Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DJECA S KOZARE    ┬á (09.01.2021.)

Kozara 1942. ÔÇö sudbina zarobljenika, civila i djece

Doga─Ĺaji na Kozari 1942., u dijelu hrvatske javnosti danas su svedeni na ulogu Diane Budisavljevi─ç u zbrinjavanju kozara─Źke djece. Namjera ovog priloga je ÔÇö prije svega kori┼ítenjem izvornih i objavljenih dokumenata nastalih tijekom Drugoga svjetskog rata ÔÇö poku─Ĺati ponovno opisati sudbinu osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari.

Namjera ovog priloga je prikazati sudbinu osoba, golemim dijelom Srba, zarobljenih za vrijeme velike operacije koja je, pod zapovjedni¤Çtvom njema─Źke vojske, tijekom lipnja i srpnja 1942. provedena na podru─Źju sjeverozapadne Bosne, odnosno protiv partizanskih snaga na podru─Źju planina Kozare i Prosare. U navedenoj operaciji sudjelovale su, uz njema─Źke postrojbe, i znatne domobranske i usta¤Çke snage Nezavisne Dr┼żave Hrvatske (NDH). Istovremeno su vlasti NDH, u suradnji s njema─Źkim predstavnicima, planirale na─Źin na koji ─çe postupati s onima koji su opkoljeni i zarobljeni tijekom spomenute operacije.

Doga─Ĺaji na Kozari 1942., u dijelu hrvatske javnosti danas su svedeni na ulogu Diane Budisavljevi─ç u zbrinjavanju kozara─Źke djece. Namjera ovog priloga je ÔÇö prije svega kori┼ítenjem izvornih i objavljenih dokumenata nastalih tijekom Drugoga svjetskog rata ÔÇö poku─Ĺati ponovno opisati sudbinu osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari.

Sudbina djece


Posebno pitanje predstavlja sudbina djece s Kozare, odnosno postupak vlasti NDH prema njima. Prije nego prije─Ĺem na opisivanje i obja┼ínjavanje ove tematike navest ─çu osnovne broj─Źane podatke o toj djeci, pravce njihovog preseljenja, kao i podatke o njihovoj smrtnosti. Pri njihovu odre─Ĺivanju nastaju pote┼íko─çe zbog razli─Źitih prikaza i me─Ĺusobne neuskla─Ĺenosti izvora i podataka iz postoje─çe literature. Dodatni je problem i u tome ┼íto je, u nekim slu─Źajevima, me─Ĺu djecom koja su se nalazila u logorima i prihvatili┼ítima NDH te┼íko razlu─Źiti koliko je bilo djece s Kozare, a koliko s drugih podru─Źja. Uzimaju─çi u obzir navedeno, treba imati na umu da su podaci koje ─çu navesti pribli┼żni i podlo┼żni daljnjem istra┼żivanju.


Na prvom mjestu treba spomenuti da je od 24. lipnja do 4. srpnja 1942. iz U┼ítice i Stare Gradi┼íke u Dje─Źji dom u Gornjoj Rijeci kraj Kri┼żevaca dovedeno 400 djece. Stotinjak djece umrlo je od posljedica tifusa u Gornjoj Rijeci, a ostalih 300 sredinom kolovoza 1942. premje┼íteno je u Dje─Źji dom Jastrebarsko. Zatim treba spomenuti Dje─Źji dom Jastrebarsko koji se nalazio na vi┼íe lokacija. Dio djece bio je smje┼íten u dvorac Erd├Âdy, a dio u Franjeva─Źki samostan, odnosno u barake talijanske vojske uz navedene objekte. Jedan dio nalazio se i u biv┼íoj ciglani u Reki kraj Jastrebarskog. Prema podacima Ministarstva udru┼żbe
NDH od 21. kolovoza 1942., u Dje─Źjem domu u Jastrebarskom bilo je 2'507 djece, dok je nekoliko dana prije toga u Jastrebarsko dovedeno jo┼í 300 djece.

Pretpostavljam da se kod posljednjeg podatka mislilo na djecu dovedenu iz Gornje Rijeke. Smatram da je spomenutih 2'507 djece do┼ílo s Kozare, no tijekom druge polovice 1942. u Jastrebarsko je doveden izvjestan broj djece koja nisu bila s Kozare. Ukupan broj djece iznosio je 3'336, od ─Źega je 449 umrlo, najvi┼íe od sredine srpnja do po─Źetka rujna 1942. godine. Kada su partizani, krajem kolovoza 1942., na kra─çe vrijeme u┼íli u Jastrebarsko, poveli su sa sobom 450 djece. Na odgajanje u obiteljima smje┼íteno ih je 1'637, a 7. listopada 1942. u Zagreb je prevezeno 500 djece za koje se pobrinuo "Caritas". Nakon toga, u zaraznoj bolnici Dje─Źjeg doma u Jastrebarskom ostalo je jo┼í 300 djece.

Nakon ┼íto je Dje─Źji dom u Jastrebarskom popunjen, vlasti NDH su od po─Źetka kolovoza 1942. znatan broj djece s Kozare uputili u Dje─Źje prihvatili┼íte u Sisku, koje je djelovalo na vi┼íe lokacija u gradu. Neki izvori govore da je po─Źetkom kolovoza 1942. u Sisak upu─çeno 2'650 djece s Kozare, a drugi spominju broj od 3'000 djece. Ministarstvo udru┼żbe NDH u svom dokumentu od 21. kolovoza 1942. navodi da je u Sisku smje┼íteno 3'001 dijete. U tom gradu nalazio se i sabirni logor u koji je smje┼íteno stanovni┼ítvo prikupljeno tijekom operacija protiv partizana. Majke su odvajane od djece i upu─çivane na rad u Njema─Źku, a djeca
su smje┼ítena u Dje─Źje prihvatili┼íte u kojem se njihov broj, prema nekim podacima, pove─çao na 7'000.

Od navedenog broja do kraja kolovoza 1942. umrlo je 515 djece, a do kraja prosinca taj je broj narastao na 1'152, o ─Źemu ─çu op┼íirnije pisati kasnije u prilogu. Do kraja rujna 1942. oko 1'702 djece predano je na skrb obiteljima. Tijekom rujna i listopada iste godine iz Dje─Źjeg prihvatili┼íta u Sisku u Zagreb je upu─çeno 2'286 djece, koja su ondje lije─Źena od zaraznih bolesti ili su dodijeljena na skrb obiteljima. No, ako usporedimo navedene podatke (1'152 djece umrlo, 1'702 predano na skrb obiteljima, 2'286 otpremljeno u Zagreb ÔÇö ukupno 5140 djece), taj se broj ne podudara s podatkom da je kroz Dje─Źje prihvatili┼íte Sisak pro┼ílo 7'000 djece. Vjerojatno je ipak bila rije─Ź o manjem broju.

Dje─Źje prihvatili┼íte u Sisku zatvoreno je po─Źetkom sije─Źnja 1943. godine. Na kraju, tijekom 1942., kroz razli─Źite zdravstvene i sabirne ustanove u Zagrebu tako─Ĺer je pro┼ílo mnogo u ratu stradale djece, me─Ĺu kojima su bila i ona s Kozare. Djeca su boravila u sljede─çim ustanovama: Zavod za odgoj gluhonijemih (Ilica 113), Dr┼żavni dom za malu djecu Ministarstva zdravstva (Josipovac), "Jeronimska dvorana" (Tomislavov trg 21). Dio djece s Kozare odmah je upu─çen u ove ustanove, a dio je dopremljen kasnije iz Jastrebarskog i Siska. Na temelju dostupnih podataka te┼íko je procijeniti o kolikom je broju djece u spomenutim ustanovama u Zagrebu bila rije─Ź, te koliko je bilo djece ┼íto su stigla s Kozare. I u Zagrebu je dio djece umro od raznih bolesti.


Za vrijeme socijalisti─Źke Jugoslavije, autori koji su se bavili ovom temom tvrdili su da su se vlasti NDH samo zbog "kamufla┼że" brinule za ovu djecu, dok su klju─Źnu ulogu u njihovom spa┼íavanju od usta┼ía zapravo imali Komunisti─Źka partija i njezini suradnici.


Tijekom 1990. u Zagrebu je objavljena knjiga ─Źija je namjera bila da, iz perspektive Katoli─Źke crkve, pobije neutemeljene optu┼żbe iz komunisti─Źkog razdoblja na ra─Źun ─Źasnih sestara koje su vodile Dje─Źji dom u Jastrebarskom, budu─çi da su upravo one optu┼żivane za maltretiranje i ubijanje djece koja su im povjerena na skrb.


Godine 2003. u Zagrebu je objavljen dnevnik Diane Budisavljevi─ç, koja je tijekom rata ┼żivjela u Zagrebu i intenzivno se bavila humanitarnim radom, posve─çuju─çi posebnu pa┼żnju nezbrinutoj i u sabirne logore dovedenoj pravoslavnoj djeci. Njezin dnevnik postao je temelj za novi "narativ", a onaj prethodni, o klju─Źnoj ulozi Komunisti─Źke partije i mre┼że konspirativnih suradnika Narodnooslobodila─Źkog pokreta u spa┼íavanju srpske djece, pao je u zaborav. Njega je zamijenio "narativ" o Diani Budisavljevi─ç koja je, zajedno sa svojim suradnicima, najzaslu┼żnija za spa┼íavanje tisu─ça djece od usta┼ía.

Nikica Bari─ç, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Cijeli dokument OVDJE

 

Knjigu i dokumentarni film DJECA S KOZARE mo┼żete naru─Źiti direktno kod autora

Roman Leljak - roman@leljak.si

 

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

183 -2021

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: