Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DRUGA─îIJI PUT - RJE┼áENJE I ZA HRVATSKU?     (17.02.2013.)

Nakon pada Berlinskog zida kada je uslijedio i raspad socijalisti─Źkih ekonomija SAD, MMF i Svjetska banka nametnuli su zemljama u tranziciji potrebu provo─Ĺenja modela ubrzanog prijelaza na tr┼żi┼ínu ekonomiju.

Neoliberalni model imao je naglasak na slobodi tr┼żi┼íta i davanju "prava cijenama" trgovinskoj liberalizaciji te na smanjenoj ulozi dr┼żave u ekonomiji. Glavni elementi te doktrine; privatizacija, liberalizacija i stabilizacija, pretpostavljaju da vlade trebaju deregulirati i privatizirati ekonomiju, s naznakom na hitnu, brzu i potpunu privatizaciju, provoditi restriktivnu i odgovaraju─çu fiskalnu politiku i uravnote┼żiti prora─Źunski deficit.

Zastupali su stajali┼íte da taj model valja primijeniti na sve zemlje bez obzira na njihove ekonomske, politi─Źke, povijesne i druge specifi─Źnosti. Ta doktrina prihva─çena je od mnogih zemalja, ali nije dovela do o─Źekivanog razvoja. Do┼ílo je do pada proizvodnje, zaposlenosti i ┼żivotnog standarda. U RH, koja je tako─Ĺer usvojila tu doktrinu, kao i umnogome drugdje, ona je proizvela pove─çanje siroma┼ítva, socijalne nejednakosti i socijalne isklju─Źenosti. Osobito u Hrvatskoj umjesto stvaranja bogatstva, dogodila se plja─Źka bogatstva.
Zemlje koje su odustale od te doktrine, kao i one zemlje koje su izabrale druk─Źiji put, imale su vi┼íe uspjeha, odnosno manje neuspjeha od Hrvatske. Evo primjera nekoliko njih.

Primjer Poljske

I Poljska je po─Źela proces tranzicije primjenjuju─çi uvjete MMF-a, u prvom redu kako bi svela hiperinflaciju na podno┼íljivu razinu, ali je ubrzo shvatila da je "┼íok terapija", kako se nazvalo taj model, uspje┼ína u svladavanju inflacije, ali i sasvim nemo─çna i neuspje┼ína u pokretanju razvitka. Zato Poljska odustaje od te doktrine i odlu─Źuje se za druk─Źiji put, prvenstveno za dobro pripremljenu, postupnu privatizaciju dr┼żavnih poduze─ça uz istovremenu izgradnju pravne i institucionalne infrastrukture, jer je uvidjela da je to prijeko potrebno za uspje┼íno funkcioniranje tr┼żi┼ínog gospodarstva i privatnog poduzetni┼ítva, s te┼żi┼ítem na konsolidaciju banaka i izgradnji odgovaraju─çeg pravnog sustava i u─Źinkovitog sudstva.


Postepena privatizacija omogu─çila je da se prethodno provede restrukturiranje poduze─ça. Velike firme, gdje je to bilo opravdano i mogu─çe, podijeljene su na manje jedinice ┼íto je olak┼íalo privatizaciju i stvorilo sna┼żan sektor malih i srednjih privatnih poduze─ça, koji se pokazao veoma dinami─Źnim zama┼ínjakom gospodarskog razvitka.


Uspjeh postepene privatizacije u Poljskoj pokazao je da je bolje zadr┼żati poduze─ça i u dr┼żavnom vlasni┼ítvu nego brzopletom privatizacijom omogu─çiti eroziju nacionalnih proizvodnih potencijala. Zahvaljuju─çi provedenom restrukturiranju i pobolj┼íanom upravljanju takva poduze─ça su uspjela pove─çati proizvodnost.


Za razliku od Hrvatske, koja je dopustila da njena strategija razvitka bude nametnuta izvana, Poljska za svoju razvojnu strategiju nije tra┼żila odobrenje me─Ĺunarodnih financijskih institucija i centara mo─çi, ve─ç je stavila te┼żi┼íte na dobivanje podr┼íke svojih gra─Ĺana za program reformi. Uspje┼ína Poljska je jedina ─Źlanica EU koja je izbjegla zapadanje u recesiju tijekom globalne krize. Gospodarstvo Poljske ostvarilo je porast BDP-a u 2008 godini za 5,0 %, a u 2011 od 3,5 %.
Danas, a sve s namjerom da podupru mal─Źice posrnuli gospodarski rast, Poljska sredi┼ínja banka sni┼żava klju─Źne kamatne stope i preferira slabljenje doma─çe valute kako bi se pomoglo gospodarstvu i potaknulo i pove─çalo izvoz. Poljska danas nije vi┼íe zemlja iz koje se masovno iseljava i sve vi┼íe je povrataka onih koji su u po─Źetku tranzicije napustili zemlju.

Primjer Rusije

Eklatantan primjer devastiraju─çih posljedica "┼íok terapije" i "privatizacije pod svaku cijenu" pru┼ża Rusija. Katastrofalan rezultat tranzicijskog procesa u Rusiji bio je drasti─Źan pad proizvodnje i ┼żivotnog standarda. Srednja klasa je desetkovana. Siroma┼ítvo se bitno pove─çalo (godine 1989. svega 2 % Rusa ┼żivjelo je u siroma┼ítvu, a godine 1998. broj siroma┼ínih Rusa popeo se na 24 %). Sve je to bio rezultat nametnute brze, nepripremljene primjene modela "tr┼żi┼ínog fundamentalizma".


Nakon jednog desetlje─ça kaoti─Źne i neuspjele privatizacije, Rusi obnavljaju i ja─Źaju dr┼żavni sektor, ali zasnovanog na modernom korporativnom upravljanju, na u─Źinkovitosti i na konkurentnosti. Rusko gospodarstvo u fazi je velikog oporavka i ekspanzije. Primjetan je agresivniji nastup ruskih dr┼żavnih korporacija na globalnom tr┼żi┼ítu, pa tako i na hrvatskom.


Druk─Źiji put kojeg su Rusi izabrali pokazao se vi┼íe nego uspje┼ían. (Dobar pokazatelj je i oporavak srednjeg sloja). Prema rastu BDP-a od 4,3 % Rusija se u 2011. na┼íla na prvom mjestu u Grupi osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) i na tre─çem u grupaciji BRIC iza Kine i Indije. Ove godine o─Źekuje se rast BDP-a od 3,8 %.


Profesor na George Washington University, Donald Clarke ve─ç je 2006. godine konstatirao da se u Rusiji i Kini radi o renesansi dr┼żavnih poduze─ça, ali ovoga puta o kompetitivnim, fleksibilnim i dinami─Źkim dr┼żavnim korporacijama sa globalnim ambicijama, ┼íto se danas i potvr─Ĺuje. No mora se primijetiti kako i u jednoj i u drugoj zemlji, manje ili vi┼íe, nedostaje prave i istinske demokracije.


Primjer Kine


Kad se odlu─Źilo za prelazak na dinami─Źko tr┼żi┼íno gospodarstvo, Kina se odlu─Źila prihvatiti model suprotan onome Washingtonskog dogovora i MMF-a, to jest slobodnog tr┼żi┼íta i privatnog poduzetni┼ítva uz bitno smanjenu ulogu dr┼żave. Ona zadr┼żava dr┼żavno planiranje i reguliranje razvitka i sna┼żan i dinami─Źan dr┼żavni sektor. Ne rasprodaje sve banke strancima, ve─ç ih ostavlja i u dr┼żavnom sektoru. Takva politika pokazala se kao uvjet razvitka Kine. Unato─Ź skepse i kritika prista┼ía neoliberalne doktrine i neoliberalnog kapitalizma, ta odluka pokazala se vi┼íe nego uspje┼ína za gospodarsku i tehnolo┼íku transformaciju Kine, nego da je to bilo usvajanje neoliberalne doktrine.


Kinezi su stvarali velik broj malih i srednjih poduze─ça na razini gradova i op─çina, koja su iako u javnom vlasni┼ítvu, bila bitan pokreta─Ź ubrzanog razvoja, osobito ruralnih podru─Źja. Istovremeno je poticano osnivanje velikih firmi visoke tehnologije. U razvojnoj je strategiji velik zna─Źaj imalo odr┼żanje socijalne stabilnosti i s tim u vezi izbjegavanje masovne nezaposlenosti.
Restrukturiranje i modernizacija poduze─ça provodila se istovremeno s otvaranjem novih radnih mjesta, imaju─çi u vidu klju─Źnu va┼żnost socijalne stabilnosti, koju bi mogla naru┼íiti masovna nezaposlenost, Vlada je pomagala poduze─ça u nevolji da se konsolidiraju i sa─Źuvaju radna mjesta.


Uspjesi kineske strategije nisu izostali; dru┼ítveni je brutoproizvod u devedesetima rastao po prosje─Źnoj godi┼ínjoj stopi od 10 %. U 2012. godini ostvaren je rast BDP-a od 7,7 %, a za 2013. godinu predvi─Ĺa se kako ─çe gospodarski rast biti ve─çi od 8 %. Usporedbe radi rast u razvijenim gospodarstvima svijeta ove godine ─çe dosegnuti svega 1,3 % pod pritiskom smanjivanja potro┼ínje, visoke nezaposlenosti te slabog potro┼ía─Źkog i pokreta─Źkog raspolo┼żenja.


Zadr┼żav┼íi kontrolu gospodarskog razvitka u svojim rukama, kineske dr┼żavne korporacije do┼żivjele su veliku ekspanziju. Postale su vode─çi svjetski proizvo─Ĺa─Źi, ne samo tekstilnih, nego i mnogih drugih industrijskih proizvoda, pa i proizvodnje visoke tehnologije. Kineske dr┼żavne tvrtke veoma su dinami─Źne i proizvode preko 50 % dru┼ítvenog proizvoda i njima se pripisuje bitna uloga u uspje┼ínosti kineskog gospodarstva.


Kina je izrasla u svjetsku ekonomsku velesilu s izgledima da u dogledno vrijeme postane najve─ça gospodarska sila svijeta koja ─çe potisnuti ameri─Źku svjetsku dominaciju i povezano s time ukidanje globalne prevlasti neoliberalnog kapitalizma- smatraju stru─Źnjaci. (Njene devizne rezerve strelovito rastu - od 180 milijardi dolara u 2000. godini sko─Źile su na 941 milijardu dolara u 2006. godini, a ve─ç godine 2011. iznose 3200 milijardi dolara).
Kina je danas sve zna─Źajniji igra─Ź na svjetskom tr┼żi┼ítu i u globalnom gospodarstvu. Njen cilj okon─Źati ekonomsku dominaciju Zapada. Ona namjerava presti─çi i SAD i EU i Japan ne samo u tehnolo┼íkom, nego i u znanstvenom napretku. (Stotine tisu─ça kineskih studenata studira na inozemnim sveu─Źili┼ítima, a u SAD su kineski studenti najbrojnija strana studentska populacija). ┼áanse Kine bile bi jo┼í daleko ve─çe ako bi se Kina transformirala i u istinsko demokratsko dru┼ítvo.

Primjer Brazila


Do prije 2002. godine brazilske su vlasti pod pritiskom SAD primjenjivale neoliberalnu politiku privatizacijom svih dr┼żavnih poduze─ça i banaka, liberalizacijom vanjske trgovine i restriktivnom monetarnom i fiskalnom politikom. Posljedice su bile sli─Źne ovim dana┼ínjim u RH; nezaposlenost je ostala visoka, vanjski dug je nezaustavljivo rastao, socijalne razlike i siroma┼ítvo dosegnuli su kriti─Źnu razinu, a stopa ekonomskog rasta bila je zanemariva.


Godine 2002. novo vodstvo odbacuje neoliberalnu doktrinu i neoliberalni kapitalizam, a skupa s njime i hegemonisti─Źke te┼żnje SAD-a. Dolazi do odlu─Źnog suprotstavljanja globalnoj vladavini financijskog kapitala. Ra─Ĺa se novi smjer ekonomske politike u kojem je uloga dr┼żave da planira i raznim poticajnim mjerama stimulira razvitak i ako je potrebno sudjeluje u financiranju razvitka u partnerstvu s privatnim sektorom. Moto je da bez uloge dr┼żave u promicanju gospodarskog razvoja nema gospodarskog razvoja. Zaokret je donio promjene. Brazilska ekonomija je osma najve─ça na svijetu, a prema paritetu kupovne mo─çi sedma najve─ça. Jedna je od najbr┼że rastu─çih ekonomija i novih svjetskih gospodarskih sila. Ove godine o─Źekuju rast od 4 %, a brazilski eksperti predvi─Ĺaju kako ─çe Brazil prije 2015. godine postati peta ekonomija svijeta. Danas, kao glavni cilj Brazila je intenzivno zapo┼íljavanje i iskorjenjivanje siroma┼ítva za ┼íto je i dalje potreban brz privredni rast.


Do promjene odbacivanja modela slobodnog tr┼żi┼íta u njegovoj radikalnoj verziji do┼ílo je poslije i u drugim latinsko-ameri─Źkim zemljama.
Ju┼żna Amerika danas ostvaruje ekonomski rast o kojem npr. Europa, u cjelini gledaju─çi, mo┼że samo sanjati. Ministar vanjskih poslova uspje┼ínog ─îilea A. Moreno nedavno izjavljuje da "Latinska Amerika po prvi puta nije dio problema nego jedan od izvora mogu─çeg rje┼íenja za globalnu krizu".


U Latinskoj Americi neoliberalni kapitalizam i hegemonisti─Źke te┼żnje SAD zdu┼íno su i odlu─Źno odba─Źene, a autori koji su prou─Źavali njihovu renesansu slo┼żni su da ─çe, ako ustraju i uspiju na putu izgradnje socijalno pravednog, ekonomski uspje┼ínog i stvarnog demokratskog dru┼ítva, potvrditi mogu─çnost suprotstavljanja globalnoj vladavini financijskog kapitala i pru┼żiti poticaj i ohrabrenje mnogim pokretima diljem svijeta koji se bore za bolji svijet.

 

Danas je sasvim jasno da i Hrvatskoj treba novi put i nova nada. Da su njene elite koje vladaju izabrale pogre┼ían i grje┼íni─Źki put. Da slu┼íaju savjete opakih. Zato je za novi put i novu nadu potrebno prije svega da se oni promijene. Me─Ĺutim oni se ne namjeravaju promijeniti, jer da ┼żele onda bi prije svega slu┼íali rije─Ź Njegovu koja je svjetiljka ─Źovjeku i svjetlo pravom putu (Psalam 119; 105).


Ima li dakle prema tome nade za Hrvatsku, za nas? Nade ima ako im odlu─Źno ka┼żemo "Ne"!
Osobito ima nade za nas ako izaberemo druk─Źiji put od njihovog puta, ako maknemo nogu od njihove staze (Izreke 1; 10-33).


Ima li nade za njih? Na svom grje┼íni─Źkom putu mnogi se od njih ne─Źemu nadaju, me─Ĺutim na takvom putu mnogi u svojoj nadi umiru, a u mnogima nada umire prva.

Pi┼íe: Mirko Omr─Źen

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU