Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

DOZNAKE HRVATSKOG ISELJENIŠTVA      (03.07.2018.)

Doznake hrvatskog iseljeništva za 50 % premašuju strana ulaganja u Hrvatsku – a njih predstavljaju tek 3 od 151 zastupnika u Saboru

“Možemo otvoriti pitanje izbornog zakona, načina na koji se biraju zastupnici, pa i pitanje da li se saborski zastupnici moraju birati po manjiskom ključu, ali onda otvorimo pitanje da li se mogu birati zastupnici iz dijaspore, je li logično da ljudi koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj biraju zastupnike koji jednako tako odlučuju o proračunu itd. Neprihvatljivo je da imamo saborske zastupnike drugog reda, sad netko kaže pa oni se lako kupe, ali isto tako se kupuju i zastupnici s drugih lista. Ovdje se pod maskom demokracije žele smanjiti nečija prava”, ustvrdio je SDP-ovac Vojko Obersnel u emisiji Nedjeljom u 2.


No, je li to baš tako?

General Glasnović upozoravao na brojne probleme: “Prije godinu dana predao sam dopis Vladi da se napravi pravni okvir za dolazak investicija. Još uvijek nisam dobio odgovor, ne znam što je napravljeno po tom pitanju”, upozorio je sredinom lipnja saborski zastupnik Željko Glasnović u Hrvatskom saboru te dodao da zbog spore birokracije “ljudi čekaju tri godine za državljanstvo”.“Ljudi čekaju, vratili bi se u Hrvatsku, nekima su ‘lupili’ duplo oporezivanje…”, nabrajao je brojne probleme s kojima se svakodnevno suočavaju hrvatski iseljenici. “To je sabotaža: oni ne žele te ljude, neki karakteri iz ‘ancienne’ režima ne žele te ljude ovdje, jer se boje njihovog domoljublja, novčane moći i sposobnosti. Oni bi vam sredili te zemljišne knjige za 30 dana!“, poručio je umirovljeni general Glasnović, koji se u Hrvatsku vratio po izbijanju Domovinskog rata 1991., te priključio Zboru narodne garde, a u Saboru u ime kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku često kritizira katastrofalno loše hrvatsko izborno zakonodavstvo koje diskriminira hrvatsko iseljeništvo.

Uz sav novac koje hrvatsko iseljeništvo šalje u domovinu i uz to što izvan granica Republike Hrvatske živi gotovo 4 milijuna Hrvata, njih predstavljaju tek 3 od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, a nakon uspostave neovisne Hrvatske, Hrvati i dalje iseljavaju. U tom razdoblju najbrojnija su iseljavanja u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju, Novi Zeland i Irsku. Hrvatska država nema sustavnog pristupa u provedbi javne politike prema Hrvatima izvan Hrvatske. Ishod domovnice može potrajati i do tri godine. Iseljenici također teško dolaze i do hrvatskog državljanstva.

Teško ili nemoguće ostvarivanje prava glasa

Pravo glasovanja hrvatskog iseljeništva u praksi je često teško ili nemoguće. Da bi ostvarili pravo glasa mnogi od njih moraju putovati na iznimno udaljena glasačka mjesta. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja još uvijek izbornim zakonom ne predviđa mogućnost niti dopisnog niti elektroničkog glasovanja na predsjedničkim i parlamentarnim izborima za svoje državljane s prebivalištem izvan nje. Udruga U ime Obitelji jasno je ustvrdila da se po pitanju prava na glasovanje, koje je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu, Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju prijeći put u trajanju i od 8 sati da bi mogli glasovati.

Danas 800.000 hrvatskih državljana s pravom glasa koji žive izvan Hrvatske imaju namjerno, jako otežano sudjelovanje na izborima. Moraju se prvo predregistrirati, a onda, zbog smanjenog broja glasačkih mjesta, moraju putovati stotine i tisuće kilometara da bi mogli sudjelovati na izborima. Istodobno i BiH i Slovenija omogućuju svojim građanima da glasuju dopisno. Zašto političke stranke ne dopuštaju to isto – Hrvatima? Elektroničko glasovanje danas koriste mnoge države, a Hrvatska ima sve pretpostavke uvesti ga brzo i sigurno uvede uporabom sustava e-građanina”, upozorila je prof. Ivana Bilić Antičević iz GI Narod odlučuje prilikom predstavljanja referendumskih pitanja za promjenu izbornog sustava.

Doznake iseljeništva premašuju izravna strana ulaganja u Hrvatsku

Rodbini i znancima novi ‘gastarbajteri’ prošle su godine, prema podatcima Hrvatske narodne banke, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Strani su investitori primjerice u Hrvatsku u 2016. donijeli 158 milijuna dolara, a istovremeno hrvatsko iseljeništvo mnogo više – 2,1 milijardu dolara, pokazuju podatci Svjetske banke. U proteklih deset godina prema podatcima Svjetske banke doznake iz inozemstva daleko premašuju pristigla izravna strana ulaganja u Hrvatsku, javlja aljazeera.net. Doznake hrvatskih radnika u inozemstvu značajno pridonose i u bruto domaćem proizvodu. Iznos tih sredstava u 2016. godini predstavlja 4,47 posto BDP-a.

Iseljavanje iz Hrvatske počelo se ubrzavati 2014. i 2015. da bi potpuno eskaliralo u zadnje dvije godine. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Prema najnovijim podacima, podijeli li se broj radničkih doznaka s procijenjenim brojem naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, ispada da prosječan ‘gastarbajter’ u godini dana u Hrvatsku pošalje više od 6000 eura. Naravno, riječ je o novcu uplaćenom na račune, a o iznosima u gotovini može se samo nagađati. Još prije dvije godine Vlada je procijenila da se iz inozemstva u zemlju prelijevalo više od 8,5 milijardi kuna gotovog novca, navodi Slobodna Dalmacija. Kad se pribroji gotovina to bi značilo da iz inozemstva stiže onoliko novca koliko država godišnje isplati svim zaposlenim u javnom sektoru, ne računajući zdravstvo.

Ako se iznos doznaka usporedi pak s ukupnim izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku, vidi se da je za barem 50 posto veći, jer su stranci u Hrvatsku investirali ukupno 1,3 milijarde eura.

“Nove generacije potomaka iseljenih Hrvata, ne samo u prekooceanskim već i u europskim zemljama, školovale su se na najboljim zapadnim sveučilištima, imaju sve ono znanje i iskustvo koje Hrvatskoj toliko nedostaje, uglavnom imaju osjećaj za korijene i identitet, i prema mojim spoznajama, mnogi bi bili spremni – uključiti se u izazov. Svakako barem u osmišljavanje strategije hrvatskog razvoja (ili opstanka), ako bi već i dvojili oko uključivanja u provedbu. Oni su zapravo ta hrvatska elita, koja se iz zemlje sustavno protjeruje. Predsjednica u posjetima SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi pokušava skrenuti pozornost na potencijal hrvatskog iseljeništva. No magistri iz „prnjavora“ u njima odmah prepoznaju – ustaše. Dok „prnjavor“ vlada Hrvatskom – za „Boston“ nema mjesta. Ali ni za Hrvatsku nema razvoja.”, upozorila je nedavno Višnja Starešina.

Podsjetimo, GI Narod odlučuje 13. lipnja 2018. u slavljeničkoj atmosferi predala je više od 400.000 potpisa za svako od dva referendumska pitanja Hrvatskom saboru. Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa. Prvo referendumsko pitanje odnosi se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem.Drugo referendumsko pitanje odnosi se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.

Izvor: narod.hr

www.hkz-kkv.ch

159- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU