Diplomirani muzikolog Emil Čić, hrvatski publicista, javni djelatnik i samostalni umjetnik odazvao se pozivu Hrvatske kulturne zajednice i u nedjelju 25. siječnja 2004. g. predstavio u Joni i Zürichu svoje dvije nove knjige. Prvu, zbirku njegovih izabranih članaka pod naslovom "Povijest hrvatskih neprijatelja", i drugu, njegov prijevod knjige "Anglo-američki Establishment" američkog povjesničara Carrolla Quigleya (1910.-1977.).

Kako u Joni tako i u Zürichu slušatelji su vrlo pozorno pratili izlaganje i predstavljanje obje knjige. Zbog ograničenog vremena u Joni se nije stiglo diskutirati na temu, što je nakon predstavljanja knjiga u Zürichu bilo nadoknađeno - pitanja su dolazila jedno za drugim, a naš je gost strpljivo odgovarao otkrivajući nove, večini prisutnih uglavnom nepoznate, detalje o hrvatskim neprijateljima. Diskusiju smo oko 21.30 sati napokon morali prekinuti, kako bi se naš gost mogao odmoriti od napornog dana.

Autor, prevoditelj i nakladnik ovih knjiga upoznao je prisutne s činjenicom da se u prethodnom stoljeću, u kolopletu raznih političkih okolnosti, Britanija izdvojila kao najopasniji hrvatski neprijatelj, neprijatelj koji je još u 19. stoljeću intenzivno tražio putove kako osnovati Jugoslaviju i kako ju posredstvom Srba sačuvati, u čemu je spletkama i političkim ubojstvima i uspio. Istražujući sve moguće izvore Čić je našao mnoštvo zanimljivog povijesnog materijala, te mu je kao jedna od temeljnih informacija o problematici poslužila i knjiga "Robert William Seton-Watson i Jugoslaveni" (Zagreb-London 1976.), koja je dobila svoju dopunu i u mnogobrojnim drugim izvorima.

Emil Cic upozorio je i na činjenicu da se područje Hrvatske u britansko-američkim izvorima često naziva žilom kucavicom Britanskog Carstva (vidi npr. "Memoari 1925.-1950.", G. F. Kennan, Rijeka 1969.), a tako su Britanci u promičbenim filmskim materijalima nazivali i Sueski kanal, kojeg su željeli imati pod kontrolom, zbog čega su 1956. napali Egipat.

Ako znamo da se ta zila kucavica proteže sve do Basre (Irak), jasno nam je zašto danas Britanci tamo drže svoje okupacijske trupe. Kontrola Hrvatske posebno je važna Englezima (ali i Amerikancima), jer Hrvatska čini početak čvorišta morskih i kopnenih putova prema istoku. Preko Hrvatske Nijemci su prije I. Svjetskog rata željeli sagraditi cestu i željeznicu sve do Bagdada, a Hrvatska čini i početak morskih putova koji su ekspanzivnoj njemačkoj ekonomiji najbliži.

Dođe li do sporazuma s Europom, Hrvatska bi mogla biti progutana, a svi putovi prema Mediteranu njemačko-francuskoj Europi postali bi dostupni vrlo jeftino. To je ono što zabrinjava Britaniju - onaj tko kontrolira Mediteran dobiva i naftu, zajedno s nekadašnjom britanskom krunskom kolonijom Indijom.

Ovo su čvrsti geostrateški razlozi radi kojih je i tzv. vladajuća grupa lorda Milnera uoči II. Svjetskog rata Njemačku namjeravala gurati u rat s Rusijom, (u čemu je i uspjela), ali nipošto tako da Njemačka preko Hrvatske krene prema Grčkoj, te tako osvoji najvažnije dijelove kopna i mora - to se na sve načine nastojalo spriječiti.

Autor je upozorio na činjenicu da je haaški sud bio pod kontrolom Britanaca još od vremena prvog svjetskog rata (što se jasno vidi u Quigleyevoj knjizi), a 1945. Europa je preko Anglo-Amerikanaca pretrpjela svoju drugu okupaciju (britanska je masonerija nakon dobivenoga rata čitavu Europu premrežila svojim agentima i ložama: npr. njemački "Der Spiegl" osnovala je britanska obavještajna služba), pa je sasvim logično što se obezglavljivanje hrvatske vojske i države odvija preko Haaga, kontroliranog od starih hrvatskih neprijatelja; "ravnopravnost krivice" samo je dimna zavjesa za likvidaciju Hrvatske kao nezavisne države. U takvoj Europi Hrvatska nema perspektive, zaključak je koji se logično može izvesti.

Uz mnoštvo religijskih paralela u povijesnim događajima g. Čić je povukao paralelu sukoba britanske masonerije i krsćanstva. Prema tumačenju g. Čića sukob Britanije i europskih interesa počinje s masovnim britanskim odvajanjem od katoličke Crkve u 16. st. kada Kralj Henrik VIII. odbacuje Papu i poslušnost Crkvi. Britanija počinje rušiti krsćansku Europu i svoje interese suprotstavlja katoličkim i europskim. U tom općem sukobu Hrvatska počinje smetati kao katolička i srednjoeuropska zemlja, pa joj britanska masonerija određuje uklanjanje s geografske karte, radi čega Hrvatska u Europi danas ima zamagljeni identitet i neshvaćen geopolitički položaj.

Sve u svemu, nazočno slušateljstvo pokazalo je izvanredan interes za izlaganje i knjige, koje su kupljene u velikom broju primjeraka, a mnogi od članova Hrvatske kulturne zajednice izrazili su želju da g. Čić ponovno dođe i obiđe neka druga mjesta u kojima Hrvati žive, te da govori pred mnogo većim auditorijem.

Pozivamo zainteresirane koji žele gospodina Čića čuti i s njim porazgovarati, da nam se jave, a mi ćemo rado organizirati daljenje susrete. Obje knjige možete naručiti kod Hrvatske kulturne zajednice (vidi rubriku "knjige").

Piše Dunja Gaupp, Društvene obavijesti broj 95

www.hkz-kkv.ch