Tridesetnička ulica

Jeste li čuli za tu ulicu čudnoga imena u Zagrebu? Rijetko se spominje, a nalazi se u centru grada. Danas je to ulica Tome Bakača ili jednostavno Bakačeva, a vodi od Trga Josipa Bana Jelačića do Katedrale. Jelačićev trg nekada se zvao Harmica, bio je sajmište (gradska tržnica) na kojem su ubirali porez – tridesetnicu, a ime je dobio prema mađarskoj riječi harminc, što znači broj trideset.

Tridesetnička ulica bila je važna komunikacijska točka, jer su svi putovi, oni s juga, kao i oni sa zapada, da bi stigli na kaptolski trg gdje je bilo tržište, morali proći njome.

Početkom 1469. godine počinje gradnja utvrđenja kanoničkog kaptolskog naselja (traje do 1476.) kada su na početku Nove vesi sagrađena Gornja vrata, a u Bakačevoj Donja vrata. Bila je to kuća u kojoj se nalazila oprema za obranu (spremište oružja), a služila je i kao zatvor. Vrata su noću bila zatvorena, osigurana teškim lancem i lokotom, a čuvala su ih dva stražara.

Donja vrata nazivana su i „novim vratima koja vode prema izvoru Manduševac“. 1641. donesena je odredba da se kraj javnog bunara Manduševca oslobodi teren za uređenje novog tržišta, što je bio početak Harmice, današnjeg glavnog zagrebačkog trga – bana Josipa Jelačića.

Donja vrata srušena su 1862. i time je prilaz Kaptolu bio otvoren. Na dijelu gdje je ulazila u Kaptolski trg, Bakačeva je bila izrazito uska, pa su 1900. srušene kuće sa istočne strane ulice. Kuća Fellner (br. 4), od 1880. u vlasništvu gradskog suca Ljudevita Hagenauera koji je imao prvi dućan s priborom za ribolov, pa kuća Šek (br. 6), sagrađena 1788., te kuća Rober (br. 8/Kaptol 32).

1908. raspisan je natječaj za uređenje Kaptola, Dolca i Vlaške ulice. Modernizacija grada tražila je široke prometnice, velike građevine, a Bakačevom ulicom trebao je provesti tramvaj od Jelačićevog trga, Kaptolom i Novom Vesi sve do Mirogoja. Tramvajska je pruga izgrađena i otvorena 1911. godine.

Zbog gradnje zgrade Gradske štedionice na sjevernoj strani Jelačićeva trga (od 1923. do 1931.) srušene su tri kuće u Bakačevoj i napravljena nova ulica, današnja Cesarčeva, kojom su spojeni Jelačićev trg i Vlaška. Probijanjem te ulice istočna strana Bakačeve dobila je izgled kakav ima danas.

Na suprotnoj (zapadnoj) strani Bakačeve, ostale su stare kuće s dućanima i krčmama. Promjena se dogodila gradnjom tržnice Dolac od 1928. do 1936. kada je cijelo kaptolsko povijesno naselje Dolac srušeno. Sagrađene su višekatnice koje su potpuno izmijenile sliku grada, koja tako izgleda i danas.

Gledano iz današnjeg kuta, vjerojatno bi bilo turistički zanimljivije da su neki dijelovi staroga grada ostali isti, bili dotjerani, ali sačuvani u prvobitnom obliku. Ovako, ne preostaje nam drugo, nego se diviti rijetkim fotografijama ili crtežima toga vremena.

Priredila Dunja Gaupp, HKZ

www.hkz-kkv.ch

Pročelje kuće Rober 1900., ugao Kaptolski trg - Bakaćeva

Kuća Rober na uglu s Bakaćevom (lijevo dolje) - ulaz na Kaptolski trg 1885.

Zapadna strana Bakaćeve 1900.

Bakaćeva ulica 1910.

Bakaćeva ulica - tramvaj 1911.

Bakaćeva 1929.

Bakaćeva 1931. rušenje kaptolskog naselja Dolac