Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DAN DR┼ŻAVNOSTI       (25.06.2017.)

Nerješeni problemi

Unedjelju 25. lipnja Republika Hrvatska slavi Dan dr┼żavnosti, tj. 26. obljetnicu slu┼żbenoga progla┼íenja saborske Deklaracije o samostalnosti od 25. lipnja 1991. te je to prilika za podsje─çanje i izazov za osvrt na barem neke od najva┼żnijih problema koje vi┼íe ne tako mlada dr┼żava ne samo da nije uspjela rije┼íiti, nego nije, ─Źini se, ni dovoljno poduzela da bi ih stvarno po─Źela rje┼íavati. Neki od najte┼żih hrvatskih problema zahtijevaju dosta vremena da bi se mogli rije┼íiti, ali jo┼í vi┼íe stvarnu, ─Źasnu politi─Źku volju da se poduzmu potrebne mjere.

Kad bi netko usporedio ┼íto je sve rije┼íila biv┼ía komunisti─Źka dr┼żava od 1945. do 1971., a ┼íto je rije┼íila Republika Hrvatska u takvom 26-godi┼ínjem razdoblju, sigurno bi ostao zapanjen. Svaka usporedba ┼íepa i doista se ne mo┼że u mnogo─Źemu uspore─Ĺivati djelovanje i ostvarenja tih dviju dr┼żava u jednakom razdoblju, no neke stvarnosti u obje dr┼żave ipak se mogu uspore─Ĺivati. Mo┼że se uspore─Ĺivati odnos dr┼żavnih vlasti npr. prema borcima u biv┼íoj dr┼żavi i prema braniteljima u Hrvatskoj.


Po posljednjim podatcima u Hrvatskoj je 442'710 branitelja, od kojih je oko 202 tisu─çe, tj. 46 posto u radnom odnosu, 11,83 posto u mirovini, a ─Źak oko 82 tisu─çe nema ni mirovine ni radnoga odnosa. Bi li bilo mogu─çe da se takvo ne┼íto dogodi s borcima u biv┼íoj dr┼żavi? Doda li se tomu bezo─Źni medijski tretman branitelja, zapanjuju─çe velik broj suicida, ┼íto sigurno nije bez zna─Źajnoga doprinosa cini─Źnoga odnosa vodstva dr┼żave prema Hrvatskoj i prema braniteljima, na vidjelo dolazi ne─Źuvena nekorektnost prema onima bez kojih se dr┼żava Hrvatska ne bi obranila niti bi sada postojala.


U tom kontekstu vi┼íe je nego bezo─Źno progoniti oznake i parole dragovoljaca, koji nisu bili ni ro─Ĺeni za usta┼íkoga re┼żima niti su i┼íta ikad imali s usta┼íkim re┼żimom, a ┼íto im politi─Źari i mediji neprestano podme─çu. Zakazala je hrvatska dr┼żava i prema civilnim ┼żrtvama rata, posebno prema silovanim ┼żenama... Dr┼żavna vodstva koja ne po┼ítuju ┼żrtvu na kojoj je Hrvatska stvorena nisu dostojna toga polo┼żaja.


Kad je rije─Ź o civilnim ┼żrtvama Domovinskoga rata, ne mo┼że se ignorirati ─Źinjenica da mnogi zlo─Źini protiv hrvatskoga civilnoga stanovni┼ítva u samoj Hrvatskoj jo┼í uvijek nisu procesuirani. Mo┼że li itko zamisliti da bi u biv┼íoj, neslavnoj i u biti lo┼íoj dr┼żavi, po postupanjima nakon II. svjetskoga rata ─Źak zastra┼íuju─çe zlo─Źina─Źkoj dr┼żavi, bilo mogu─çe da zlo─Źini protiv partizana ili protiv civilnoga stanovni┼ítva na teritoriju pod kontrolom partizana ostali neka┼żnjeni? Koga to i za┼íto ┼ítite hrvatski represivni organi i pravosu─Ĺe? Ili tko je tako koncipirao i kadrovski i idejno djelatnike hrvatskih represivnih organa i pravosu─Ĺa da u tolikoj mjeri ne mare za hrvatske ┼żrtve, a oni su tobo┼że u slu┼żbi hrvatske dr┼żave?


Ili, kad je rije─Ź o pravosu─Ĺu, kako je mogu─çe da za nekoliko tisu─ça kuna neki ljudi ostaju bez krova nad glavom, a neki pojedinci mogu napraviti dug u milijunima ili ─Źak desetcima milijardi kuna i nitko ih ne poziva ni na kakvu odgovornost? Ili kako je mogu─çe da za relativno sitne pronevjere s pravom pronevjeritelji budu progonjeni, a oni koji su pronevjerili milijunske svote - ─Źasni su i ugledni gra─Ĺani i simpatizeri odre─Ĺenih politi─Źkih stranka? Kako je to mogu─Źe da mocmci moraju najprije politi─Źki pasti da bi tek onda mogli odgovarati za svoja nedjela? Ili kakva je to pravda koju treba ─Źekati godinama?


Tjeskobno je slaviti Dan dr┼żavnosti uz spoznaju da toliko mladih, ┼íkolovanih, u vrijeme kad bi trebali stvarati svoju obitelj napu┼íta Hrvatsku i ponovno pod tu─Ĺim suncem poku┼íava osigurati svoju egzistenciju. Ni jedna hrvatska vlada do sada nije pokazala da je spremna i┼íta djelotvorno u─Źiniti da bi se hrvatski narod uspje┼íno nosio s tim golemim problemom koji mu prijeti sve rapidnijim i┼í─Źeznu─çem.


Dok je politi─Źarima ─Źesto u ustima tobo┼żnja demografska strategija, stvarnost je potpuno druga─Źija: npr. 31. prosinca 2001. bilo je 332'705 obitelji korisnika doplatka za djecu za ukupno 628'654 djece i ispla─çena sredstva iznosila su ne┼íto vi┼íe od 222 milijuna kuna, a ove, 2017. godine, samo su 144'872 obitelji korisnici doplatka za djecu i za ukupno 279'609 djece predvi─Ĺena su sredstva u visini od 121 milijun kuna. Sve vlade uporno vi┼íe od milijarde kuna daju kojekakvim udrugama civilnoga dru┼ítva, a za opstanak svoga naroda tobo┼że nemaju sredstava. O─Źito iseljavanje i izumiranje hrvatskoga naroda za vodstva dr┼żave Hrvatske nije prioritetni problem.


Poznato je da Hrvatska ima odre─Ĺene komparativne prednosti, ali ih vlade ne ┼żele iskoristiti. Kao da nikoga od odgovornih svih ovih godina ne zabrinjava ┼íto npr. poljoprivredna proizvodnja - posebno ona koju bi pru┼żila mala obiteljska gospodarstva koja su presudna za budu─çnost hrvatskoga sela - u Hrvatskoj trajno pada, a uvoz hrane neprestano raste.

Nedavno je Eurostat objavio podatke o bruto doma─çem proizvodu po stanovniku po kojima Hrvatska s Rumunjskom zauzima iza posljednje Bugarske dva pretposljednja mjesta me─Ĺu zemljama ─Źlanicama EU-a, a predvi─Ĺa se i da ─çe Rumunjska jo┼í ove godine prete─çi Hrvatsku.


Siroma┼ítvo je u Hrvatskoj sve evidentnija ─Źinjenica, kao ┼íto je sve o─Źitija ─Źinjenica da ni jedna vlada do sada nije imala namjere provesti potrebne reforme, stvarno se suo─Źiti s klijentelizmom, s politi─Źkom korupcijom, niti inicirati promjenu izbornoga zakonodavstva, bez ─Źega, uklju─Źuju─çi i stvarnu demokratizaciju politi─Źkih stranaka, nije mogu─ç nikakav zaokret ni stvarno pobolj┼íanje. Nije li o─Źito da su dr┼żavna vodstva u 26 godina dr┼żave Hrvatske, premda su od toga neke godine bile ratne, ipak premalo u─Źinila?


Ivan Mikleni─ç, Glas Koncila

www.hkz-kkv.ch

142 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU