Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ALKEMIJA BALKANA       (28.03.2017.)

Prije neke, ─Źini mi se, ─Źetiri godine, na┼íao sam jedan mali tekst u ─Źasopisu ÔÇ×VijenacÔÇť o predstavljanju hrvatske kulture na Sajmu knjiga u Leipzigu i zgrozio se nad ─Źinjenicom da tada┼ínja ministrica kulture Andrea Zlatar Violi─ç nije dopustila samostalni hrvatski ┼ítand na tom sajmu knjiga, nego je, navodno, kako je slu┼żbeno re─Źeno, zbog ┼ítednje, poslala hrvatsko izaslanstvo na zajedni─Źki ┼ítand regije. Krenuo sam tragati preko tog teksta i do┼íao do niza upravo nevjerojatnih detalja.

┼Żurim re─çi da je pitanje bi li cijela afera uop─çe zapela za oko promatra─Źima da u hrvatskom sastavu nisu bile i dalmatinske klape pa se kao velik problem pokazalo pitanje kako potpisati dalmatinske klape na tzv. zajedni─Źkom ┼ítandu regije. I onda se netko dosjetio pa je donio veliki natpis na kojemu je stajalo ÔÇ×balkan beatÔÇť! Tako su na zajedni─Źkom ┼ítandu ÔÇ×regijeÔÇť bile predstavljene hrvatske dalmatinske klape! Ministarstvo se tada ─Źvrsto branilo da su razlozi ┼ítednje bili odlu─Źuju─çi da hrvatska kultura nije bila predstavljena na samostalnom ┼ítandu, premda se poslije utvrdilo da su samo zrakoplovne karte predstavnika hrvatskih vlasti koji su tamo stizali stajale vi┼íe od zakupa samostalnog ┼ítanda.

'Jugoslavenski' štand

Ali, to je bilo doba carevanja Ive Josipovi─ça, kada je regija bila obvezna literatura i svatko tko se nije poklonio regiji, bio je tretiran kao negativac! No, stvar je bila to bizarnija ┼íto je Hrvatska, ─Źini mi se 2008. godine, bila pozvana kao po─Źasna go┼í─ça istog tog sajma knjiga u Leipzigu i tada je jedan njema─Źki novinar pitao onda┼ínjeg direktora sajma Olivera Zillea da zbog ─Źega je pozvao Hrvatsku kao po─Źasnu go┼í─çu.

Pitanje njema─Źkog novinara nije bilo bez izvjesne doze revolta, Nijemac je zapravo pitao: za┼íto je jedna mala Hrvatska u specijalnom statusu na jednom mo─çnom i velikom, jednom od najve─çih sajmova knjiga u Europi? No, ravnatelj Sajma knjiga bio je pripravan i spremno je odgovorio, i to njema─Źki precizno i pedantno, rekav┼íi da je Hrvatska pozvana kako bi se pokazala posebnost i specifi─Źnost hrvatske kulture u odnosu na podru─Źje iz kojeg dolazi, da je Hrvatska zemlja bogate kulture ovdje pozvana da poka┼że barem dio te svoje bogate kulture i kulturne ba┼ítine, o ─Źemu da se zna vrlo malo, jer zemlja je stekla neovisnost tek nedavno. I hrvatsko izaslanstvo je stiglo, punih osam dana sudjelovalo je na brojnim manifestacijama i bio je to pun pogodak.

Pet godina poslije, hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar donosi odluku da Hrvatska na istom tom sajmu ne nastupa kao samostalna dr┼żava, nego da se dakle hrvatska knji┼żevnost predstavlja u sklopu zajedni─Źkog ┼ítanda jugoisto─Źne Europe, de facto kao nekad na ┼ítandu Jugoslavije! Cijela stvar je postala transparentna jer su se morale tiskati bro┼íure svih ┼ítandova, pa tako i ovog regionalnog, i tako se doznalo o pri─Źi o dalmatinskim klapama kao ÔÇ×balkan beatÔÇťglazbi.

I sve se to dogodilo jedva dva mjeseca prije na┼íeg ulaska u Uniju kad su zaredala brojna znati┼żeljna pitanja iz inozemstva: mo┼żete li nam pobli┼że objasniti hrvatske kulturne specifi─Źnosti u odnosu na regiju? No, ministrica je na ovaj na─Źin tretiraju─çi hrvatsku kulturu poslala zapravo ovu poruku: sve vam je to ÔÇ×u regijiÔÇť, dragi moji - isto! Tako se pokazalo da Oliver Zille bolje razumije hrvatsku nacionalnu kulturnu samobitnost od velike, sjajne, perspektivne, ┼íkolovane i talentirane Andree Zlatar Violi─ç.

Ove godine, dakle ─Źetiri godine poslije, Hrvatska opet ide na Sajam knjiga u Leipzig, ovaj put samostalno. Dakle, nema ┼ítanda regije, odnosno zajedni─Źkog ┼ítanda zemalja biv┼íe Jugoslavije, ali ÔÇ×the devil is on the detailÔÇť. Naime, na ovogodi┼ínjem sajmu knjiga Hrvatsku ─çe predstavljati Slobodan ┼ánajder i Damir Karaka┼í sa svojim sjajnim knjigama, s time ┼íto ─çe se hrvatski autori predstaviti u okviru zajedni─Źkog programa u organizaciji me─Ĺunarodne kulturne mre┼że Traduki. Knji┼żevni pak program Tradukija ove je godine osmi┼íljen oko teme ÔÇ×Ni Istok ni Zapad - Alkemija BalkanaÔÇť, kojom ─çe se, kako stoji u informaciji i obrazlo┼żenju Ministarstva kulture, ÔÇ× predstaviti kulturna raznolikost zemljopisnog balkanskog prostora i njegova uklju─Źivanja u europski kulturni kontekstÔÇť.

Politi─Źka tumaranja

I kad pogledate taj put od gotovo deset godina, od Olivera Zillea koji nas je pozvao "da se vidi razli─Źitost hrvatske kulture u odnosu na podru─Źje iz kojeg dolazi", preko Andree Zlatar koja nas je besramno izravno vratila u Jugoslaviju, do dana┼ínjeg tretmana "ni istok ni zapad", vi vidite u prvom redu na┼ía politi─Źka tumaranja - zemlju ─Źija elita ne zna ┼íto je nacionalna svijest, ┼íto je nacionalna kultura i ┼íto je to nacionalna kulturna politika. O─Źito je da u Leipzigu postoji jasna snaga koja ovaj ┼íiri prostor tretira i dalje kao jedinstveni jugoslavenski prostor, no to nije raritet, vrlo ─Źesto ─çete vani vidjeti da nam jezik tretiraju kao hrvatsko-srpski, pitanje je samo zbog ─Źega mi ne pru┼żamo otpor tom tretmanu.

Za┼íto se hrvatska kultura ne predstavlja u sklopu pri─Źe o uspravnici Jadran - Baltik? Za┼íto mi ne iniciramo na┼íe pozicioniranje u tom podru─Źju, nego zadovoljni hrlimo u ÔÇ×alkemiju BalkanaÔÇť? Za┼íto smo neosjetljivi na ─Źinjenicu da nas gotovo uvredljivo pozicioniraju kao ÔÇ×ni istok, ni zapadÔÇť? Za┼íto se ne borimo za na┼íu srednjoeuropsku poziciju, za┼íto svijetu ne poka┼żemo da su na┼ía renesansna obala i krle┼żijanska srednjoeuropska knji┼żevnost ono ┼íto su oblikovala stolje─ça.

Pa ako je kultura, kao ┼íto u pravilu jest, pitanje alkemije razli─Źitih utjecaja, zar alkemija srednje Europe i alkemija Mediterana nisu kudikamo vi┼íe oblikovale na┼í kulturni izri─Źaj od ÔÇ×alkemije BalkanaÔÇť? Da, ima kod nas utjecaja Balkana, da, ima kod nas primjesa balkanskog mentaliteta, ali nema nikakve dvojbe da mi nismo ÔÇ×ni istok ni zapadÔÇť. Ni kulturno ni politi─Źki. Ali, to mi moramo re─çi i pokazati. Mi to nismo kulturolo┼íki doista kroz stolje─ça, mi to nismo politi─Źki, jer smo uvijek pripadali Zapadu.

A ta teza ÔÇ×ni istok ni zapadÔÇť zapravo je modificirana jugoslavenska teza jer samo u Jugoslaviji ovaj prostor politi─Źki nije bio ni istok ni zapad. I ako ostanemo na toj poziciji, mi ─çemo sutra biti tretirani kao dio regije koja je ÔÇ×ni istok ni zapadÔÇť. Toj regiji u Europi politi─Źki danas nema mjesta, niti ─çe ga biti sutra. Za┼íto onda ┼íaljemo takvu poruku? Izuzmemo li jugoslavensko razdoblje onog dekretom uvedenog ÔÇ×zajedni─Źkog jugoslavenskog kulturnog prostoraÔÇť koji je, kako vidimo, pre┼żivio u mnogim glavama do dana dana┼ínjega, stolje─ça na┼íe povijesti prije toga nisu izvedena iz famozne ÔÇ×alhemije BalkanaÔÇť! Za┼íto se sramimo toga.

Je li Dr┼żi─ç Balkan?

Je li Maruli─ç Balkan? Je li to Dr┼żi─ç? Jesu li to Krle┼ża, Marinkovi─ç, Slobodan Novak, ┼áenoa i Marija Juri─ç Zagorka? Jesu li Tin Ujevi─ç i Mato┼í iza┼íli iz ÔÇ×alhemije BalkanaÔÇť? Jesu li Janko Poli─ç Kamov, Ivan Zvane ─îrnja i Eugen Kumi─Źi─ç alkemi─Źari Balkana? Za┼íto ne ba┼ítinimo te ljude i tu ostav┼ítinu i svijetu ne pokazujemo i taj kulturni dar? Da, alkemija Balkana to su i Andri─ç i Me┼ía Selimovi─ç i niz drugih, ali zbog ─Źega ┼íutimo o na┼íem prete┼żitom kulturolo┼íkom miljeu?

Za┼íto se tako upravo patolo┼íki vra─çamo samo i jedino jugoslavenskim svjetionicima, samo jugoslavenskom prostoru i samo jugoslavenskom odre─Ĺenju? Jednom, u ÔÇ×hardÔÇť varijanti trgamo lance i idemo na zajedni─Źki ┼ítand kao da je Jugoslavija i danas ┼żiva, drugi put u ÔÇ×lightÔÇť varijanti prinosimo ┼żrtvu ÔÇ×alhemiji BalkanaÔÇť. Molim: ne bje┼żimo pred ─Źinjenicom da ─çete prona─çi prstohvat Balkana kod nas, ne bje┼żimo pred povije┼í─çu, ali mi ne postojimo od 1918., kao da do tada nije bilo ni svijeta, niti nas na tom svijetu. Toliko o kulturi, ba┼ítini i povijesnoj zadanosti.

Govorimo li pak o politici i porukama koje neizravno ┼íaljemo u tom smislu, srednja Europa valjda ostaje na┼ía centralna pozicija. Jer, ako tome nije tako, u sutra┼ínjem prestrojavanju Europe mogli bismo skliznuti vrlo lako u prostor ÔÇ×ni istok ni zapadÔÇť. To dodu┼íe danas nije definiran politi─Źki prostor, ali jedno je sigurno: to nije Europa, najmanje Europska unija.

Tihomir Dujmovi─ç, Slobodna Dalmacija

www.hkz-kkv.ch

139 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU