Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZJAVE POLITIČARA I DRUGIH MUDRACA 2001. GODINE     (20.09.2011.)

Početkom 2001. godine u Hrvatskoj su na vlast došli današnji 'kukurikavci', pa pogledajmo što se tokom te cijele godine događalo, tko je što rekao. Usporedimo onda koliko je danas situacija drugačija i je li se uopće što promijenilo.

Citatima kroz godinu 2001., poveo nas je tada glavni urednik Društvenih obavijesti svojim člankom u broju 90.

2001. godina kroz izjave političara i drugih mudraca (o madracima da i ne govorimo)

U svakoj uređenoj državi ne očekuju se zloupotrebe dokumenata nastalih u vrijeme prethodne vlasti, posebno ne u obliku kakav je prisutan na našim prostorima. Takva bi praksa mogla natjerati svaku vlast da nakon gubitka izbora sve dokumente iza sebe - zapali.
Zlatko Mateša, siječanj 2001.

Komu je stvaranje hrvatske države bilo mrak, neka potraži svijetlo negdje drugdje.
Zvonimir Boban, siječanj 2001.

Gospođa Pusić još uvijek govori o onih svojih famoznih 200 tisuća radnih mjesta. No ta radna mjesta ne mogu otvoriti samozvani državnici. Usto Hrvatska je već pomalo sita državnika i vođa. Hrvatskoj trebaju poslovođe.
Joško Kontić, siječanj 2001.

Hrvatski političari probleme ne rješavaju nego ih uglavnom proizvode. Oni ne samo da ne vide rješenja problema, nego često ne vide ni probleme koje su proizveli i ne znaju da su ih uopće proizveli.
Dr. Mirjana Kasapović, siječanj 2001.

Kome danas ja smetam? Smetam onima koji žele obezvrijediti Domovinski rat, koji naknadno žele promijeniti povijest kako bi se stvorile pretpostavke, da nakon "igrokaza s pucanjem" dođe do igrokaza "grljenja i ljubljenja". Snažan napad na Budišu i mene, jer mi smo bili, od sadašnjih političara iz ove vlasti, jedini u Ratnoj vladi.
Zdravko Tomac, siječanj 2001.

Ja sam, nakon razgovora sa Koštunicom, uznemiren time da Srbija gaji iluziju da bi moguća samostalnost Crne Gore ili Kosova morala biti kompenzirana novim teritorijalnim uvečanjem. Srbi se očito još nadaju raspadu Bosne.
Stjepan Mesić, veljača 2001.

U stilu Robespierre-a koji je tumačio jakobincima kako su zakoni samo instrument ugnjetavanja, Linić je žestoko žigosao odluku Upravnog suda nazvavši suce "kriminalcima", a razloge sudske presude "stupidnima".
Dino Mikulandra, veljača 2001.

Jednom sam američkom novinaru na pitanje što mislim o Haaškom sudu rekla: To je največi i najskuplji teatar gdje se pravnici pretvaraju u klaunove. Bila bi to lakrdija da se ne plaća sudbinama ljudi.
Jadranka Cigelj, pravnica, počasna građanka Francuske, predsjednica Hrvatske sekcije međunarodnog društva za zaštitu ljudskih prava, veljača 2001.

Svi smo mi Mirko Norac.
Mirko Đondić, pukovnik, 11.02.2001

Sugerirati da bi Norac, kojeg je u mirovinu poslao upravo Mesić, vidio u njemu moralnu snagu s kojom se nužno savjetovati prije odlaska u zatvor znači od čitave nacije praviti budalu.

Tihomir Dujmović veljača 2001.

Po čemo je ova (emisija radija 101 o splitskom prosvjedu i gradu Splitu, opaska ured.) jadna i stojadna lauda Splitu manje govor mržnje od nekih javno osuđenih govora na splitskoj rivi. Po čemu je lijevi verbalni teror ukusniji od desnoga? O Splite nečisti! U tunelu usred mraka. A i tunel, marjanski, zatvoren. Glavno da sja petokraka.

Bože V. Žago, ožujak 2001.

Šokiran sam silinom mržnje u govoru biskupa Ratka Perića na Saboru u Mostaru.
Wolfgang Petritsch, Globus 09.03.2001.

Ali sam i ja šokiran silinom političke nepravde, koja izlazi iz okrilja Međunarodne zajednice, kojoj ste Vi (W. Petritsch, opaska ured.) najviši predstavnik u ovoj zemlji. Jedna od največih nepravda koju odbijam, koju osuđujem, protiv koje prosvjedujem, koju s gnušanje spominjem, jest nepravda nad hrvatskim narodom, a prema kome se ta Međunarodna zajednica, koju Vi predstavljate, odnosi juridički ubojito. Vratite hrvatskom narodu dostojanstvo demokratske političke volje, koja mu je oteta bez pristanka hrvatskog naroda. Poštujte hrvatski narod u njegovoj demokratskoj političkoj volji, pa makar on ne želi toliko dobra sebi, koliko mu Vi želite!
Ratko Perić, biskup, 09.03.2001.

Ja često pitam naše ministre, kad putuju u inozemstvo, razgovaraju li s hrvatskim iseljenicima. Odgovor je, nažalost, negativan. Ja doista ne znam što radi predsjednik Matice iseljenika, osim što često komentira unutarnju politiku. Ali ne znam što on radi prema vani. Ne vidim rezultata.

Dražen Budiša, ožujak 2001.

Čitavo hrvatsko iseljeništvo je vrsta šizofrenije.
Boris Maruna, predsjednik Matice iseljenika, ožujak 2001.

Teza da Francuzi, Englezi, Amerikanci ili Nijemci smiju predlagati koncepcije za BiH, ali Hrvati ne, skandalozna je.
Dražen Budiša, ožujak 2001.

Tko će imati povjerenja u državu u kojoj se svaka tri mjeseca na brzinu i po kratkom postupku mijenja ustav.
Marijan Ramuščak, ožujak 2001.

Danas u saboru sjedi zastupnica Lugarić, koja sa svoje 22 godine može ući u Guinessovu knjigu rekorda kao najmlađa parlamentarka koja je dva puta mijenjala ustav.
Dr. Furio Radin, ožujak 2001.

S obzirom da nam je predsjednik samo fikus, mogli bismo ga iznajmljivati u svrhu mirenja zaračenih strana.
Dr. Slaven Letica, ožujak 2001.

Za vrijeme Tita bilo je kredita, za vrijeme Franje bilo je sranje, za vrijeme Stipe ni lipe.
Stipe Mesić, Profil 12/2001. (austrijski tjednik), ožujak 2001.

Koji je naš grijeh? Polovica ove zemlje je očišćena od Hrvata. Treba li sad očistiti i drugu polovicu?
Vinko Puljić, kardinal, travanj 2001.

Hoće li se uz Histre u Statutu istarske županije uskoro u statutima ostalih županija pojaviti Kelti, Iliri, pa i krapinski čovjek kao dokaz autohtonosti? Dorica Nikolić, travanj 2001.

Radi se o optužnicama (protiv generala Gotovine i Ademija, opaska ured.) koje se temelje na zapovjednoj odgovornosti i sadrže neprihvatljive političke ocjene koje dovode u pitanje osnovne vrijednosti Domovinskog rata.

Dražen Budiša, srpanj 2001.

Odbivši raspisati referendum, koji je na osnovi Ustava RH zatražilo 400'000 njezinih državljana, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je praktično izveo puč protiv našeg ustavnopravnog poretka. Sve kasnije saborske cirkusijade koje je Tomčić naručio, a Mate Arlović režirao po kumrovečkom pravu, bile su samo zabava dokonim zastupnicima i bacanje prašine u oči ozlojeđenim i poniženim hrvatskim ljudima. Ono što zabrinjava više od samog Tomčićeva puča, potpuni je izostanak reagiranja na taj sramni čin svih koji su zaduženi i dobro plaćeni da bdiju nad našim demokratskim poretkom.
Stipe Vuković iz Splita, srpanj 2001.

Iz našeg sindikalnog rakursa Škegro ne izgleda tako crn. U njegovo vrijeme plaće su nam rasle 80 %, a danas, u vrijeme Crkvenca padaju i do 30 %. Tada je inozemni dug bio manji od sadašnjeg, ali je Crkvenac tvrdio da je previsok. Tada je Crkvenac zagovarao devalvaciju, sada opravdava aprecijaciju kune. Tada je Crkvenac napadao jedinstvenu stopu PDV-a, danas zagovara istu. Škegro je pregovarao s nama, a Crkvenac za to nema hrabrosti.

Vilim Ribić, srpanj 2001.

U buduće će profit od telekomunikacija u Hrvatskoj, čije su stvaranje godinama financirali hrvatski građani, ubirati i nositi kući Nijemci. A da bi barem djelomično sudjelovao u podjeli bivšeg kapitala današnji građanin mora biti teški socijalni slučaj, branitelj koji je dobio metak u glavu ili ratna udovica.
Ratko Bošković, srpanj 2001.

Vlada treba uči u kompromis sa svojim narodom, a ne sa međunarodnom zajednicom.
Joško Kontić, političar, srpanj 2001.


Kad bi naši sudovi funkcionirali tako da procesuiraju zlodjela koja su počinjena na području Hrvatske, onda se ne bi tražila izručenja. (haškom sudu, opaska ured.).
Radovan Ortinsky, državni tužitelj, kolovoz 2001.

Sudili bi nam i da smo sve sami presudili (Haaški sud, opaska ured.). Svejedno bi se sve ovo događalo, jer nekima treba mijenjanje prošlosti da bi ostvarili svoje ciljeve u budučnosti.
Dr. Zdravko Tomac, kolovoz 2001.

Hrvatska je izručila sve generale osim jednoga i mogu jako dobro razumjeti vaše osjećaje, posebice zato što se doista žrtva i agresor ovdje izjednačavaju.

Doris Pack, kolovoz 2001.

Nije problem u tome što se bilo kojem političaru zviždi (predsjedniku Mesiću, opaska ured.), to je "rizik demokracije". Osim toga treba se sjetiti kakvim je sve neugodnostima bio izložen predsjednik Tuđman na mnogim utakmicama u Splitu i Zagrebu.
Dr. Zdravko Tomac, kolovoz 2001.

Očito kako se ljudi iz ondašnje i sadašnje vlasti ne mogu osloboditi naslijeđa iz onih komunističkih vremena. Sve mi ovo liči na frakcijsku borbu unutar Saveza komunista Jugoslavije.
Dorica Nikolić, kolovoz 2001.

I Račan i Budiša i Tomčić podržavali su nas kad im je to bilo korisno, no sada kad su na vlasti, toga se ne sječaju. Tada nisu govorili o manipulaciji sa braniteljima.
Mirko Đondić, pukovnik, rujan 2001.

Prema skupu koji se u nedjelju dogodio u Splitu HDZ-ovi mitinzi u vrijeme Tuđmana bili su kamilica.

Jelena Lovrić, rujan 2001.

Programi su tako natrpani da pred učenike stavljaju iste zahtjeve kao pred studente. Ali kad ti isti učenici nakon 12 godina školovanja dođu na studij, oni ne znaju ništa, a usto su i nepismeni.
Dr. Neven Budak, rujan 2001.

Samo 7 % studenata u Hrvatskoj je završilo studij u roku. Od svih upisanih visokoškolaca studij završi samo 21 %. Dakle gotovo 80 % upisanih nikad ne dođe do diplome.
Prof. Hrvoje Kraljević, rujan 2001.

Tko je ako ne Vi (Stipe Mesić, opaska ured.) nama obečao brz gospodarski razvoj nakon što iz inozemstva budu vračene milijarde koje su pokrali hadezeovci? Tko je, ako ne Vi ,obečao med i mlijeko u Hrvatskoj nakon što prestane financiranje Herceg Bosne?
Robert Pavičić, rujan 2001.

Vlada kaže da je nezadovoljna trečinom nadzornih odbora i uprava u državnim tvrtkama. Ali tko je postavio te nadzorne odbore i uprave? Postavila ih je sama vlada nakon višemjesečnih burnih pregovora i dogovora stranaka na vlasti.

Milan Gavrović, rujan 2001.

Hrvatsko je topništvo postalo superiorno srpskoj artiljeriji, a srpska kultura je superiorna hrvatskoj.
Dr. Žrko Puhovski, rujan 2001.

U odnosu na najavljivano i očekivano, doživio je veliki fijasko (prosvjedni skup hrvatskih branitelja u Zagrebu, opaska ured.) .
Zlatko Tomčić, listopad 2001.

Tomčić je sam po sebi fijasko. Na lokalnim izborima u Zagrebu dobio je dva posto glasova, a ni na jednom skupu ne može skupiti više od 10 ljudi.

Mirko Đondić, listopad 2001.

U Dalmatinaca, onih kojih barem ja znam, a koji ne ljube ni Račana ni mene previše, odavna vrijedi slogan: "Čuvaj se komunjara i kad ti autocestu nose".
Ivan Zvonimir Čičak, listopad 2001.

Tamo u Hrvatskoj zbog Norca protestiralo je 300 tisuća ljudi u Splitu, za Gotovinu su prikupili 400 tisuća potpisa. A ja odem u svoju Mionicu i zemljaci me pitaju: "Kad češ, bre, Mijo, u Haag". Evo danas.
Viceadmiral Miodrag Jokić, studeni 2001.

Operacija Oluja bila je ime za etničko ćišćenje Srba iz područja Srba zvanog Krajina. Hrvati su protjerali 500'000 stanovnika tih područja čineći pri tome mnoge zločine.
Božidar Knežević u inozemnoj promociji njegovog filma "Oluja nad Krajinom", koji je snimljen sredstvima Republike Hrvatske, studeni 2001.

Država i u ovom (film "Oluja nad Krajinom", opaska ured.) i u drugim slučajevima sudjeluje u financiranju raznih institucija i grupa, koje potom uzvračaju širenjem mržnje i netolerancije.
Ivica Račan, studeni 2001.

Onoga koji političkim sredstvima i ideološkim tipom diskursa raspravlja sa kompletnom galerijom hrvatskih izdavača, a mi nemamo drukčije ni bolje, apsolutno ne namjeravam posječivati. (odnosi se na "Feral Tribune" i nakladnike "Durieux" i njihove reakcije u svezi sa sudjelovanjem Aralice na Frankfurtskom sajmu sa knjigom "Ambra", opaska ured.).

Dr. Antun Vujić, studeni 2001.

Prevelika očekivanja od demokratskih promjena, kao da se s njima mnogi problemi sami od sebe mogu riješiti, a istodobno lako dana nerealna obečanja onih koji su na taj način željeli dobiti povjerenje birača, dodatno su uvečali razočaranje i nepovjerenje u državu i njezine institucije, što svakako otežava izlazak iz krize.... Radnici za svoj rad primaju plaću (ako je uopće primaju) koja nije dostatna za dostojan život njih i njihovih obitelji, visoka stopa nezaposlenosti ne smanjuje se, demografski problemi zadobivaju katastrofične predznake, umirovljenici sa svojim skromnim mirovinama sve teže žive, branitelji strahuju za svoja prava, mladi u sve večem broju traže svoju budučnost izvan domovine, porodiljama i obiteljima sa djecom smanjuje se i onako nedostatna pomoč, a kvalitetna zdravstvena zaštita postat će možda privilegij samo nekih.

Dijelovi iz poruke hrvatskih biskupa od 07.11.2001. o aktualnoj socijalnoj situaciji u Hrvatskoj

Biskupi su na neprimjereni način ušli u jedan prostor koji nije njihov i dobili odgovor kakav su mogli očekivati.
Radimir Čačić, studeni 2001.

Optužiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj, nakon svega što je na humanitarnom području učinila samo u posljednjih deset godina, da bi ona izbacila djecu i druge štičenike na ulicu, i to baš pred Božić, može samo ortodoksni komunistički, antiteistički i anticrkveni ideolog (ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, opaska ured.).
Uvodnik Glasa Koncila, studeni 2001.

Vlada se u posljednjih tjedan ili dva uspjela posvaditi gotovo sa svima u zemlji: s Crkvom, HSS-om, Budišinim HSLS-om, s braniteljima, HTV-om, Haagom i sindikatima. Vidović je definitivno govorio riječima, kakvima se nijedan političar koji drži do karijere do sada u Hrvatskoj nije usudio obratiti se crkvenim velikodostojnicima.

Nini Djula, studeni 2001.

Nikakvog moralnog prava nije Tomčić imao ograditi se od odgovora vlade biskupima, jer je u koaliciji s onim tko je taj odgovor sročio.
Milan Ivkošić, studeni 2001.

Nema uporišta za tvrdnje da smo i dalje u recesiji, depresiji, socijalnoj bijedi. Ne poričem da postoje krupni problemi, ali Hrvatska nije u krizi.

Dr. Mato Crkvenac, studeni 2001.

Ne dijelim premijerov stav da su postojeći ministri najbolje što koalicija može ponuditi. Ako je tome tako, onda je najbolje da se odmah povućemo iz politike i da se u nju više ne vračamo.
Ivan Čehok, studeni 2001.

Evidentno je da je samovolja prema hrvatskom narodu BiH prešla svaku mjeru i da je odnos službenog Zagreba prema Hrvatima BiH, unatoč ustavnoj obavezi, najteža izdaja od 1102. god. Hrvatski narod BiH stvarno osjeća da mu se nije mogla dogoditi veća elementarna nepogoda od ovakvog predsjednika i od ovakve hrvatske vlade.
Josip Muselimović, studeni 2001.

Tragika za Hrvate BiH sastoji se u tome što se gašenje medijskih sloboda u BiH potpomaže i iz Hrvatske. Krajem listopada 2001. prodajom 15 odašiljaća u večinskom vlasništvu HRT-a TV BiH koja je, i po svom osoblju, i po svom programu, i po jeziku bošnjačko-muslimanska TV, zadan je snažan udarac hrvatskom nacionalnom identitetu u BiH. HTV je ovih 15 odašiljača, svakako uz blagoslov hrvatske vlade, prodala - ili bolje rečeno darovala Federalnoj TV za samo 651'000 DEM, iako je cijena samo jednog od tih odašiljača, na pr. onog u Žepču, stajala 1993. viš od 2 milijuna DEM.
Gordana Dujić, povodom upada naoružanih vojnika SFOR-a 20.11.2001. u prostorije HTV-a Mostar

Stvorena je fama o Budišinom povratku na scenu, iako taj čovjek uporno dokazuje da je veliki politički blefer i marginalac s pozom velikana. Nikada ne će biti predsjednik države, a dolazi vrijeme kad ga nitko ne će htjeti niti za predsjednika kućnog savjeta.
Zoran Vukman, 30.11.2001.

Reči ću vam jednu veliku zaslugu Hrvatskog proljeća. To je vrijeme rasprave o hrvatskom ustavu. Za to su zaslužni i Matica hrvatska, intelektualci, studenti, pa čak nešto i mi iz masovnih medija... Zato mi je žao da se u ovom vremenu ne spominju u tom smislu ni hrvatska televizija, ni radio ni VUS, neki drugi listovi, a da ne govorimo o cijelom nizu časopisa što ih je pokretala Matica hrvatska. Velike zasluge za stvaranje hrvatskog nacionalnog osječaja imao je Hrvatski tjednik. Bez njega, bez VUS-a, gospodarskog glasnika i drugih publikacija ne bi bilo moguće takvo osvješćenje hrvatskog naroda... Formulirala se hrvatska država kao suverena država hrvatskog naroda. Te definicije su se sačuvale i one su bit ustavnih promjena iz 1974., a taj je ustav najbolja posljedica Hrvatskog proljeća... Tuđman je bio radikalniji (od prolječara, opaska ured.). On je u svakom slučaju nas iz 71. smatrao komunistima reformatorima. Dio nas se ipak aktivno našao u hrvatskoj politici odmah devedesetih godina. Bilo je više ljudi iz 71. koji su se Tuđmanu odmah priključili... Ali bih rekao nešto što se inače ne govori. Naime 71. je bilo strašno puno Hrvata protiv prolječa, dok 91., kad je vođen Domovinski rat, ne postoji nijedna organizirana grupa Hrvata od tri čovjeka koji su bili protiv Hrvatske... A kad smo pali u Hrvatskom prolječu, onda su nam rekli: "Doista nismo smjeli vjerovati komunistima."
Milovan Baletić, glavni urednik Vjesnika 71. godine, 30.11.2001, povodom 30-godišnjice Hrvatskog prolječa.

Najveći dio postojeće vlasti, poglavito iz SPD-a, svoju političku karijeru počeo je 22. siječnja 1972. godine. Tada je i Ivica Račan ušao u Izvršni komitet i normalno da nije zainteresiran za otvorenu raspravu (o Hrvatskom prolječu, opaska ured.).
Ivica Vrkić, prosinac 2001.

Franjo Tuđman na čelu hrvatske države bio je moguć samo u izvanrednim prilikama. Za normalne prilike kad se razvija politikanstvo, on je bio previše pametan, previše dosljedan i previše neposlušan (na pr. prema međunarodnoj zajednici). Suvremeni globalizam ne trpi izvanredne ličnosti u politici, osobito ne u malih naroda i zemalja. Bivši sekretari komunističkih centralnih komiteta mnogo se bolje integriraju u današnje međunarodne prilike, jer su se naučili poslušnosti i ideološkom konformizmu.
Carl Gustav Strohm, 07.12.2001 povodom 2. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana

Kod nas se svako zauzimanje za nacionalne interese (Domovinski rat, branitelji, pitanje granice) želi proglasiti desničarenjem.
Ivić Pašalić, prosinac 2001.

Hrvatska civilna žrtva je poginula u svom stanu, a srpska civilna žrtva je poginula s oružjem u rukama.
Dr. Andrija Hebrang, prosinac 2001.

Bojim se da se u Hrvatskoj ne ponovi Argentina. Gdje god se reforme provode pod patronatom MMF-a povečava se siromaštvo građana i rast socijalne tenzije.
Zdenko Mučnjak, 28.12.2001.

Izabrao Osvin Gaupp
Društvene obavijesti broj 90, ožujak 2002.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU