Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DISKONTINUITET TERITORIJALNE CJELOVITOSTI      (27.07.2013.)

Vi┼íe sam puta pisao o Srijemu, a osobito njegovim povijesno-politi─Źkim granicama, vjeruju─çi kako ─çe se o Srijemu kona─Źno po─Źeti to─Źnije govoriti i pisati u hrvatskim medijima, osobito na radiju i televiziji.

Ali na┼żalost, to se dosad nije dogodilo! Zato sam odlu─Źio o tome progovoriti i u Hrvatskome slovu sa ┼żeljom da ukratko odredim Scim pojam i upozorim na poneke neto─Źnosti.

 

O Srijemu se danas u Hrvatskoj malo zna, a mnogo je toga ─Źak i pogrje┼íno. Mnogi Srijem isklju─Źivo smje┼ítaju u Vojvodinu ne znaju─çi daje njegov manji, zapadni dio i danas u Hrvatskoj pa se tako u gotovo svim na┼íim informativnim medijima o ovom kraju domovine uporno govori i pi┼íe kao o isto─Źnoj Slavoniji, njezinim stanovnicima Slavoncima, ┼íto naravno nije to─Źno.

Na podru─Źju je dana┼ínje Vukovarsko-srijemske ┼żupanije i vojvo─Ĺanskoga, a poslije Drugoga svjetskog rata, "srpskoga" dijela Srijema (Zemun, Novi Beograd i okolica), postojala Srijemska ┼żupanija ─Źije je sjedi┼íte bilo u Vukovaru. U "Enciklopediji Jugoslavije" iz 1953. pod natuknicom "Srijem"nalazim kako (i tada) vi┼íe od jedne tre─çine Srijema pripada NR Hrvatskoj (36,5 %) te gradovi: Ilok, Vukovar, Vinkovci i ┼Żupanja. Zanimljivo da isto ponavlja i "Hrvatski leksikon" iz 1994.!

Srijem se prostire izme─Ĺu rijeka Save i Dunava, a zapadne granice idu linijom zapadno od Vukovara do u┼í─ça rijeke Bosne u Savu. Upravo su te zapadne granice nekima sporne, ┼íto svakako ne bi trebale biti, ako bi se malo bolje poznavala hrvatska pro┼ílost unatrag gotovo pet stolje─ça.

Naime, jo┼í u vrijeme osmanlijske vlasti (od 16. stolje─ça) postojao je Srijemski sand┼żak (sa sjedi┼ítem u Iloku) koji je imao zapadnu granicu koju ─çe naslijediti i nova, habsbur┼íka vlast. Nekoliko desetlje─ça nakon oslobo─Ĺenja od Osmanlija (Turaka), 1745. godine, nastaje Srijemska ┼żupanija kojoj se tek 1873., odnosno 1881., pripaja Vojna granica pa ona ponovno poprima negda┼ínji izgled iz osmanlijskog vremena. Ta je ┼żupanija bila u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije te je kao takva postojala do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.) kada zapo─Źinju uporna velikosrpska prekrajanja, odnosno namjerna izdvajanja Srijema iz hrvatskoga dr┼żavnog prostora.

Tako ve─ç 1922. umjesto Srijemske ┼żupanije nastaje Sremska oblast (u granicama negda┼ínje ┼żupanije), a ve─ç 1929. dolazi do prekrajanja pa Srijem ulazi u sastav dviju banovina: Dunavske (sa sjedi┼ítem u Novome Sadu) i Drinske (sa sjedi┼ítem u Sarajevu). Zbog nezadovoljstva hrvatskoga (katoli─Źkog) puka ve─ç 1931. dolazi do vra─çanja tri zapadno-srijemska kotara (Vukovar, Vinkovci i ┼Żupanja) Savskoj Banovini, a takvo stanje ostaje do stvaranja Banovine Hrvatske.

Godine 1939. Srijem se ponovno dijeli (tada na to pristaju hrvatski politi─Źki predstavnici!), a privremene se granice "hrvatskoga" dijela Srijema pomi─Źu ne┼íto zapadnije. Stvaranjem Nezavisne Dr┼żave Hrvatske 1941. na podru─Źju Srijema nastaje Velika ┼żupa Vuka sa sjedi┼ítem u Vukovaru (kotar ┼Żupanja pripojenje Velikoj ┼żupi Posavlje), a 1943. i ┼żupanjski je kotar uklju─Źen u Veliku ┼żupu Vuka pa Srijem ponovno postaje cjelovit. U komunisti─Źkoj Jugoslaviji (1947.) nastaje dana┼ínja hrvatsko-srpska granica u Srijemu koja, osamostaljivanjem Hrvatske i Srbije, postaje i dr┼żavnom granicom.

U dana┼ínjoj Hrvatskoj stvorena je Vukovarsko-srijemska ┼żupanija, ali s ne┼íto izmijenjenim zapadnim granicama jer su, zbog ranijih prekrajanja kotara i op─çina, izdvojene op─çine Slavonski Samac (nekad se zvao "samo" ┼áamac), Sikirevci i Gundinci koji tako─Ĺer pripadaju povijesnome Srijemu, a danas se nalaze u Brodsko-posavskoj ┼żupaniji.

Tijekom postojanja biv┼íe dr┼żave teritorijalna cjelovitost Srijema ─Źuvana je u sastavu negda┼ínje ─Éakova─Źke ili bosanske i srijemske biskupije koja je, od sredine 19. stolje─ça, pripadala Hrvatsko-slavonskoj metropoliji sa sjedi┼ítem u Zagrebu. Osamostaljenjem Hrvatske te novim crkvenim ustrojem Katoli─Źke crkve 2008. godine u isto─Źnome (sada vojvo─Ĺansko-srpskom) Srijemu obnovljena je Srijemska biskupija (u njoj je ostao Zemun, Novi Beograd i ┼íira okolica!) koja pripada ─Éakova─Źko-osje─Źkoj crkvenoj pokrajini (metropoliji) sa sjedi┼ítem u ─Éakovu, ali Me─Ĺunarodnoj biskupskoj konferenciji sv. ─ćirila i Metoda sa sjedi┼ítem u Beogradu! Zanimljivo je da je na sada┼ínjem politi─Źko-teritorijalnom zemljovidu Autonomne pokrajine Vojvodine isto─Źni Srijem podijeljen u dva okruga: ju┼żnoba─Źki (koji obuhva─ça njegov sjeverni dio) i sremski (preostali dio), iz ─Źega se mo┼że i┼í─Źitavati kako se (i nadalje) nastoji "razbiti" cjelovitost i povijesno-politi─Źki kontinuitet toga dijela Srijema.

Identitet Srijemaca u pro┼ílim je nehrvatskim re┼żimima bio neprestano zatomljivan, a Hrvati-Srijemci neshva─çeni ─Źak i od vlastitih politi─Źkih predstavnika i naroda. Re─çi nekad (zavi─Źajno) da ste Srijemac zna─Źilo je isto, ili gotovo isto, kao re─çi da ste Srbijanac - ┼íto hrvatski Srijemci nisu bili niti su to ┼żeljeli postati. U pravilu da bi se to izbjeglo, oni koji su ┼żivjeli u zapadnom dijelu Srijema morali su govoriti da su Slavonci jer se tako nisu morali pravdati ni pred kim, niti razja┼ínjavati svoje podrijetlo. Tek u novije vrijeme ponovno se, ali stidljivo, po─Źinju javljati glasovi o specifi─Źnom srijemskom hrvatstvu, a po─Źinje se govoriti i o negda┼ínjim zapadnim granicama Srijema. Dakako da to razgrani─Źenje ne treba shva─çati (niti su ga Srijemci ikada tako i shva─çali!) kao dijeljenje i izdvajanje iz hrvatske dr┼żave i nacije. Pro┼żimanja Slavonije i Srijema bila su prirodna, stalna, blagotvorna i obostrana, ali unato─Ź tomu ipak, treba po┼ítovati srijemske povijesno-politi─Źke granice i kontinuitet.

Na koncu vrijedno je zapamtiti: teritorijalna cjelovitost Srijema nastala je u vrijeme osmanlijske vlasti (Srijemski sand┼żak). Od sredine 18., a napose od konca 19. stolje─ça, Srijem ponovno postaje cjelovit (Srijemska ┼żupanija), nalazi se u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a od sredine 19. stolje─ça u crkvenom pogledu pripada metropoliji sa sjedi┼ítem u Zagrebu. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca po─Źinju se politi─Źkim odlukama izdvajati dijelovi Srijema, a taj se proces nastavlja i u obje Jugoslavije. Sada┼ínja granica u Srijemu nastaje 1947. godine pa je tako dana┼ínjoj Hrvatskoj "preostala" tek tre─çina geografskoga i povijesnog Srijema (uglavnom dana┼ínja Vukovarsko-srijemska ┼żupanija).

Autor: Vinko Juzbašić
Hrvatsko slovo

21.06.2013.


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU