Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SRBIJA IMA POVIJEST DUBOKO UKORIJENJENOG ANTISEMITIZMA       (01.03.2019.)

Philip J. Cohen o velikosrpskoj propagandi i srpskome antisemitizmu

Donosimo pismo koje je Philip J. Cohen, ameri─Źki publicist ┼żidovskih korijena i biv┼íi savjetnik UN-a u BiH, 27. velja─Źe 1992. uputio rabinu Abrahamu Cooperu iz centra Simon Wiesnthal. U pismu Cohen uspje┼íno raskrinkava velikosrpsku propagandu koja je po─Źetkom devedesetih Hrvatsku optu┼żivala za fa┼íizam i antisemitizam. Cohen isti─Źe da je antisemitizam duboko ukorijenjen u povijest Srbije. (hkv)

Poštovani rabine Cooper,

U tijeku je kampanja kojoj se ┼żeli ameri─Źku ┼żidovsku zajednicu uvjeriti da Srbi vole ┼Żidove. U toj se kampanji ┼żeli re─çi i to da u Hrvatskoj postoji rastu─çi fa┼íizam i antisemitizam. Svrha ovoga pisma jest sagledati tu propagandnu kampanju. Ovdje donosim dokaze:

1. Da Srbija ima povijest duboko ukorijenjenog antisemitizma, koji nesmanjen djeluje i danas, 1992.

2. Srpska ÔÇ×ljubavÔÇť prema ┼Żidovima politi─Źki je motivirana ÔÇô ┼żele pridobiti simpatije i potporu ant┼Żidova za srpske teroristi─Źke ambicije.

3. Srbi zlorabe ┼żrtve Holokausta u susjednoj Hrvatskoj i Bosni u propagandne svrhe, ali ne daju po┼íten prikaz Holokausta koji se dogodio u Srbiji.

┼Żidovske zajednice koje su ┼żivjele na onome dijelu Balkana koji je bio pod osmanskom vla┼í─çu stolje─çima su u┼żivale relativnu stabilnost i sigurnost. Tome je do┼íao kraj po─Źetkom 19. stolje─ça, kada se raspalo Osmansko Carstvo i kada se pojavila dr┼żava Srbija. Srpsko protjerivanje ┼Żidova iz Beograda i okolice po─Źelo je s vladavinom Kara─Ĺor─Ĺa Petrovi─ça, ubrzo nakon uspje┼ínog srpskog ustanka protiv turske vlasti, godine 1804. Kasniji progoni ┼Żidova dogodili su se 1846. i 1861. Srpski je antisemitizam sna┼żno do┼íao do izra┼żaja u listopadu 1940., ┼íest mjeseci prije njema─Źke invazije na Jugoslaviju, kada je srpska monarhija donijela zakon kojim je ┼Żidovima ograni─Źila poslovanje i upis na sveu─Źili┼íte (Prilog A).

Sljede─çe godine, u listopadu 1941., srpske su vlasti, koje su sura─Ĺivale s nacistima, izdale antisemitske po┼ítanske marke na kojima se prikazuje ┼żidovsko-komunisti─Źko-masonska zavjera za ovladavanje svijetom. Kao ┼íto ih se na tim markama prikazuje, ┼Żidovi su bili poni┼żeni, izjedna─Źeni sa zlom i krajnje pokorni. Prila┼żem jednu uve─çanu kopiju tih maraka (Prilog B) i njihov detaljan opis (Prilog C). Srbi ve─ç 50 godina nastoje uvjeriti svijet da su sve zlo u Jugoslaviji po─Źinili Hrvati. Istodobno su cijelo to vrijeme nijekali da je ratna vlada Milana Nedi─ça bila fa┼íisti─Źka, da je Srbija imala zna─Źajnu vojnu i civilnu vlast u vrijeme njema─Źke okupacije, da je donijela zakone o rasnoj ─Źisto─çi, da je sudjelovala u uni┼ítavanju ┼Żidova u Srbiji, te da su Srbi imali koncentracijske logore. No, objavljeni i provjereni dokazi, koja je Srbija nastojala sakriti1, jasno pokazuju sve naprijed navedeno. (1)

Srpska kvislin┼íka vlada iz vremena Drugog svjetskog rata, kojoj je privremeno na ─Źelu bio Milan Asimovi─ç, od travnja do kolovoza 1941., a kasnije Milan Nedi─ç, sura─Ĺivala je s nacistima od po─Źetka do kraja. Nedi─ç je osobno blisko sura─Ĺivao s lokalnim nacisti─Źkim du┼żnosnicima i osobno se sastao s Hitlerom (2) u njegovu zapovjedni─Źkom bunkeru 19. rujna 1943. (Prilog D). U studenome 1941. Mihajlo Olcan, ministar u Nedi─çevoj vladi, hvalio se u srpskim novinama Obnova da je ÔÇ×Srbiji dopu┼íteno ono ┼íto nije dopu┼íteno nijednoj drugoj okupiranoj zemlji, tj. da uspostavi zakon i red vlastitim oru┼żanim snagamaÔÇť. (3) S nacisti─Źkim blagoslovom Nedi─ç je osnovao Srpsku dr┼żavnu gardu, kao sastavni dio Srpske dr┼żavne sigurnosti, koja je bila pod zapovjedni┼ítvom Dragomira Jovanovi─ça, biv┼íeg du┼żnosnika grada Beograda. (4)

Drugi ─Źovjek po snazi, odmah iza Nedi─ça, bio je Dimitrija Ljoti─ça, ideolog fa┼íizma koji je, mnogo godina prije nacisti─Źke okupacije, osnovao Srpsku fa┼íisti─Źku stranku. Ljoti─ç je organizirao srpske dragovolja─Źke postrojbe, ─Źija je glavna zada─ça bila hvatati ┼Żidove, cigane i partizane, i odvoditi ih na smaknu─çe. U sije─Źnju 1942. list Obnova pohvalno je izvijestio o tome kako je 12. postrojba Srpskih dragovolja─Źkih snaga uhvatila u Ni┼íu sedam ┼Żidova. (5) Nisu samo Nijemci ubijali ┼Żidove u Srbiji. Tijekom 1941. novine Obnova (6) i Na┼ía Borba (7, 8) objavljivale su ─Źlanke o tome da su ┼Żidovi stari neprijatelji srpskoga naroda te kako Srbi ne bi trebali ─Źekati da Nijemci po─Źnu istrjebljivati ┼Żidove. Koncentracijski logor Banjica, u Beogradu, bio je ÔÇ×u vlasni┼ítvu i pod upravomÔÇť isklju─Źivo Srbije. Pretvaranje tamo┼ínje biv┼íe vojarne 18. pje┼ía─Źke divizije u koncentracijski logor, kao i tro┼íkovi rada samog logora financirani su iz prora─Źuna grada Beograda. (9) Zapovjednik toga logora bio je srbijanski policajac Svetozar Vujevi─ç. (10) Svi podatci o pre┼żivjelima koncentracijskog logora Banjica bili su napisani isklju─Źivo srpskim jezikom i ─çirili─Źnim pismom. (11) Ti podatci pokazuju da je kroz taj logor pro┼ílo najmanje 23.697 ┼żrtava.12 Me─Ĺu njima je bilo mnogo ┼Żidova, uklju─Źuju─çi i najmanje 798 djece. (12)

Srpski su ─Źuvari strijeljali najmanje 120 djece. (13) Jedna je srpska tvrtka bila sklopila s nacisti─Źkom Gestapo uredom u Beogradu ugovor za kupnju odje─çe ┼żidovskih ┼żena i djece (14) usmr─çenih u pokretnim nacisti─Źkim plinskim kamionima, u kojima su ┼Żidove ubijali dok su ih vozili cestama izvan Beograda, 1941. i 1942. U oglasima za nova─Źenje objavljivanim u novinama za srbijanske policijske snage pisalo je da ÔÇ×kandidati ne smiju imati nimalo ┼żidovske ni ciganske krviÔÇť. (15) Istodobno je Srpska pravoslavna crkva otvoreno sura─Ĺivala s nacistima, a velik dio sve─çenika javno je branio progon ┼Żidova. U studenome 1941. srpski pravoslavni sve─çenik Du┼ían Popovi─ç izjavio je u crkvi Sv. Marka u Beogradu: ÔÇ×Mi smo izdani i prodani. Crv izdaje i korupcije, koji je utjelovljen u judaizmu, prodro je u sr┼ż JugoslavijeÔÇť. (16) Dana 30. sije─Źnja 1942. metropolit Josif, privremeni poglavar Svete sinode Srpske pravoslavne crkve, objavio je proglas kojim je zabranio prijelaz ┼Żidova na srpsko pravoslavlje. (17) Tim je proglasom, izdanim u suradnji s nacisti─Źkim okupacijskim vojnim vlastima, sprije─Źen jedan na─Źin spa┼íavanja ┼żidovskih ┼żivota.

U kolovozu 1942. Nedi─çevo vije─çe ministara donijelo je uredbu kojom je progla┼íeno da sva ┼żidovska imovina u Srbiji postaje vlasni┼ítvo Srbije. (18) Istoga mjeseca, dr. Harald Turner, SS-ov opunomo─çenik za Srbiju, pohvalio se da je Beograd prvi europski grad koji je postao Judenfrei. (19) Od 11.970 beogradskih ┼Żidova samo ih je 1.115 pre┼żivjelo rat. (20) Ukupno je istrijebljeno 94 % ┼Żidova koji su ┼żivjeli u Srbiji (21), dijelom zbog visoke razine suradnje srbijanske vlade, Srpske pravoslavne crkve i srbijanske javnosti s nacistima. Na jednom javnom okupljanju u Kru┼íevcu ministar Mihajlo Olcan, koji je sura─Ĺivao s nacistima, ÔÇ×zahvalio je Bogu ┼íto jako sna┼żna ┼íaka Njema─Źke nije udarila u glavu srpskoj nacijiÔÇť nego ÔÇ×u glavu ┼Żidovima u na┼íoj srediniÔÇť. Olcana je zatim blagoslovio srpski pravoslavni sve─çenik Hranislav Popovi─ç, koji je bio nazo─Źan. (22)

Od kraja Drugog svjetskog rata jugoslavenska vlast, u kojoj su prevlast imali Srbi, nije bila prijatelj Izraela ni ┼żidovskog naroda. Kada je izraelski predsjednik vlade Ben-Gurion pri put zatra┼żio da Izrael bude primljen u Pokret nesvrstanih zemalja, Beograd je to odbio, jer je bio naklonjen Arapima. Beogradska je vlada godinama pomagala i obu─Źavala teroriste PLO-a. Odmah nakon ubojstva Leona Klinghoffera na brodu Achile Lauro, Abu Abas bio je radosno do─Źekan u Beogradu. Za vrijeme perzijskog Zaljevskog rata Beograd je podupirao svoga saveznika Irak. Detaljan prikaz jugoslavenske potpore terorizmu sadr┼żan je u jendom specijalnom Izvje┼í─çu kongresne radne skupine (Prilog E). Na┼żalost, antisemitizam i danas ustrajava u Srbiji. List Pravoslavlje od 15. sije─Źnja 1992., slu┼żbeni list Srpske pravoslavne crkve, objavio je jedan ─Źlanak pod naslovom: ÔÇ×┼Żidovi opet raspinju KristaÔÇť (Prilog F).

 

─îetiri anti┼żidovske po┼ítanske marke izlo┼żene na Antimasonskoj izlo┼żbi koju su u Beogradu od 22. listopada 1941. i 18. sije─Źnja 1942. organizirale srpske vlasti.

Po─Źetkom ovoga mjeseca slu┼żbena novinska agencija Tanjug, sa sjedi┼ítem u Beogradu, objavila je da je Rusija priznala Hrvatsku zahvaljuju─çi manipulacijama ┼żidovskog lobija. To su komentirale moskovske novine Izvestia (Prilog G). S obzirom na sve izneseno, nepristojno je ┼íto je jedan ─Źlanak dr. Klare Mandi─ç, iz Dru┼ítva srpsko-┼żidovskog prijateljstva iz Beograda, nedavno na┼íiroko publiciran u ┼żidovskim novinama diljem Sjeverne Amerike (Prilog H). U tome ─Źlanku pi┼íe kako su navodno Hrvati u Petrinji, u rujnu 1991., ubili ┼Żidovku po imenu Ankica Konjuh, i zaklju─Źuje: ÔÇ×Tko ─çe od nas biti sljede─çi?ÔÇť No, istina je da Ankica Konjuh, bog joj dao pokoj du┼íi, nije bila ┼Żidovka, i tu je ─Źinjenicu doktorica Mandi─ç saznala 23. prosinca 1991. ili oko toga datuma, kada se u Beogradu sastala Federacija ┼żidovskih zajednica Jugoslavije i rekla doktorici Mandi─ç da prestane pogrje┼íno predstavljati Ankicu Konjuh kao prvu ┼żidovsku ┼żrtvu toga rata (Prilog I).

Susreo sam se s doktoricom Mandi─ç i ─Źuo njezin govor 20. velja─Źe 1992. U Hillel Houseu Sveu─Źili┼íta Georgetown u Washingtonu, D.C. Osobno sam vidio kako doktorica Mandi─ç uru─Źuje gore spomenuti ─Źlanak tamo┼ínjem rabinu, bez ikakva komentara. Sama je rekla da ima malo ┼Żidova u Dru┼ítvu srpsko-┼żidovskog prijateljstva, ali je to brzo pripisala jednostavnoj ─Źinjenici da Srba u Srbiji ima broj─Źano znatno vi┼íe. Ali, istina je da aktivnosti doktorice Mandi─ç nemaju blagoslov ni potporu srbijanske ┼żidovske zajednice. Zapravo, ┼żidovski intelektualci u Srbiji sumnjaju u motive toga dru┼ítva (Prilog J). Doktorica Mandi─ç za sebe ka┼że da je o─Źevidac toga sukoba (Prilog K), ali od po─Źetka rata nije imala nijedan izravan kontakt ni s jednim od devet ┼żidovskih zajednica iz Hrvatske. Suprotno tome, prila┼żem izjave dvaju bona fide ┼żidovskih o─Źevidaca, Nenada Porgesa i Darka Fischera (Prilozi L i M).

Nenad Porges je predsjednik ┼Żidovske zajednice grada Zagreba, gdje ┼żivi 1.200 od 2.000 hrvatskih ┼Żidova. Darko Fischer je predsjednik ┼Żidovske zajednica grada Osijeka, gdje je Centar ┼Żidovske zajednice bombardirala Jugoslavenska vojska, kojom zapovijedaju Srbi (Prilog N). Kada su doktoricu Mandi─ç zamolili da komentira bombardiranje sinagoge u Dubrovniku, rekla je da tamo┼ínja sinagoga nije ni o┼íte─çena. Ali, ┼Żidovi o─Źevidci s time se ne sla┼żu (Prilog O). Dakle, nije se mogu─çe oteti dojmu da je doktorica Mandi─ç vi┼íe zainteresirana za srbijanske (propagandne) interese negoli za dobrobit ┼Żidova. U biti, njezinu turneju govora po Sjevernoj Americi, iz velja─Źe 1992., nije promicala nijedna ameri─Źka ni kanadska ┼żidovska organizacija ni ┼Żidovska zajednica grada Beograda. Tu je turneju promicala tvrtka Wise Communications, koja se bavi odnosima s javno┼í─çu i ima sjedi┼íte u Washingtonu, i koja zastupa srbijansku naftnu kompaniju Jugopetrol, ┼íto je samo maska pod kojom zastupa komunisti─Źku beogradsku vladu.

Ameri─Źko ┼żidovsko-srpsko dru┼ítvo prijateljstva, sestrinska organizacija Dru┼ítva doktorice Mandi─ç iz Beograda, na najnepo┼íteniji na─Źin izrabljuje Holokaust. Ta se kalifornijska podru┼żnica zdu┼íno trudila i trudi izjedna─Źiti polo┼żaj Srba i ┼Żidova tijekom Drugog svjetskog rata, kao ┼żrtava Hrvata. Njihov je bilten pun pri─Źa o usta┼íkim zvjerstvima (Prilog P). No, taj selektivan prikaz povijesti sadr┼żi ozbiljne manjkavosti, a to su: nikada ne spominju srpsko sudjelovanje u Holokaustu ni srpski genocid nad Hrvatima i slavenskim muslimanima. Vrijedno je sagledati bosanske muslimane, koji su 500 godina mirno ┼żivjeli sa ┼żidovskom sefardskom zajednicom. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata srpski su ─Źetnici, po izri─Źitoj zapovijedi svoga vo─Ĺe Dra┼że Mihajlovi─ça, nastojali iskorijeniti sve ne-Srbe iz Srbije, Bosne i Hercegovine, i Hrvatske, i u tome su pohodu poklali izme─Ĺu 86.000 i 103.000 slavenskih muslimana. (23, 24) Danas mnogi Srbi ponosno isti─Źu da su ─Źetnici bili njihove obrambene snage u Drugom svjetskom ratu, ali to je jednostavno povijesni revizionizam. U stvarnosti, ─Źetnici, koji su u prvome redu ┼żeljeli restaurirati srpsku krunu i teritorijalnu ekspanziju srbijanske dr┼żave, bili su moralna ina─Źica hrvatskih usta┼ía. I jedni i drugi bili su stopostotni po─Źinitelji genocida. K tome, ─Źetnici su sura─Ĺivali i s nacistima i s fa┼íistima pa su ┼żidovski borci odlu─Źili napustiti ─Źetnike i priklju─Źiti se Titovim partizanima.

U rujnu 1991., nakon ┼íto sam otkrio spomenuti bilten Ameri─Źkog ┼żidovsko-srpskog dru┼ítva prijateljstva (Prilog P), telefonirao sam njegovu uredniku gospodinu Gruji─çu. Prvo je nijekao da se Holokaust ikada dogodio u Srbiji. Kada sam mu nabrojio nekoliko koncentracijskih logora, rekao mi je da su Hrvati tada bili do┼íli u Srbiju i vodili te logore, ┼íto je toliko smije┼íno da ne zaslu┼żuje nikakav daljnji komentar. Zbog toga prijetvornog povijesnog revizionizma te┼íko mi je vjerovati da su takvi Srbi nau─Źili lekciju iz Holokausta. Danas Srbi, u dijelovima Hrvatske pod srpskom vlasti, prisiljavaju Hrvate da nose crveno-bijele trake oko ruke, ┼íto sablasno podsje─ça na ┼żute trake koje su ┼Żidovi u Srbiji bili prisiljeni nositi za vrijeme Holokausta (Prilog Q).

Doktorica Mandi─ç glavni je zagovornik gledi┼íta da u Hrvatskoj raste antisemitizam, a njezine optu┼żbe usredoto─Źene su na dr. Tu─Ĺmana. Ali, ┼żidovski ─Źelnici u Hrvatskoj i ┼Żidovi koji posje─çuju Hrvatsku svjedo─Źe da u Hrvatskoj nema nikakva dokaza o dr┼żavnom antisemitizmu. Optu┼żbe protiv Tu─Ĺmana ne proistje─Źu toliko iz njegovih poteza prema ┼Żidovima, koji su potpuno dobro─çudni (Prilozi R i S), nego iz prevedenih isje─Źaka iz njegove kontroverzne knjige Bespu─ça (Prilozi T, U i V). No, vrijedno je primijetiti da gotovo sve te isje─Źke ameri─Źkim ─Źitateljima milostivo sti┼żu uglavnom iz jednog izvora ÔÇô iz Beograda. No, nitko do sada nije to─Źno preveo naslov te knjige, koji glasi: ÔÇ×Bespu─ça povijesne stvarnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosiljaÔÇť. Knjiga u biti istra┼żuje ─Źovjekovu nehumanost prema ─Źovjeku i daje pregled genocida tijekom ljudske povijesti.

Iako u na─Źelu ┼Żidovi nisu fokus te knjige, opisani su pokolji ┼Żidova iz raznih povijesnih razdoblja. Na┼żalost, dubokoj temi ove knjige pristupljeno je na prili─Źno nespretan na─Źin. Knjiga doista sadr┼żi dijelove kojima nedostaje senzibiliteta prema ┼żidovskim osje─çajima i ┼żidovski su ─Źelnici u Hrvatskoj prvi izrazili o┼ítru kritiku na ra─Źun Bespu─ça. Ipak, svaki po┼íteni ─Źitatelj mo┼że re─çi da ta knjige nije opravdavanje Holokausta, za ┼íto je neki optu┼żuju, ni nijednog ─Źina genocida iz bilo kojeg vremena. Autor tako─Ĺer hvali ┼Żidove. U jednom poglavlju, koje nikada ne navode (srpski izvori), Tu─Ĺman ka┼że da su ┼Żidovi najciviliziraniji narod na zemlji. Zato bi bilo razborito prevedene isje─Źke prihva─çati s oprezom, budu─çi da ta knjiga mo┼że biti predmet namjerne manipulacije. Daljnje vrednovanje ove knjige mora pri─Źekati bona fide prijevod. Kao ┼íto znamo, Istina je prva ┼żrtva rata i komunizma. Na┼żalost, u Jugoslaviji, u kojoj su vladali Srbi, prisutni su i rat i komunizam. Moramo biti svjesni da je ┼żidovska zajednica omiljena meta propagandista. Beograd osobito zlorabi ┼żidovsku osjetljivost na Holokaust u poku┼íaju da pridobije simpatije ┼Żidova na stranu Srba, koji sebe prikazuju kao ┼żrtve, dok skrivaju svoju ulogu zlo─Źinaca i anitsemita. S obzirom na naprijed navedene dokaze, ─Źovjek mora propitivati pravu prirodu i zna─Źenje novoste─Źene ljubavi Srba prema ┼żidovskome narodu.

Srda─Źno, Philip J. Cohen

Bilješke

1 Vukovi─ç, Tomislav, Mozaik izdaje, Hrvatsko knji┼żevno dru┼ítvo sv. ─ćirila i Metoda, Zagreb, 1991.

2 Obnova, Beograd, 21. rujna 1943.

3 Obnova, Beograd, 21. studenoga 1941.

4 Borkovi─ç, Milan, Milan Nedi─ç, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985., str. 236.

5 Obnova, 31. sije─Źnja 1942. 6 Obnova,

6. listopada 1941.

7 Naša borba, Beograd, 23. studenoga 1941.

8 Naša borba, 30. studenoga 1941.

9 ÔÇ×BanjicaÔÇť, Historijski arhiv Beograda, Beograd, 1967., str. 25.

10 ÔÇ×BanjicaÔÇť, Historijski arhiv Beograd, Beograd, 1967., str. 21.

11 Vukovi─ç, Tomislav, Mozaik izdaje, Hrvatsko knji┼żevno dru┼ítvo sv. ─ćirila i Metoga, Zagreb, 1991., str. 79-80.

12 ÔÇ×BanjicaÔÇť, Istorijski arhiv Beograda, Beograd, 1967., str. 178.

13 Zorki─ç, Sretenije, ÔÇ×Teror u Beogradu za vreme neprijateljske okupacijeÔÇť, Godi┼ínjak grada Beograda, Beograd, 1959., str. 490.

14 Politika, Beograd, 1. studenoga 1944.

15 Obnova, 10. sije─Źnja 1942.

16 Obnova, 1. prosinca 1941.

17 Glasnik Srpske pravoslavne crkve, Beograd, 1. o┼żujka 1942.

18 Obnova, 29. kolovoza 1942.

19 Politika, 29. Travnja 1989. Dana 8. lipnja 1942. Emanuel Schafer, njema─Źki zapovjednik sigurnosti u Srbiji, izvijestio je jednu skupinu njema─Źkih ─Źasnika, u kojoj je bio i najvi┼íi nacisti─Źki general Paul Bader, da je Beograd prvi grad u Europi koji je Judenfrei.

20 Historijski arhiv Beograda, Beograd.

21 Shelah, Menachem, ÔÇ×─îetniciÔÇť, u Gutman, Israel, ur., Encyclopedia of the Holocaust, MacMillan, New York, 1990., vol. 1, str. 288-289.

22 Obnova, 15. rujna 1943.

23 Ko─Źovi─ç, Bogoljub, ┼Żrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, Veritas Foundation Press, London, 1985., str. 124.

24 ┼Żerjavi─ç, Vladimir, ÔÇ×The Losses of Yugoslav Population in the Second World WarÔÇť, u Geographical Papers, Institute of Geography, vol. 8, University of Zagreb, 1991, p. 96 (ÔÇ×Gubitci jugoslavenskog stanovni┼ítva u Drugom svjetskom ratuÔÇť, u Geografske radovi, Zagreb, svezak 8, 1991., str. 96).

Izvor: Hrvatsko kulturno vije─çe, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

169 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU