Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

EU REFERENDUM NIJE SAMO ┼áKRTO DA ILI NE      (20.01.2012.)

Sve je po─Źelo s povjesno-tragi─Źnim europskim doga─Ĺanjima iz kojih je Njema─Źka iza┼íla 1945. god. osiroma┼íena, razorena i razdjeljena. Uz obilatu materijalnu pomo─ç svjetske velesile USA, i uz kasniju sigurnost NATO-a, preko EWG i kasnije EG, te sve─Źanim obe─çanjem: Nikad vi┼íe rata u Europi i zaklinjanjem na dobrosusjedske odnose, rehabilitirana je i u novu Europsku Uniju instalirana vrlo marljiva i do danas najsolventnija ─Źlanica Savezna Republika Njema─Źka.


Tek po─Źetkom 80-tih svjesno se prote┼żiraju dru┼ítvene, a posebice ekonomske integracije, koje su opet ne┼íto kasnije postale instrumenarijum i kriterij politi─Źkog ujedinjavanja za nove zemlje-─Źlanice. Ugovori su se adaptirali i ja─Źala mo─ç ustanova i institucija, ─Źesto, vrlo ─Źesto, na u┼ítrb procesa demokracije.

Tako da je EG do kraja 80-tih godina parcijalno demokratski vo─Ĺena organizacija s visoko-politi─Źkim zahtjevom i zrcali u prvom redu s gospodarsko-, agrarno- i socijalno-politi─Źkom realno┼í─çu.


Poslije pada Berliskog zida i "┼żeljezne ograde", od 1989. godine na dalje, kad su san i iluzija postali stvarnost i istina, EU se "preorijentirala" i postala uto─Źi┼íte novih, tranzicijskih dr┼żava i njihov ekonomsko-dru┼ítveni stabilizator, kojima je ┼íirom otvorila vrata - i prebrzo i pre┼íiroko.
Dana┼ínja Europska Unija, koja si, svuda gdje to mo┼że i ne mo┼że, imperativno name─çe zajedni─Źke nazivnike i previ┼íe je razli─Źita, da bi mogla i sanjati, a ne ostvariti neki europski identititet i osje─çaj. Taj preuranjeni, ubrzani i nekontrolirani proces pro┼íirenja "razvodnio" je i ciljeve i karakter te Unije, pa je samo pitanje nadnevka, kad ─çe nas povjesna zbilja pou─Źiti kako je apsurdno, umjetno odr┼żavati ne┼íto na okupu, ┼íto zajedno ne pripada.


Europska Unija (= EU) je sui generis, iliti: svojevrstan i jedinstven slu─Źaj integracije nacionalnih dr┼żava, ali, i specifi─Źan model globalizacijskog procesa; model, koji danas ima 27 ─Źlanica, ali, u monetarnoj eurozoni njih je samo 17.
Simptomati─Źno je, da uz sedam novih dr┼żava-─Źlanica tri starije ─Źlanice, tj. Velika Britanija, Danska i ┼ávedska, razlo┼żno odbijaju u─çi u monetarnu euro-zonu.


Poslije tumaranja po bespu─çima Maastrichta, Amsterdama, Nice i Lisabona - danas je EU preokupirana reprogramiranjem dugova visoko zadu┼żenih ─Źlanica eurozone i budu─çno┼í─çu EURA kao zajedni─Źke valute. Visoka zadu┼żenost, vrhunska nezaposlenost, finacijski kolaps i ste─Źajevi, za sada objavljeni samo u tzv. EU-PIGS-─Źlanicama (PIGS je skra─çenica za Portugal, Irsku, Gr─Źku i ┼ápanjolsku, ali i engleska rije─Ź za svinje) dominiraju na skoro svakotjednim sastancima njema─Źko-francuskog dvojca - Merkozy (Merkel und Sarkozy).


Sve izri─Źitije nedemokratsko upravljanje EU-om mobilizira svakim danom sve vi┼íe protivnika, ove skupe Unije. Danas bi 48 % Britanaca glasalo za napu┼ítanje EU-a, a u Norve┼íkoj, koja nije EU-─Źlanica samo 22,5 % podr┼żava Uniju.


Samo hrvatska politi─Źka vrhu┼íka, kako stara tako i nova, i dalje gura glavu u pijesak i nastavljaju udvorni─Źkim odnosom, te predstavljaju EU "obe─çanom zemljom" u kojem ─çe sve hrvatske krize i nevolje biti rije┼íene. Oni ulaskom u EU o─Źekuju i konsolodiranje hrvatskog gospodarskog i financijskog tr┼żi┼íta, pa shodno tome spomena je vrijedan faktum: Hrvatska, kao ─Źlan-kandidat dobila je do sada iz EU fondova pomo─ç u visini od 1,3 milijarde euro-a, a Srbija koja niti je kandidat, niti zbiljno pregovara s EU, a jo┼í manje izru─Źuje dokazane ratne zlo─Źince himbenom Haagu - e, njima je ve─ç dodjeljeno skoro 3 puta vi┼íe, iliti to─Źno 3,5 milijardi euro-a.


Pro┼íle je godine u Davosu njema─Źka kancelarka Angela Merkel, s ne┼íto manje emocija, ali ne i manje odlu─Źnosti naglasila: "Ne postoji kriza eura, nego du┼żni─Źka kriza. Euro je na┼ía valuta, on je vi┼íe od valute jer predstavlja dana┼ínju Europu. Propadne li euro, propada i Europa".
I jo┼í je ne┼íto procurilo iz ureda gospo─Ĺe Merkel, koja sudbinu eura povezuje sa sudbinom Europe. Kancelarka priprema planove za stvaranje gospodarske vlade unutar eurozone s ─Źvrstom nakanom da tako stabilizira financijsko tr┼żi┼íte. Taj tzv. Ugovor o konkurentnosti sadr┼żavao bi konkretne obveze ja─Źanja konkurentne sposobnosti, koja bi bila ambicioznija i obvezatnija, nego ┼íto je to ve─ç dogovoreno u krugu 27 zemalja ─Źlanica EU-a. Ergo, unija unutar unije.


EU mi sve vi┼íe sli─Źi nekoj novoj OESS (= Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), nego ┼íto bi predstavljala neku homogenu i kompaktnu zajednicu.
Ona je danas jo┼í samo san i iluzija onima, ─Źija je individualna sloboda ugro┼żena, a ┼żivotni standard ispod svake uljudbene razine, odnosno, Hrvatima svrstanim pod geslom: EU nema alternative!, iliti onim "revolucionarnijim": Ili EU ili smrt!


Tako se, evo, iznenada i na razkri┼żju razo─Źarenja susreto┼íe EU-optimisti i EU-skeptici. Dok prvi zapoma┼żu ┼íto EU ne nastupa jedinstveno, nego nacionalno-individualisti─Źki, odnosno, njima je u EU uvijek premalo europejstva, dotle oni drugi upozoravaju na ugro┼żenu nacionalnu samostojnost, te sve ve─çu i nezajazniju birokraciju.


Sada, par dana pred Referendeum, nu┼żno je i hrvatskim eurofobima i euroskepticima re─çi istinu, a ona glasi: Hrvatska je podno┼íenjem zahtjeva za ─Źlanstvo u EU dobrovoljno pristala da se njena suverenost ograni─Źi i da dio nacionalnog suvereniteta prenese na europske instancije, koje to onda obavljaju zajedni─Źki, ┼íto zna─Źi da ─çe i Hrvatska sudjelovati (sic!) u obavljanju njema─Źke, francuske, ┼ípanjolske i drugih zemalja-─Źlanica suverenosti, ali spram svom broju glasova, a to je na┼żalost neznatno.


Poslije tzv. Amsterdamskog ugovora ja─Źa i princip prava ve─çine izra┼żenog posebice u pravu odlu─Źivanja parlamenta. I pored te primjetljive demokratizacije EU-a, postavlja se pitanje u odnosu na demokratsko-politi─Źke poslijedice globalizacije, i to kako za njene ─Źlanice, tako i za ostale zemlje kandidate, kao i na┼íu Hrvatsku, uvijek isto pitanje: Svi ─çe oni morati tra┼żiti puteve kako ─çe na budu─çem globaliziranom svjetskom tr┼żi┼ítu regulirati odgovornost njihovih nacionalnih vlada, odnosno EU-a, posebice kad je u pitanju sustav odlu─Źivanja kod odre─Ĺivanja mjesta proizvodnje i kontrole istoga.


Nu kako danas birokrati u Bruxellesu tuma─Źe tu demokratizaciju navodim jedan primjer: Kad je pro┼íle godine na izborima u Finskoj pobijedila stranka "Pravi Finci", i to kao deklarirani euro-protvnici, odmah se javio jedan EU-komesar isti─Źu─çi kako ─çe oni "finski problem elegantno rije┼íiti", pa naglasio: "Po┼íto se uva┼żava jednoglasnost ─Źasovito nazo─Źnih ministara, oni ─çe, a prilikom glasovanja jednostavno zamoliti finskoga kolegu da po─Ĺe na WC". O tempora, o mores!


Predmjevam si: I nije toliko tragi─Źnost demokracije u na─Źinu gore spomenutog glasovanja i dono┼íenja odluka u EU, nego li u uvjerenosti toga EU-birokrate da ─çe taj (danas) finski (a sutra hrvatski) komesar tako i postupiti.


U mom zahtjevu-preporuci, upu─çenoj nositeljima vlasti u Hrvata, prije 8 godina, zahtjevno sam tra┼żio da u pregovorima s EU ostanu partneri, a ne podlo┼żnici, odnosno, da je sekundarno pitanje da li i kada u EU, nego je primarno i dr┼żavni─Źki kako i kojim putem.
Jo┼í tada sam izrazio nadu da ─çe se moji savjet i kritika bolje razumijeti, a i uva┼żiti, ako nau─Źimo lu─Źiti, kako EU ovdje ne zna─Źi svrhu, nego na─Źin.
Kratko poslije toga, a na Europskom summit-u svibnju 2004. godine upitan sam od njema─Źkog novinara: ┼áto o─Źekuje mala Hrvatska sa vjerojatnih 8 glasova u Vije─çu ministara, kad u─Ĺe u EU?


I tu sam odgovorio, kako sve zavisi od toga kako će Hrvatska voditi buduće pregovore, a onda slikovito nadodao da Hrvatska ima sve šanse biti za Europu - isto što je i sol za kruh.


Moja ─Źasovita logi─Źka razmi┼íljanja i prosudbe, kao Hrvata koji 40 godina ┼żivi i djeluje u jednoj od utemeljiteljica Europske Unije, ne ciljaju na alternativno i ultimativno DA ili NE za ─Źlanstvo u EU, nego li, a to bi trebalo zaokupljati i cijelokupno hrvatsko pu─Źanstvo, iskoristiti idu─çu nedjelju i svojim odlu─Źnim NE dati organizatorima referenduma na znanje i razmi┼íljanje, da je hrvatski bira─Ź postao demokratski zahtjevan i politi─Źki ─Źimbenik na koga svaka vlast mora ozbiljno ra─Źunati i, s tim u svezi, uva┼żavati i re┼ípektirati njegovo mjenje i odluku.


Reducirati ovo pitanje, koje od ┼żivotne va┼żnosti za svakog gra─Ĺanina Hrvatske, na suhoparno DA ili NE jeste podcjenjivanje svakoga, iole trezvenog, hrvatskog bira─Źa.


Vrbovati i vabiti ljude da zaokru┼że DA, jerbo "─çe DA na referendumu dat Hrvatskoj ┼íansu da nastavi i─çi putem gospodarskog oporavka, izda┼íne investicije, nova radna mjesta i odr┼żavanje postoje─çeg kreditnog rejtinga", krajnje je proma┼íeno i neodgovorno. Ja bih mogao navesti barem naramak dobrih ─Źinjenica koje to u potpunosti negiraju, no, to nije svrha ovoga moga dopisa, nego da se ponovim: Hrvatskog bira─Źa mora se zbiljno shvatiti i prihvatiti, pa u jednom du┼żoj javnoj ras─Źlambi podastrijeti ne samo koja je cijena za DA (iliti EU-─Źlanstva Hrvatske), nego si i prodiskutirati to─Źnu specifikaciju svih ─Źimbenika, koji utje─Źu na oblikovanja te cijene.


Europska politi─Źka elita, a da hrvatsku i ne spominjem, o─Źito strahuje izre─çi istinu, koja je (ne samo!) ekonomistima ve─ç dugo znana, a to je: EURO-monetarna zona ne mo┼że funkcionirati, a kamoli pre┼żivjeti bez jake politi─Źke unije.
Dakle, ovo nije "samo" kriza du┼żnika, nego "i" politi─Źka kriza. Za to sam mi┼íljenja, kako ─çe EU ve─ç u dogledno vrijeme morati napraviti nepredvi─Ĺeni korak naprijed u pravcu politi─Źkog ja─Źanja ove Unije "u po┼ítenu i podjednaku dobrobit svih njenih Naroda", iliti nezamislivi korak nazad.

Piše: Dr. Tomislav Đurasović

Autor ─Źlanka ┼żivi danas to─Źno 40 godina u SR Njema─Źkoj, o┼żenjen je Dankinjom, djeca su mu ro─Ĺena u Njema─Źkoj dakle, EU u malom!

POGLEDAJTE ─îLANAKE NA TEMU EU: Europska unija

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: