺelju koju je Ivan Krstitelj vodio sa ┼Żidovima o Isusu i njegovog odlu─Źnog uvjeravanja: ÔÇ×Tko odozgor dolazi, on je iznad sviju, tko je sa zemlje, zemaljski je i zemaljski govori. Tko dolazi s neba, on je iznad sviju, ┼íto je vidio i ─Źuo ÔÇô za to svjedo─ŹiÔÇť (Iv 3, 31 ÔÇô 32). I zavr┼íava tvrdnjom: ÔÇ×Tko vjeruje u Sina, ima vje─Źni ┼żivot: a tko ne─çe da vjeruje u Sina, ne─çe vidjeti ┼żivota: gnjev Bo┼żji ostaje na njemuÔÇť (Iv 3, 36). Jo┼í je upe─Źatljivija izravna Isusova rije─Ź: ÔÇ×Ja sam kruh ┼żivi koji je s neba si┼íao. Tko bude jeo od ovoga kruha, ┼żivjet ─çe uvijekeÔÇť (Iv 6, 51).

Kr┼í─çanstvo je prihva─çanje onoga ┼íto je Bog objavio, vjera u ono ┼íto dolazi odozgor, opredjeljenje za vjerno ┼żivljenje u skladu s Bo┼żjom objavom u Isusu Kristu i ostvarivanje vlastitog identiteta tim putem. Vjera nije jedna od aktivnosti, neko usputno zanimanje, radni zadatak, nego cjelo┼żivotni identitet odre─Ĺene osobe, vrijednosno opredjeljenje za Isusa Krista i njegovo evan─Ĺelje, smisao u koji je netko ulo┼żio cijelu egzistenciju, ne privremeno nego za vje─Źnost. Kr┼í─çanin se stoga trajno nalazi pred pitanjem koje su postavili apostoli ┼żidovskim prvacima: ÔÇ×Sudite je li pred Bogom pravo slu┼íati radije vas nego Boga?ÔÇť (Dj 4, 19). ┼Żivjeti u dru┼ítvu sukladno svojem vjerni─Źkom identitetu nije pitanje samo ljudskih sloboda ili prava koja netko mo┼że ograni─Źiti zbog odre─Ĺenih zemaljskih ciljeva, nego stvar dobro oblikovane savjesti koju moramo uvijek slijediti i na koju nitko nema pravo vr┼íiti nasilje. Uz priziv savjesti u moralnim pitanjima, mnogi su kr┼í─çani stoga to isto ─Źinili i s obzirom na svoju vjeru. Ovakav njihov stav nije slijepi fundamentalizam ili fanatizam, nego razumski obrazlo┼żeno opredjeljenje dosljednog ┼żivotnog svjedo─Źenja sustava vrijednosti vlastitog vjerskog identiteta, kojem su brojni kr┼í─çani tijekom povijesti bili vjerni sve do mu─Źeni┼ítva.

Sudjelovanje na misi i pitanje savjesti

Zacijelo bi odgovorni dru┼ítveni ─Źimbenici u na┼íem dru┼ítvu pri dono┼íenju odluka ili preporuka vezanih uz vjerni─Źko sudjelovanje u crkvi na svetim slavljima u vrijeme zaraze trebali imati na umu da obustavama ili ograni─Źavanjima okupljanja zadiru u podru─Źje savjesti te se zapitati je li mogu o─Źekivati od biskupa, sve─çenika i drugih vjernika da provode odredbe koje su u suprotnosti s njihovim vjerni─Źkim identitetom. Naime, crkvenim slu┼żbenicima zada─ça je okupljati vjernike u crkvi, a ne ograni─Źavati njihov dolazak te onaj tko izdaje propise vezane uz to pitanje treba provjeriti jesu li oni realni i provedivi. To se odnosi i na slu─Źajeve kad javni du┼żnosnici donose preporuke o tome ┼íto ─çe se pjevati u liturgijskim slavljima, kako ─çe se vr┼íiti neki liturgijski ─Źini, koliko ─çe vjernika biti u crkvi i kako ─çe se ondje pona┼íati, kad odre─Ĺuju preno┼íenje svetih slavlja putem digitalnih medija te o─Źekuju da ih biskupi oblikuju u odredbe, a sve─çenici provode.

Crkveni slu┼żbenici imaju poslanje promicati slavu Bo┼żju i slu┼żiti joj, a ne odvra─çati vjernike od dolaska na sveta slavlja niti ih ograni─Źavati, zabranjivati pjevanje ili bilo ┼íto drugo ┼íto im je obveza prema Bogu. U tom slu─Źaju zavrijedili bi Isusov prijekor: ÔÇ×Napustili ste zapovijed Bo┼żju, a dr┼żite se predaje ljudskeÔÇť (Mk 7, 8). Sudjelovanje na svetoj misi nije disciplinsko, pravno ili samo moralno pitanje, nego identitetsko pitanje svakog vjernika te ga crkveni slu┼żbenici nemaju pravo osloboditi od toga da ┼żivi u skladu s b├«ti svoje vjere, na isti na─Źin kao ┼íto ih mogu odrije┼íiti od disciplinske obveze posta i drugih vjerskih du┼żnosti iste vrste. O tome mo┼że odlu─Źiti samo vjernik po vlastitoj savjesti, provjeriv┼íi je li to za njega mogu─çe ili nemogu─çe, je li sprije─Źen to ostvariti ili nije.

Mjere sigurnosti i duhovni imunitet

Kako bi se izbjeglo zala┼żenje javnih du┼żnosnika na podru─Źje mjerodavnosti vjere u oblikovanju protupandemijskih mjera, bilo bi mudro me─Ĺu epidemiolo┼íke i druge stru─Źnjake koji ih donose uklju─Źiti i stru─Źnjake za pitanja vjerskog identiteta. Naime, u vrijeme kad je ljudima potrebna posebna duhovna snaga koja pridonosi njihovu cjelovitom imunitetu, ne bismo se smjeli olako odre─çi dobrobiti kojoj pridonosi Crkva.

Ovo bo┼żi─çno razmi┼íljanje o mogu─çnosti biti vjernik u doba pandemije ne ┼żeli ni najmanje obezvrijediti mjere koje se poduzimaju za obranu od zaraze koronavirusom i obeshrabriti ljude da ih provode, me─Ĺu ostalim i cijepljenjem koje ─çe uskoro biti omogu─çeno, nego se zauzima da se pri tom po┼ítuje specifi─Źnost Crkve, kao ┼íto se to s pravom ─Źini s bolnicama, ┼íkolama, trgovinama i drugim ustanovama bitnima za na┼í ┼żivot i dru┼ítvenu zajednicu. Osim toga, navedenom razmi┼íljanju cilj je potaknuti katolike i sve druge dobronamjerne gra─Ĺane da u oblikovanju javnog mnijenja o pitanjima vezanima za zarazu koronavirusom uklju─Źe i vjerni─Źka mjerila u skladu s na─Źelom koje smo zastupali od po─Źetka ugroze koronavirusom: ÔÇ×Ni┼íta vjerni─Źkog ne dokidati, nego prilagoditi.ÔÇť Katolik se zacijelo mo┼że tako prilagoditi po┼ítivanju mjera protiv zaraze koronavirusom da se ne odrekne svoga vjerni─Źkog identiteta i da to od njega nitko ne zahtijeva zbog bilo kojeg razloga.

Molim Bo┼żji blagoslov za sve vjernike da u ovo izvanredno vrijeme ne oslabe u svojoj pripadnosti Bogu i Crkvi, nego u bo┼żi─çnom otajstvu prona─Ĺu nadahnu─çe i ohrabrenje za obnovljenu vjernost Bogu kojem su povjerili svoju sudbinu.

ika.hkm.hr
Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

183 -2020

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: